|
LJUBIČASTA KRASNICA
Russula violacea Quél.
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula violacea Quél. (GBIF ID 2551442)
Etimologija: violacea (lat.) = ljubičasta. Po boji. Klobuk: 3–9 cm širok, prvo je pulukuglast, zatim je konveksan, kasnije se izravna i ulegne na sredini, kožica je po vlažnom vremenu malo mazava, guli se od 1/3 do 1/2 promjera, zelen, crvenkast, ljubičast, crveno-ljubičast, zeleno-ljubičast do ljubičasto-smeđ, na sredini je maslinast s ljubičastom nijansom, rub je u starosti blago narebran. Stručak: 3-11 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, vretenast do blago batinasto zadebljan na bazi, pun pa pamučasto šupalj, bijel, kasnije je žut. Listići: Usko su prirasli, gotovo slobodni, bijeli, kasnije su kremasto-žuti do žuti. Spore: Široko eliptične do gotovo kuglaste, sa izoliranim bodljama visokim do 1.1-1.5 µm, amiloidne, 7.3-8.3 x 6-7 µm, bazidije su 35-48 x 8-12 µm, cheilocistide su vretenaste, 50-90 x 8-15 µm, pileocistide su sa 1-3 segmenta, 5-15 µm; otrusina je svijetlooker. Meso: Lomljivo, bijelo, sivkasto, žućkasto; miriše na pelargonije, a okus je vrlo ljut. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa gvajakolom poplavi, a sa amonijakom poružičasti, rijetko ne promijeni boju. Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim i aluvijalnim šumama, u simbiozi sa raznim bjelogoričnim drvećem, obično jasikom, topolom, brezom, bukvom ili hrastom. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Slične su uštavljena krasnica (Russula alutacea) i maslinasta krasnica (Russula olivacea), kojima je stručak sa ružičastom ili ljubičastom nijansom, te smeđokoža golubača (Russula integra) i Romellijeva krasnica (Russula romellii), koje imaju blagi okus mesa.
Prirodoslovni muzej - Split
