POSUTI VRGANJ (TINTAR)

Cyanoboletus pulverulentus (Opat.) Gelardi, Vizzini & Simonini

Etimologija: pulvis (lat.) = posuto + lentus (lat.) = izdržljiv, ustrajan, žilav. Po zrnastom izgedu.

Engleski naziv: Inkstain Bolete

Klobuk: 3-12 (18) cm širok, prvo je okruglast pa konveksan, te sve rašireniji, po vlažnom vremenu je ljepljiv, prilično mesnat; može biti crvenkasto-smeđ, smeđ ili sivo-maslinast, samo na mali dodir najprije poplavi, zatim čak pocrni, površina je baršunasta.

Stručak: 2-12 (15) cm visok i 0.7-3 (4.5) cm debeo, tanak, tvrd, često je zakrivljen, završava korjenasto; ispod klobuka je žut, prema dolje je smećkast i crvenkasto-smeđ ili ružičasto-crven, zrnast, baršunast, a na bazi je čađavo-smeđ i maljav od bijelog micelija, na dodir trenutno poplavi.

Rupice/cjevčice: Višekutne, prilično su velike, žuto-zelenkaste, na pritisak trenutno postaju tamnoplave; cjevčice su osrednje duge, prirasle su na stručak, blijedožute, kasnije su maslinaste.

Spore: Vretenaste do eliptične, (9.2) 10.2 - 12.2 (13.8) × (3.4) 3.8 - 4.5 (4.9) µm, Q = (2.2) 2.6 - 3 (3.2), N = 120, Me = 11.3 × 4.2 µm, Qe = 2.7; otrusina je maslinasto-smeđa.

Meso: Mekano, žuto, u bazi stručka je smeđo-crvenkasto, na presjeku jako poplavi, skoro pocrni; miris nije izražen, okus je kod mladih gljiva slatkast, a kod starih gorak.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka u dodiru sa sumpornom kiselinom postane narančasto-crvena, dok kožica klobuka sa željeznim sulfatom postane čađavo-crna, a meso posmeđi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, često u travi ili na šumskim stazama.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - U osnovi je jestiva vrsta, ali se ipak smatra otrovnom vrstom, jer je nedavno istraživanje pokazalo da posuti vrganj apsorbira veće količine arsena iz zemlje. Ova vrijednost varira od 2.4-1300 mg/kg (prosječno 160 mg/kg) suhe tvari. Ovaj arsen je prisutan samo u obliku dimetilarsinske kiseline (DMA). Iako ova tvar nije izravno toksična, smatra se kancerogenom. Neki autori stoga ne preporučuju konzumiranje ove gljive ili da se to čini samo u malim količinama, jer su učinci nepoznati. Usporedbe radi, najniža smrtonosna doza arsena za ljude je 1.429 mg/kg tjelesne težine. Osim toga, tvar DMA se smatra kancerogenom. Pretpostavljajući prosječne količine DMA u vrganju, potrošnja ne smije biti veća od najviše 90 grama svježe mase godišnje.

Napomena: Spada u onu skupinu vrganjevki koje samo na mali dodir naglo poplave na svim djelovima što je vrlo značajna karakteristika. Upravo po tome se najviše i razlikuje od ostalih vrsta u podrodu Xerocomus kao što je primjerice podstavljeni baršunovac (Xerocomus subtomentosus).