|
VINSKOLJUBIČASTA KRASNICA
Russula vinosopurpurea Jul.Schäff.
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula vinosopurpurea Jul.Schäff. (GBIF ID 2551440)
Etimologija: vinoso (lat.) = vino + purpurea (lat.) = purpurna, ljubičasta. Po boji. Klobuk: 3–7 cm širok, prvo je pulukuglast, zatim je konveksan, kasnije se izravna i ljevkasto ulegne na sredini, kožica je gola, mazava i sjajna, guli se do 2/3 promjera, vinskicrven, crveno-ljubičast do crveno-smeđ, kasnije blijedi od sredine do narančasto-crvene, žuto-narančaste ili žuto-oker boje, često je sa maslinastozelenim mrljama pa izgleda šareno, rub je u mladosti gladak i podvijen, kasnije je izravnat i narebran. Stručak: 3-10 cm visok i 1-3.5 cm debeo, valjkast, pun, ubrzo je spužvasto-komorast, bijel, kasnije je sa žuto-smeđim do sivo-smeđim pjegama od baze, nikad nije sa crvenom nijansom. Listići: Do 14 mm široki, usko su prirasli, na bazi su povezani poprečnim žilicama, vrlo su lomljivi, svijetložuti, kasnije su žumanjčanožuti do žuto-oker. Spore: Široko eliptične do gotovo kuglaste, sa izoliranim bodljama visokim do 1.8 µm, amiloidne, 7.5-10.3 x 5.7-9.1 µm, bazidije su 4-sporne, 35-58 x 8-14 µm, pleuroistide su vretenaste, šiljaste na vrhu ili sa produžetkom, 65-90 x 8-16 µm, pileocistide su vitke, batinaste, sa segmentima; otrusina je žumanjčanožuta. Meso: Debelo, čvrsto, bjelkasto, u starosti je lagano smećkasto; miris u mladosti nije izražen, kasnije je slab na voće, a okus je umjereno ljut. Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakolom postane zeleno, sa željeznim sulfatom (FeSO4) brzo ciglastocrveno, sa fenolom (karbolna kiselina) vinskicrveno, a listići sa anilinom postanu blago limunastožuti, a kasnije narančasto-crveni. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u bjelogoričnim šumama, u simbiozi sa raznim bjelogoričnim drvećem, osobito bukvom, lipom, hrastom ili grabom. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Slične su kratkonoga krasnica (Russula curtipes), vinskosmeđa krasnica (Russula vinosobrunnea) i Romellijeva krasnica (Russula romellii), koje imaju blagi okus mesa.
Prirodoslovni muzej - Split
