Hemimycena angustispora - created on November 2022 in Castellón, Spain by jorgemartin71

USKOSPORNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena angustispora (P.D.Orton) Singer

Etimologija: angustus (lat.) = uzak + spora (lat.) = spora. Po uskim sporama.

Klobuk: 0.5-1.5 cm širok, prvo je stožast do konveksan, kasnije se izravna i lagano tupo ispupči na sredini, ponekad je s malom grbicom u malom udubljenju, suh, prozirno crtast, bijel do bjelkast, vodenast, izraženo je dlakav, što je uočljivo pomoću ručnog povećala.

Stručak: 0.5-2.5 cm visok i 0.3-1 mm debeo, valjkast, nikad nije gomoljast na bazi, bijel, zatim je blijedo smeđ ili žuto smeđ u blizini baze, čitav je fino dlakav, prema dnu je izraženije dlakav.

Listići: Umjereno su gusti do prilično razmaknuti, uski, bez poprečnih žilica, usko prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, ponekad su račvasti, nekad su valoviti, bijeli.

Spore: Usko valjkaste do vretenaste, neamiloidne, nedekstrinoidne, 7.5-12 x 2.5-3.5 jum, Q = 3.3-3.7, ponekad sa nekoliko vrlo raštrkanih cheilocistida; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, kao saprofit na lišću, plodovima ili malim grančicama bukve i hrasta, te na biljnim ostacima, na različitim staništima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova je bijela šljemovka vrlo malih dimenzija i karakteristično raste na ostacima bukve ili hrasta.

BLISTAVOBIJELA ŠLJEMOVKA

Hemimycena candida (Bres.) Singer

Klobuk: 0.5-2 cm širok i oko 1 mm debeo, opnast, tanak, najprije konveksan, kasnije je raširen, u starosti je ulegnut, sjajan, prozirno crtast, gol, bijel, rub je dugo vremena podvijen.

Stručak: 4-7 cm visok, tanak, često je zakrivljen, cijelom je dužinom valjkast, bijel, sitno je zrnast, na bazi je bjelkasto dlakav od micelija.

Listići: Rijetki, dobro su razvijeni, na bazi su spojeni poprečno spojeni žilicama, spuštaju se po stručku, bijeli.

Spore: Vretenaste do limunaste, glatke, tankih stijenki, prozirne, 8-11 x 3-5 µm, Q = 1.8-2.6, Qav = 2.1, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku zašiljene boce, 19-31 x 3-10 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, opnasto, vlaknasto, elastično, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, često skupno, u bjelogoričnim šumama kao parazit i saprofit isključivo na izdancima i korijenju živog gaveza (Symphytum officinale). Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Apatovec kod Novog Marofa, na gavezu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Po izgledu i boji slična je staklasta šljemovka (Delicatula integrella), koja nema tako dug i gladak stručak, već je valjkast, grbav i vrlo lomljiv.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 584. Blistavobijela šljemovka (Hemimycena candida (Bres.) Singer)

Hemimycena cephalotricha - created on September 2016 in Vindeholme Skov, Denmark by Jacob Heilmann-Clausen

GLAVATA ŠLJEMOVKA

Hemimycena cephalotricha (Quél.) Singer

Etimologija: kephale (gr.) = glava + trichos (gr.) = dlaka, vlakno. Po dlakavom klobuku.

Klobuk: 3-7 mm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan ili stožast, kasnije se izravna ili blago ulegne na sredini, bijel ili krem, vodenast, dlakav do pahuljast (uočljivo samo s povećalom), kod svježih primjeraka je sa prozirnim kapljicama po površini.

Stručak: Valjkast, bijel.

Listići: Rijetki, razmaknuti, bijeli, spuštaju se po stručku.

Spore: Limunaste, glatke, prozirne, 6.5-8.5 x 4.5-5.5 μm, cheilocistide su glavičasto zaobljene na vrhu; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je rosna šljemovka (Hemimycena tortuosa), koja ima duže dlačice na klobuku, te široko prirasle listiće i sužene cheilocistidije.

Hemimycena crispata - created on September 2024 in Saloinen, Rytilammen ls-alue, Finland by Stefan Jakobsson

ŠIROKOLISTIĆAVA ŠLJEMOVKA

Hemimycena crispata (Kühner) Singer

Etimologija: crispatus (lat.) = naboran, kovrdžav, valovit. Po zakrivljenim dlačicama na klobuku.

Klobuk: 0.5-1.1 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je spljošten, bijel, u starosti je žuto-smeđ, pahuljasto-dlakav, rub je valovit.

Stručak: Valjkast, uglavnom je pun, bijel, pahuljast, dlakav, donja je strana tamnija, žuto-smeđa, baza je baršunasta od micelija.

Listići: Rijetki, široko razmaknuti, prirasli, bijeli.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 5.5-7.5 × 3.8-5 µm, Q = 1.3-1.7; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, vlaknasto, lomljivo, bijelo, u bazo stručka je lagano žuto-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit u miješanim i bjelogoričnim šumama, po parkovima i livadama, na lišću, rjeđe na stabljikama biljaka.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je sitnodlakava šljemovka (Hemimycena mauretanica var. mauretanica), koja ima veće spore i gomoljasto zadebljanu bazu stručka.

KUKULJASTA ŠLJEMOVKA

Hemimycena cucullata (Pers.) Singer

Etimologija: cucullus (lat.) = kapuljača. Po obliku klobuka.

Klobuk: 0.5-1.5 cm širok, opnast, konveksno-stožast pa se spljošti, tupo je ispupčen na sredini, površina je bez sjaja, bijel, kremast ili kremasto-žućkast, sredina s tendencijom da postane žućkasta ili žućkasto-smeđa, rub je uzdignut, nepravilan i prozirno narebran.

Stručak: 1-6 cm visok i 0.5-2.1 mm debeo, tanak, valjkast, ponekad je malo zadebljan na bazi, često je zakrivljen, bjelkast, proziran, baza je sa bijelim vlakancima.

Listići: Osrednje su gusti, izmiješani su s lamelulama, spuštaju se po stručku, spojeni su s poprečnim žilicama na dnu, bijeli.

Spore: Vretenaste, glatke, prozirne, 6-9.1 x 2.5-4.3 µm, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su kratke i zašiljene, nema pleurocistide; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, bijelo je ili bjelkasto; miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, kao saprofit tla u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, po parkovima, u grmlju, na sloju lišća ili iglica obraslih mahovinom, te na prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, voli vapnenasto tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova šljemovka pripada skupini sitnih gljiva, snježnobijeli klobuk je opnaste konzistencije. Slične su delikatna šljemovka (Hemimycena lactea), koja obično raste na debelom sloju iglica, ima razmaknutije listiće i male glavičaste vrhove cheilocistida, lažnomliječna šljemovka (Hemimycena pseudolactea), koja ima velike pleurocistide i razmaknutije listiće, te žutobijela šljemovka (Atheniella flavoalba), koja ima razmaknutije listiće i kuglaste elemente na hifama kore stručka.

Hemimycena epichloe - created on October 2020 in Røssåne, Øystre Slidre, In, Norway by Rob van Kruining

LIVADNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena epichloe (Kühner) Singer

Etimologija: epi- (gr.) = na, iznad + chloe (gr.) = mlada trava, zelenilo. Po načinu rasta.

Klobuk: 2-8 mm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je spljošten i pupčast u sredini, gotovo je u obliku trube, bijel, površina nije prozirno crtasta.

Stručak: 4-20 mm visok i 0.1-0.5 mm debeo, tanak, lomljiv, valjkast, malo je proširen na vrhu, proziran, bijel, fino je pahuljast, baza je prekrivena sa sitnim vlakancima.

Listići: Rijetki, 0-10 ih dopire do stručka, široko razmaknuti, slabo su razvijeni ili skoro nepostojeći, ljevkasto se spuštaju po stručku, bijeli.

Spore: Eliptične do gotovo vretenaste, glatke, prozirne, 8-12 × 2.5-4.5 µm, Q = 2.7-3.4, bazidije su 4-sporne, rijetko su 2-sporne, nema cheilocistide; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, lomljivo, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, kao saprofit na trulom lišću i travama, na lisnim ovojnicama sita (Juncus), šašine (Scirpus), šaša (Carex) i drugih jednosupnica na otvorenim travnjacima i po močvarama.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su staklasta šljemovka (Delicatula integrella), koja ima prirasle listiće i izraženo nazubljeni rub klobuka, te neugledna šljemovka (Hemimycena ignobilis), koja raste izravno na tlu, ima glatku kožicu klobuka i jače izražene listiće. Druge slične vrste imaju ili šiljaste cheilocistide i/ili caulocistide ili pileocistide debelih stijenki.

Hemimycena gracilis - created on June 2021 in Halkjärvi E, Finland by Stefan Jakobsson

TANKA ŠLJEMOVKA

Hemimycena gracilis (Quél.) Singer

Etimologija: gracilis (lat.) = tanak, vitak, nježan. Po izgledu.

Klobuk: 0.5-1.2 cm širok, najprije je stožast do zvonolik, kasnije se izravna i više ili manje oštro ispupči na sredini, prozirno crtast, bijel, prljavo bijel, sivkast, oker do smećkast, rub je često valovit.

Stručak: 4-6 cm visok i 0.5-1 mm debeo, tanak, končast, valjkast, bijel, sivkast, oker do smećkast, na bazi je s bijelim čekinjastim micelijskim nitima.

Listići: Rijetki, razmaknuti, na bazi su poprečno spojeni žilicama, široko su prirasli, spuštaju se po stručku, bijeli, oštrica je tupa.

Spore: Valjkaste, uske, ponekad su više ili manje zakrivljene, glatke, prozirne, neamiloidne, 6.5-11 x 1.5-3.2 µm, Qav = 5, cheilocistide su gusto raspoređene, valjkaste, valovite, sa sluzavim naslagama; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, vlaknasto, lomljivo, bijelo, u stručku je blago žuto-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće šumama smreke, kao saprofit na iglicama ili češerima, na mahovini, kao i biljnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je igličasta šljemovka (Hemimycena mauretanica var. mauretanica), koja ima šire spore, Q = 1.3-1.7 i obično raste na lišću raznog bjelogoričnog drveća.

Hemimycena gypsella - created on June 2011 in Daugbjerg Kalkgrube, Denmark by David Boertmann

BLIJEDA ŠLJEMOVKA

Hemimycena gypsella (Kühner) Elborne & Læssøe

Etimologija: gyps (lat.) = blijeda, gotovo bijela boja. Po boji rasta.

Klobuk: 2-5 mm širok, prvo je zvonolik do polukuglast, kasnije se raširi, suh, bijel, vrlo je slabo zrnasto-ljuskav (vidljivo sam uz pomoć povećala), nije dlakav, lagano je prozirno crtast.

Stručak: 4-8 mm dug i 0.2-0.5 mm debeo, često je malo ekscentričan, valjkast, tanak, šupalj, lomljiv, proziran, bijel, gusto je pahuljast, nije dlakav, baza je gola, ponekad je s micelijskim nitima.

Listići: Rijetki, razmaknuti, slabo su razvijeni, široko su prirasli, bijeli, često ispuštaju sitne bezbojne kapljice.

Spore: Duguljasto vretenaste, jedan kraj je zaobljen, tankih stijenki, glatke, prozirne, 8.5-13 × 2.5-4.5 µm, Q = 3, cheilocistide su mjehuraste sa širokim vratom, 20-28 × 5-8.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, lomljivo, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u vlažnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka, na mahovini ili humusu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je livadna šljemovka (Hemimycena epichloe) kod koje se listići ljevkasto spuštaju po stručku.

Hemimycena hirsuta - created on October 2022 in Bovbjerg Fyr, Denmark by David Boertmann

KOVRČAVA ŠLJEMOVKA

Hemimycena hirsuta (Tode) Singer

Etimologija: hirsutus (lat.) = dlakav, čupav, grub. Po dlačicama na klobuku.

Klobuk: 0.5-2 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je spljošten i ulegnut u sredini, skoro pupčast, bijel, čitava je površina gusto dlakava, ispod kožice je sa želatinoznim slojem, rub je dlakav.

Stručak: 5-8 cm dug i 1-4 mm debeo, valjkast, jako je zadebljan na vrhu, pun, kasnije je šupalj, proziran, bijel, dlakav.

Listići: Rijetki, široko razmaknuti, spuštaju se po stručku, rijetko dosegnu rub klobuka, bijeli.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, 6.5-11 × 3.5-5.5 µm, Q = 1.6-1.8, bazidije su 2-sporne, nema cheilocistide i pleurocistide; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit u bjelogoričnim ili zaobalnim šumama bogatim biljem, najčešće na trulom lišću, rjeđe na iglicama ili biljnim ostacima, voli vlažna mjesta.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je maireijeva šljemovka (Hemimycena mairei), koja raste na tlu i ima nešto gušće listiće, koji dosežu do ruba klobuka.

Hemimycena ignobilis - created on September 2013 in Borgenmoen, Hole, Bu, Norway by Per Marstad

NEUGLEDNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena ignobilis Joss. ex Bon

Etimologija: ignobilis (lat.) = neplemenit, beznačajan, skroman. Po izgledu.

Klobuk: 3-6 mm širok, prvo je konveksan, kasnije je spljošten, gladak, bijel, vodenast.

Stručak: 4-8 mm dug i 1-2 mm debeo, valjkast, proziran, bijel.

Listići: Rijetki, široko razmaknuti, spuštaju se po stručku, donekle su anastomozirajuće, bijeli.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 9-11 × 3-5.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit u šumama i na otvorenim područjima, na tlu, u mahovini.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po sitnoj veličini i nedostatku dlačica.

DELIKATNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena lactea (Pers.) Singer

Engleski naziv: Milky Bonnet

Klobuk: 0.5-1.2 cm širok, zvonoliko-konveksan, zatim se otvori i nepravilno raširi, lagano je ispupčen na sredini, gol, bijel, sitno je pahuljast, rub je lagano narebran.

Stručak: Tanak, valjkast, neravan, prilično je dug, ukorijenjen, ubrzo postane šupalj, bijel, gotovo je proziran, sitno je pahuljast.

Listići: Dosta su široki i gusti, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s mnogo lamelula, bijeli.

Spore: Vretenaste, 7-10 x 2.5-3.5 µm, bazidije su uglavnom 2-sporne, sve vrste cistida su glavičaste na vrhu; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, vlaknasto, lomljivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen i ranu zimu, od rujna do siječnja, u crnogoričnim šumama, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) bora, na vlažnim mjestima, na sloju iglica prekrivenih mahovinom. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Koprivnica, ispod smreke.

Doba rasta: 9, 10, 11, 12, 1

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ima dosta sličnih sitnih vrsta iz roda Hemimycena koje su bijele boje, a od kojih se sa sigurnošću može razlikovati samo uz pomoć mikroskopske analize spora. Slične su lažnomliječna šljemovka (Hemimycena pseudolactea), koja ima izraženije, velike pleurocistide, kukuljasta šljemovka (Hemimycena cucullata), koja ima gušće listiće i sužene, šiljaste cheilocistide, te tanka šljemovka (Hemimycena gracilis), koja nema glavičaste cistide i ima gušće listiće.

MAIREIJEVA ŠLJEMOVKA

Hemimycena mairei (E.-J.Gilbert) Singer

Engleski naziv: Fanvault Bonnet

Klobuk: 0.5-1.5 cm širok, zvonoliko-konveksan, zatim se otvori i nepravilno raširi, lagano je ispupčen na sredini, gol, bijel, kasnije je oker-smeđ, crvenkasto-smeđ do sivkasto-smeđ, obično je nešto tamniji na sredini.

Stručak: Tanak, valjkast, prilično je dug, bijel, gotovo je proziran, lagano je pahuljast.

Listići: Dosta su razmaknuti, rijetki, malo se spuštaju po stručku, bijeli.

Spore: Vretenaste do eliptične, limunaste, 6-8 x 3-5 µm, cheilocistide i caulocistide su batinaste; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, bijelo, prozirno; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće ljeto i jesen kao saprofit tla po travnjacima, parkovima i livadama, na tlu bogatom hranjivim tvarima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ima dosta sličnih sitnih vrsta iz rodova Mycena i Hemimycena koje su bijele boje, a od kojih se sa sigurnošću može razlikovati samo uz pomoć mikroskopske analize spora. Slična je prljava šljemovka (Hemimycena sordida), koja ima cheilocistide u obliku boce s kratkim vratom i manji stručak.

Hemimycena mauretanica var. mauretanica - created on September 2017 in Holløse, Denmark by Michael Sonniks

SITNODLAKAVA ŠLJEMOVKA

Hemimycena mauretanica var. mauretanica (Maire) Singer

Klobuk: 0.5-1.1 cm širok, najprije je stožast do zvonolik, kasnije je spljošten i manje ili više tupo ispupčen na sredini, u starosti može biti lagano pupčast i prozirno crtast, sitno je dlakav, bijel do bijelo-sivkast, rub je često valovit.

Stručak: 1-6 cm visok i 0.5-1.2 mm debeo, tanak, končast, valjkast, baza je gomoljasto zadebljana, šupalj, bijel, dlakav.

Listići: Bijeli, rijetki, uski, na bazi su poprečno spojeni žilicama, široko su prirasli, spuštaju se po stručku, oštrica je tupa.

Spore: Valjkaste, glatke, 6.5-10 x 2-4 µm, Q = 3.2, bazidije su 4-sporne; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, vlaknasto, lomljivo, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, u bjelogoričnim šumama kao saprofit na krupnijim i vlažnim drvnim ili biljnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je tanka šljemovka (Hemimycena gracilis), koja obično raste na drvnim ostacima ili iglicama crnogoričnog drveća, najčešće smreke.

Hemimycena nitriolens - created on September 2013 in Borgenmoen, Hole, Bu, Norway by Per Marstad

DUŠIČNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena nitriolens (Valla) Antonín & Noordel.

Etimologija: nitri (lat.) = odnosi se na nitratne spojeve + olens (lat.) = mirisati, emitirati miris. Po mirisu mesa.

Klobuk: 2-4 mm širok, opnast, prvo je polukuglast, zatim je široko stožast do konveksan, kasnije je spljošten i s relativno velikim šiljastim ispupčenjem na sredini, bijel, brazdast, po vlažnom je vremenu prozirno crtast, ponekad izlučuje sitne bezbojne kapljice.

Stručak: 4-15 mm visok i 0.2-0.5 mm debeo, valjkast, proširen na bazi, bijel, proziran, na vrhu je fino pahuljast, pri dnu je s bijelim do smećkastim rizomorfima.

Listići: Rijetki, široko su razmaknuti, široko prirasli do silazeći, ponekad ne postoje, već su izraženi u obliku žilica, ne dopiru do ruba klobuka, rijetko su čitave, rijetko su račvasti, bijeli.

Spore: Usko su eliptične do valjkaste, tankih stijenki, neamiloidne, nedekstrinoidne, 6-10 x 1.5-4 µm, Q = 3.4, nema cheilocistide; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bijelo; miriše na dušik, ne uvijek jasno, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit u bjelogoričnim šumama na lišću, najčešće bukve ili hrasta.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po sitnoj veličini i nedostatku dlačica.

Hemimycena persimilis - created on November 2011 in Ørekulen, Denmark by Thomas Læssøe

UDVOJENA ŠLJEMOVKA

Hemimycena persimilis (Redhead) Antonín & Noordel.

Etimologija: persimilis (lat.) = veoma sličan, skoro identičan. Po sličnosti s drugim vrstama.

Klobuk: 3-10 mm širok, polukuglast, zatim je konveksan i tupo ispupčen sredini, prozirno crtast, bijel, vodenast, radijalno brazdast, gol ili fino baršunast, rub je prvo podvijen, zatim se izravna, sitno je trepavičast.

Stručak: 1.5-4 cm visok i 0.5-0.75 mm debeo, končast, valjkast, bijel, prema dnu je blago žućkast, potpuno je dlakav, pri dnu je s bijelim rizomorfima.

Listići: Rijetki, razmaknuti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, cjeloviti, dosežu rub klobuka, prozirno bjelkasti, oštrica je iste boje.

Spore: Valjkaste usko batinaste ili vretenaste. zaobljene na jednom kraju, uske, prozirne, neamiloidne, nedekstrinoidne, 10-12.5 x 2.7-3.5 µm, Q = 3.1-4.4, Qav = 3.7, cheilocistide su slične bazidijama, 12-25 x 3-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na biljnim ostacima, u bjelogoričnim šumama, najčešće graba, hrasta, jasena, breze, vrbe, lipe i topole.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Od sličnih se vrsta unutar roda može razlikovati samo po određenim mikroskopskim karakteristikama.

Hemimycena pseudocrispula - created on May 2021 in Brümmersal bei Rehna, Germany by Chris Engelhardt

LAŽNA KOVRČAVA ŠLJEMOVKA

Hemimycena pseudocrispula (Kühner) Singer

Etimologija: pseudo (gr.) = lažan, sličan + crispula (lat.) = kovrčav, naboran, valovit. Po sličnosti sa kovrčavom šljemovkom (Hemimycena hirsuta).

Klobuk: 2-10 mm širok, polukuglast, zatim je zvonolik do konveksan, kasnije se raširi i pupčasto ulegne na sredini, lijevkast, bijel do lagano sivkast, po suhom je vremenu žućkast, kasnije je okerast na sredini, sitno ljuskav (vidljivo samo pomoću povećala), rub je valovit i narebran.

Stručak: 1-3.5 cm visok i 0.25-0.5 mm debeo, tanak, končast, pun, valjkast, zadebljan prema vrhu, zakrivljen, bijel, proziran, dlakav, osobito prema bazi, na bazi je bez bazalnog micelija.

Listići: Rijetki, razmaknuti, široko su prirasli ili se spuštaju po stručku, sa žilicama, bijeli.

Spore: Eliptične, prozirne, 8-11.5 x 3.5-5.5 µm, bazidije su 4-sporne, nema cheilocistide; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, lomljivo, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao saprofit po livadama, pašnjacima i šumama, na lišću, grančicama ili biljnim ostacima, u vlažnim i močvarnim područjima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je vitka šljemovka (Atheniella delectabilis), koja ima nešto gušće listiće i izraženije narebran klobuk.

Hemimycena pseudogibba - created on October 2008 in Risby, Denmark by Thomas Læssøe

LAŽNOISPUPČENA ŠLJEMOVKA

Hemimycena pseudogibba (Valla) Antonín & Noordel.

Etimologija: pseudo (gr.) = lažan, sličan + gibba (lat.) = grbav, izbočen. Po sličnosti s drugim vrstama.

Klobuk: 0.4-1.4 mm, isprva je konveksan, kasnije je spljošten i blago tupo ispupčen na sredini, gol, neproziran, bijel, rub je gladak, kasnije je malo valovit.

Stručak: 2-10 cm visok i 0.1-0.2 mm debeo, valjkast, krhak, bijel, gladak, u gornjem je dijelu suh, a prema dnu malo dlakav.

Listići: Gotovo ne postoje ili su izraženi u obliku vena, najviše četiri po plodnom tijelu, spuštaju se po stručku, bijeli.

Spore: Usko eliptične, glatke, prozirne, 10-13 x 3-3.5 µm, Q = 3.3-4.3 µm, Qav = 3.8 µm, nema cheilocistide; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo ne postoji, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama kao saprofit na lišću raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe ili lijeske, u vlažnim područjima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Unutar roda postoje neke vrste koje izgledaju slično, ali se razlikuju samo po svojim mikroskopskim karakteristikama. Slična dušična šljemovka (Hemimycena nitriolens) ima dušični miris mesa.

Hemimycena pseudolactea - created in Finland by Tapio Kekki

LAŽNOMLIJEČNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena pseudolactea (Kühner) Singer

Etimologija: pseudos (gr.) = lažno, dvolično, neistinito. Po sličnosti s mliječnom šljemovkom (Hemimycena lactea).

Klobuk: 0.5-1 cm širok, skoro je opnast, stožast do konveksan, zatim se manje ili više otvori, bijel, prozirno crtast.

Stručak: Valjkast; bijel, pahuljast.

Listići: Dosta su razmaknuti, niski, bijeli.

Spore: U obliku su kapi, 6-9 x 2-4 µm, s velikim je pleurocistidama, dužine 30-50 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u svim tipovima šuma, po parkovima i u grmlju, kao saprofit na sloju lišća ili iglica obraslih mahovinom, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Sitna je šljemovka snježnobijele boje i s karakterističnim mikroskopskim osobinama po kojima se razlikuje od sličnih vrsta.

Hemimycena sordida - created on July 2018 in Plot 1, Shapsha village, Russian Federation by Filippova, Nina

PRLJAVA ŠLJEMOVKA

Hemimycena sordida Noordel. & Antonín

Etimologija: sordidus (lat.) = prljav, neugledan, zapušten. Po boji.

Klobuk: 0.5-2 cm širok, isprva je polukuglast, zatim je stožast, kasnije je spljošten i često lagano ulegnut na sredini, sivkast ili blago sivo-smeđ, gol, lagano je brazdast, prozirno crtast, rub je narebran.

Stručak: 1.5-4 cm visok i 0.8-3 mm debeo, valjkast, često je blago zakrivljen, siv do sivo-smeđ, u početku je malo pahuljast, ubrzo je gol, baza može biti prekrivena finim micelijskim vlaknima.

Listići: Gusti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti do sivkasti.

Spore: Eliptične, 5.5-8.5 x 3-4.5 µm, cheilocistide 30-55 x 6-12 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, lomljivo, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u manjim skupinama, na travnjacima kao saprofit trulih drvnih ili biljnih ostataka, obično na otpalom lišću ili stabljikama trava, rjeđe na drvu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Za determinaciju ove vrste su ključne mikroskopske karakteristike.

Hemimycena subglobispora - created on October 1988 in Korten, Tønsberg, Vf, Norway by Per Marstad

KUGLASTOSPORNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena subglobispora Aronsen

Etimologija: sub (lat.) = skoro, donekle + globis (lat.) = lopta, kugla + spora (gr.) = sjeme, spora. Po obliku spora.

Klobuk: 1-5 mm širok, polukuglast do konveksan, kasnije je izravnato-konveksan, obično je s malom grbicom na sredini, ponekad je ulegnut oko grbice, rub je dugo vremena podvijen, prozirno crtast, pahuljast, bijel.

Stručak: 8-15 mm visok, tanak, končast, valjkast, obično je malo zakrivljen, na donjem je dijelu dlakav, bijel, proziran, kasnije postaje od baze prema gore postaje žućkast, baza nije dlakava.

Listići: Rijetki, dosta su razmaknuti, 4-7 ih dopire do stručka, široko su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, ponekad su na bazi poprečno povezani žilicama, nekad nisu potpuno razvijeni, ponekad je poneki račvast, bijeli.

Spore: Kuglaste ili gotovo kuglaste, prozirne, neamiloidne, 5-8 x 4.5-7 µm, Q = 1.1-1.2, cheilocistide su batinaste, vretenaste ili mjehuraste, tankih stijenki, 21-40 x 6-11 µm, često su s dugim, tankim, tupim do gotovo zašiljenim, ponekad razgranatim do 25 x 1-2 µm velikim vratom; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, po močvarama i vlažnim terenima kao saprofit na potopljenim stabljikama trske (Phragmites australis).

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po malom ispupčenom klobuku i malim kuglastim sporama.

Hemimycena subimmaculata - created on December 2016 in Santa Cruz, CA, USA by Ruzica and Sava Krstic

MUTNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena subimmaculata (Murrill) Elborne & Laessøe

Etimologija: sub (lat.) = skoro, djelomično + imaculata (lat.) = bez mrlja, čista, negacija od mrljav, pjegav. Po izgledu klobuka.

Klobuk: 2-8 mm širok, isprva je široko stožast i šiljasto ispupčen na sredini, kasnije je konveksan, ponekad je blago ulegnut na sredini, bijel do sivkast, u starosti požuti, prozirno crtast, na sredini je gladak.

Stručak: 1-2 cm visok i 0.3-0.5 mm debeo, valjkast, malo je proširen na vrhu i/ili dnu, šupalj, bijel, djeluje golo ili sitno bjelkasto pahuljasto, bez bazalnih rizomorfa.

Listići: Rijetki, dobro su razvijeni, 10-12 ih dopire do stručka, prilično su uski, široko su prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, bijeli, oštrica je iste boje.

Spore: Usko eliptične do vretenaste, prozirne, neamiloidne, nedekstrinoidne, 9-15 x 3.5-5.5 µm, Q = 3.2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste, rijetko su valjkaste, tankih stijenki, 21-35 x 5-7 um; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit u bjelogoričnim šumama na otpalom lišću johe, vrbe ili lijeske, te na trulim listovima i stabljikama lopuha (Petasites) ili paprati.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po sitnoj veličini i nedostatku dlačica.

Hemimycena substellata - created on September 2014 in Biowide 024 Regan Vest, Denmark by Erik Arnfred Thomsen

ČEKINJASTA ŠLJEMOVKA

Hemimycena substellata (Kühner) Antonín & Noordel.

Etimologija: sub (lat.) = skoro, djelomično  + stellatus (lat.) = zvjezdast. Po nazubljenom rubu klobuka.

Klobuk: 2-5 mm širok, isprva je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je spljošten i blago ulegnut na sredini, bijel, proziran, lagano je brazdast, često je prozirno crtast, gusto je sitno dlakav, s dužim dlačicama prema dnu, rub je malo nazubljen.

Stručak: 2-14 mm visok i 0.2-0.6 mm debeo, valjkast, malo je proširen na bazi, zakrivljen, bijel ili blago crvenkast na dnu, cijelom je dužinom gusto maljav.

Listići: Rijetki, široko su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli, oštrica je iste boje.

Spore: Eliptične do valjkaste, neamiloidne, nedekstrinoidne, 5-7.5 x 2.7-4 µm, Q = 1.9-2, cheilocistide su vretenaste s nabreklom bazom, rijetko su valjkaste, tankih stijenki, 20-45 x 10-12 um; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bjelkasto; miris i okus su blagi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u manjim skupinama, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (bez kore) raznog crnogoričnog drveća i na sloju iglica.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po dlakavom klobuku i stručku, nazubljenom rubu klobuka i relativno malim sporama.

Hemimycena subtilis - created on August 2019 in Tirstrup, Nøruplundvej 2, Denmark by Jens H. Petersen

SUPTILNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena subtilis (Velen.) Antonín

Etimologija: subtilis (lat.) = tanak, nježan, suptilan. Po izgledu.

Klobuk: 2-5 mm širok, isprva je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je spljošten i blago ulegnut na sredini, bijel, gol do dlakav, vodenast, rub je cjelovit i narebran.

Stručak: 0.5-3 cm visok i 0.1-0.3 mm debeo, valjkast, končast, bijel, gladak ili blago dlakav.

Listići: Rijetki, nedostaju ili su izraženi kao vene koje ne dopiru do ruba klobuka, prilično su uski, spuštaju se po stručku, bijeli.

Spore: Valjkaste do vretenaste, tankih stijenki, prozirne, 10-16 x 3.5-5 µm, Q = 2.8-3.2, bazidije su 2-sporne, nema cheilocistide; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit u otvorenim područjima bez drveća, na travnjacima i livadama, na biljnim ostacima ili rizomima trava.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po sitnoj veličini i rastu u otvorenim područjima.

Hemimycena tortuosa - created on October 2024 in Vindeholme Skov, United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland by ionafraser-Clausen

ROSNA ŠLJEMOVKA

Hemimycena tortuosa (P.D.Orton) Redhead

Etimologija: tortuosus (lat.) = uvijen, savijen, izuvijan. Po zakrivljenim dlačicama na klobuku.

Engleski naziv: Dewdrop Bonnet

Klobuk: 0.5-1.2 cm širok, polukuglast do konveksan, kasnije je izravnat i često lagano udubljen, sitno je dlakav, dlačice su po vlažnom vremenu često s kapljicama vode, bijel, kasnije je bjelkast, krem ​​do sivkast.

Stručak: 1-2.7 cm visok i 0.1-1 mm debeo, često je vrlo kratak, ponekad je ekscentričan, valjkast ili lagano zadebljan na dnu ili vrhu, sitno je dlakav, dlačice su često sa kapljicama vode, bijel, baza je ponekad s kratkim vlakancima.

Listići: Dobro su razvijeni, uski, razmaknuti do prilično gusti, 12-20 ih dopire do stručka, prirasli, ponekad su kratko zupčasti ili gotovo slobodni, bijeli, oštrica je sitno resasta.

Spore: Usko vretenaste do eliptične, glatke, prozirne, neamiloidne, 9-11 x 3-4.5 μm, cheilocistide su u obliku boce, vretenaste ili batinaste, 22-30 x 4-8 µm, manje ili više zašiljene; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo tanko, lomljivo, bijelo, u starosti je krem-žuto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen i ranu zimu, u svim tipovima šuma, parkovima i vrtovima, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća s korom, najčešće hrasta ili bukve, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 1, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Obično zadržava mnogo kapljica vode, koje zadržavaju spiralne cistide na klobuku i stručku. Slična je glavata šljemovka (Hemimycena cephalotricha), koja ima kraće dlačice na klobuku, te listiće koji se spuštaju po stručku i proširene cheilocistide.