Ukupno vrsta gljiva: 2280

Gljive ovog roda su veoma malene i nježne. Karakteriziraju ih široki i rijetki listići koji se dugo spuštaju niz stručak; klobuk je tanak, na sredini je ulegnut i zvonast; baza stručka je često isprepletena micelijem. Rastu na panjevima, zemlji i suhim granama crnogorice.

Rod: Xeromphalina Kühner & Maire

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Mycenaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Xeromphalina campanella

Nejestiva gljiva

ZDRUŽENA ZVONCA

Xeromphalina campanella (Murrill) Klofac

Etimologija: campanella (lat.) = zvono. Po obliku.

Engleski naziv: Pinewood Gingertail

Klobuk: 0.5-2.2 cm širok, konveksan je i ulegnut, pupčast, podsjeća na zvonce, žut, žuto-smeđ, žuto-narančast ili hrđastosmeđ, na sredini je tamniji, po vlažnom je vremenu smeđ, radijalno je vlaknast, rub je zaokruženo-valovit i izrazito narebran.

Stručak: 1-2 cm visok i 1-2 mm debeo, tanak, najprije je pun, zatim je šupalj, vinskicrvenkast do tamno crveno-smeđ, na bazi je mnogo tamniji i često narančasto do hrđastosmeđe dlakav.

Listići: Dosta su razmaknuti i rijetki, na bazi su poprečno spojeni žilicama, izmiješani su s lamelulama, dugo se spuštaju po stručku, najprije su žućkasti, kasnije su narančasti, oker do svijetlosmeđi.

Spore: Eliptične ili u obliku kapi, glatke, prozirne, amiloidne, 6-8 x 3-4 µm, cheilocistide su batinaste; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo je tanko, gotovo da i ne postoji, elastično, žućkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) bora obraslih mahovinom, jedna je od prvih gljiva koje se mogu pronaći u proljeće. 

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Ova prekrasna gljivica nije rijetka, a pojavljuje se već u rano proljeće i u neku ruku najavljuje početak prave sezone. Vrlo je karakteristična po busenastom rastu i lako se raspoznaje. Slična je narančasta pribadača (Rickenella fibula), koja raste pojedinačno i na zemlji pokrivenoj mahovinom, ima bijele listiće.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1007. Združena zvonca (Xeromphalina campanella (Batsch ex Fr.) R.Mre.), Sinonim: Omphalia campanella Fr. ex Batsch

Xeromphalina cauticinalis

Xeromphalina cauticinalis - created on October 2024 in Prébois, France by Daniel Ghyselinck

InfoCC-BY

Nejestiva gljiva

ŽUTA ZVONCA

Xeromphalina cauticinalis (Fr.) Kühner & Maire

Etimologija: cauticium (lat.) = smola, katran. Po mirisu.

Engleski naziv: Pinelitter Gingertail

Klobuk: 0.5-2.5 cm širok, konveksan, kasnije je otvoren i ulegnut je na sredini, pupčast, najprije je žućkast, kasnije je žućkasto-crvenkast, narančast, narančasto-smeđ do smećkast, nešto je tamniji prema sredini, radijalno je vlaknast, sitno je zrnast, prozirno crtast, rub je tanak i skoro gladak, malo je brazdast ili je lagano prozirno narebran.

Stručak: 2-5 cm visok, prilično je dug, žilav, valjkast je ili lagano stisnut, često je proširen na vrhu, žućkast je na vrhu, ostali je dio tamnosmeđ do crnkasto-smeđ, najprije je pahuljast, zatim je skoro gladak, na bazi su prisutne žuto-smeđe micelijske niti.

Listići: Prilično su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama različite dužine, na bazi su poprečno spojeni žilicama, spuštaju se po stručku, oštrica je pravilna ili lagano vijugava; žućkasti, kasnije su narančasti do smećkasti.

Spore: Eliptične, bademaste, glatke, amiloidne, 5-7 x 3-4 µm, cheilocistide su vretenaste do usko batinaste; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žilavo, u klobuku je žuto, u stručku je smećkasto; miris nije izražen, a okus je izraženo gorak.

Stanište: Raste u ljeto, jesen i početkom zime, od srpnja do siječnja, u crnogoričnim šumama kao saprofit tla na sloju iglica, najčešće bora, te u travi i mahovini, na vlažnim terenima.

Doba rasta: 1, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su jasenova zvonca (Xeromphalina fraxinophila), čije je meso blagog okusa i obično raste u bjelogoričnim šumama, te smeđa zvonca (Xeromphalina cornui), koja ima tanji stručak i građu, te raste na vlažnim staništima. Paziti da se ne zamijeni sa združenim zvoncima (Xeromphalina campanella), koja raste u gustim skupinama i na drvu.

Xeromphalina cornui

Xeromphalina cornui - created on October 2016 in Dueodde, Denmark by Tobias Bøllingtoft

InfoCC-BY-NC

Nejestiva gljiva

SMEĐA ZVONCA

Xeromphalina cornui (Quél.) J.Favre

Etimologija: U čast francuskog prirodoslovca i mikologa Marie Maxime Cornua (1843.-1901.), koji se uglavnom bavio istraživanjima koja su uključivala uzročnike biljnih bolesti. Po imenu.

Klobuk: 0.5-1.7 cm širok, konveksan, kasnije je otvoren i ulegnut je na sredini, pupčast, najprije je žućkast, kasnije je žućkasto-crvenkast, smeđ do narančast, nešto je tamniji na sredini, radijalno je vlaknast, brazdast, prozirno crtast, fino je praškast, rub je u mladosti zlatnožut.

Stručak: 0.5-1 mm debeo, valjkast, žilav, gotovo je drvenast, na vrhu je žućkast, prema dolje je crvenkasto-smeđ, pahuljast.

Listići: Prilično su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, spuštaju se po stručku, žućkasti, kasnije su žuto-narančasti.

Spore: Eliptične, glatke, amiloidne, 5.5-8 x 2.8-4.2 µm, Q = 1.5-1.9, cheilocistide su često su nepravilno batinaste, s 1-5 nepravilnih izraslina na vrhu; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žilavo, u klobuku je žućkasto, u stručku je tamno crvenkasto-smeđe; miris nije izražen, a okus je neugodan do gorkast.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto, jesen u miješanim i crnogoričnim šumama kao saprofit tla krupnijim drvnim ostacima (trupci, panjevi, grane), najčešće bora, na sloju iglica ili prividno na zemlji izmiješanoj sa drvnim ostacima, na vlažnim terenima bogatim mahovinom.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - nema vrijednosti.

Napomena: Slična je žuta zvonca (Xeromphalina cauticinalis), koja uglavnom raste na sloju iglica bora, a klobuk je uglavnom žive žuto-narančaste boje sa žutim rubom.

Xeromphalina fraxinophila

Xeromphalina fraxinophila - created on September 2023 in Loue, Marmorilouhos, Finland by Davide Puddu

InfoCC-BY

Nejestiva gljiva

JASENOVA ZVONCA

Xeromphalina fraxinophila A.H.Sm.

Etimologija: Fraxinus (lat.) = jasen + philos (gr.) = prijatelj, ljubitelj, koji voli. Po staništu.

Klobuk: 0.5-2.5 cm širok, u mladosti je polukuglast, kasnije se raširi, pupčast, gladak, malo sjajan, svijetlo žuto-smeđ, na sredini je nešto tamniji, prozirno crtast, rub je narebran.

Stručak: 3-7 cm visok i 1-2 mm debeo, krut, žilav, valjkast, malo je zadebljan pri dnu, sjajan, crno-smeđ, pri dnu je više smećkast, dlakav, na dnu je maljav, baza je smeđe baršunasta, sa crnim, 0.1-0.5 mm debelim rizomorfima.

Listići: Spuštaju se po stručku, žuto-oker.

Spore: U obliku su sjemenke jabuke, glatke, slabo su amiloidne, 4.5-6.5 x 3-3.5 µm, Q = 1.3-1.9, bazidije su 4-sporne, nema cheliocistide; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žilavo, u svijetlo žuto-smeđe, u stručku je tamnosmeđe; miris je na gljive, a okus je blag, nije gorak.

Stanište: Raste u ljeto, jesen kao saprofit u crnogoričnim šumama, obično na sloju iglica ariša.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je žutim zvoncima (Xeromphalina cauticinalis), koja raste u crnogoričnim šumama, obično na sloju iglica bora, a okus mesa je najčešće gorak.

Xeromphalina setulipes

Xeromphalina cornui - created on November 2022 in Provincia di Sassari, Italy by Davide Puddu

InfoCC-BY

Nejestiva gljiva

ČEKINJASTONOGA ZVONCA

Xeromphalina setulipes Esteve-Rav. & G.Moreno

Etimologija: setula (lat.) = umanjenica od čekinja + pes (lat.) = stopa, stručak. Po dekoraciji na sručku.

Klobuk: 0.8-1.5 cm širok, konveksan, kasnije je otvoren i ulegnut je na sredini, pupčast, najprije je tamnosmeđ do crveno-smeđ, prozirno crtast, vodenast, kasnije i sušenjem malo posvijetli, osobito prema rubu, lagano je svilenkast, rub je narebran.

Stručak: 3-4.5 cm visok i 1-2 mm debeo, valjkast, krut, tamnosmeđ,  do gotovo crno-smeđ, dlakav, na dnu je maljav, sa smeđim je rizomorfima.

Listići: Prilično su razmaknuti, spuštaju se po stručku, svijetlosmeđi do smeđi, oštrica je bjelkasta i nazubljena.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, tankih stijenki, amiloidne, 5-7.3 x 2.9-3.7 µm, bazidije su 4-sporne, cheliocistide su izmiješane sa bazidijama, obilne, prozirne, 30-80 x 3-7 µm, na vrhu su sa gustim izraslinama dugim 3-10 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žilavo, u smećkasto; miris nije izražen, a okus je blag, nije gorak.

Stanište: Raste u ljeto, jesen kao saprofit u bjelogoričnim šumama, obično ispod hrasta ili kestena, na zemlji sa sitnim drvnim ostacima, na kiselom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je smeđa zvonca (Xeromphalina cornui), koja uglavnom raste na krupnijim drvnim ostacima ili sloju iglica bora, a okus mesa je obično gorak.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži