CROmushrooms - Rod: Flammulina

Plodno tijelo je dosta žilavo; klobuk je slinav, osobito po vlažnom vremenu; stručak je kratak, tvrd i smeđe do tamnocrno baršunast. Rastu busenasto izravno iz drveta (vrbe). Ovaj rod je zanimljiv zato što, primjerice, baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) raste zimi kada nema mnogo drugih jestivih gljiva.

Rod: Flammulina P.Karst.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Physalacriaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Jestiva gljiva

ELASTIČNA PANJEVČICA

Flammulina elastica (Sacc.) Redhead & R.H.Petersen

Etimologija: elasticus (lat.) = elastičan, fleksibilan. Po elastičnosti stručka.

Klobuk: 2-5 (8) cm širok, najprije je polukuglast, zatim se otvori, mazav; mednožut, žuto-smeđ do hrđastosmeđ, rub je svjetliji i u mladosti podvijen.

Stručak: 2-4 (6) cm dug i 4-6 (10) mm debeo, valjkast, u starosti je šupalj, korjenast, prema bazi je tamnosmeđ, na vrhu je svjetliji, bijelo baršunast, žilav, vlaknast, elastičan (ako se stisne stabljika, ona se vraća u prvobitni oblik), nema vjenčić.

Listići: Slobodni, bjelkasti do svijetložuti, u starosti su sa hrđastosmeđim mrljama.

Spore: Eliptične, duguljaste, prozirne, (8) 8.3 - 11.1 (11.5) x 3.2 - 3.6 µm Q = (2.2) 2.5 - 3.13 (3.22), N = 30, Me = 9.56 - 3.4, Qav = 2.81; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto do svijeložuto, tanko; miris i okus su ugodni na gljive.

Stanište: Raste u kasnu jesen, zimu i proljeće (zimska gljiva), busenasto ili pojedinačno, na krupnim drvnim ostacima (panjevi, grane) raznog bjelogoričnog drveća, osobito crne topole (Populus nigra) i vrbe. Sve slike snimio je Neven Ferenčak, u drugoj polovici studenog i krajem prosinca, na lokalitetu Dravska šuma kod Varaždina.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, a jestiv je samo klobuk, jer je stručak tvrd. Može se i uzgajati.

Napomena: Majsličnije su rebrasta patuljica (Galerina marginata), koja ima vjenčić, smećkaste listiće, bjelkasto vlaknasti stručak i hrđastosmeđu otrusinu, te baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes), koja ima svijetli žućkasti do narančasti klobuk, bjelkaste do žućkaste listiće. Kod determinacije su najvažniji stanište, vrijeme rasta i tipično elastični stručak.


*Flammulina fennae* - created in Norway by Rune Solvang
*Flammulina fennae* - created in Norway by Rune Solvang

Jestiva gljiva

LJETNA BARŠUNASTA PANJEVČICA

Flammulina fennae Bas

Klobuk: 1-7 (12) cm širok, konveksan je i izravnato-konveksan, nejasno je ispupčen u mladosti, gladak, po vlažnom je vremenu je mazav; najprije je kremasto-bijel, zagasitožut, žuto-smeđ ili oker-smećkast, nešto je svjetliji prema rubu, kasnije posvijetli i na unutarnjoj strani, skoro je bjelkast do blijedožut, mjestimično s hrđastosmeđim mrljama, rub je podvijen i po suhom vremenu lagano pahuljast.

Stručak: 2-9 (11) cm visok i 3-6 (8) mm debeo, valjkast, ponekad je lagano batinast na bazi, u starosti je šupalj; bjelkast je na gornjem dijelu, uvijek postepeno malo tamni prema bazi gdje je crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili crno-smeđ, površina je vlaknasta.

Listići: Slobodni su i uvijek izrezani, gusti, uski, bijeli, bjelkasti, krem-žućkasti ili svijetložuti, samo su u starosti sa hrđastosmeđim mrljama.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 5.7-8.5 x 1.5-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto ili svijetložuto, crvenkasto-smeđe do tamnosmeđe u stručku; miris je ugodan na gljive, a okus je također na gljive i blago gorkast.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, često busenasto, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima (trupci) raznog bjelogoričnog drveća te prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima i korijenjem.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Može se i uzgajati.

Napomena: Ovoj vrsti je najsličnija baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes) koja se razlikuje po periodu rasta u hladnijim razdobljima, svjetlijoj, skoro bijeloj boji klobuka, te po nešto manjim i širim sporama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 520. Ljetna baršunasta panjevčica (Flammulina fennae Bas)


*Flammulina ononidis* - created on December 2023 in Hungary by Vincze Tibor

Jestiva gljiva Zaštićena gljiva Osjetljive vrste

TRAVNJAČKA PANJEVKA

Flammulina ononidis Arnolds

Etimologija: Jer raste uz biljku zečji trn (Ononis spinosa).

Klobuk: 1-4 (6) cm širok, najprije je konveksan, zatim se izravna i ulegne na sredini, tanak; površina je mazava i sluzava; zagasitožut, žuto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, vodenast, mjestimice rđasto pjegav, rub je u mladosti podvijen, a kasnije svjetliji i malo narebran.

Stručak: 2-5 cm visok, valjkast, na bazi se sužava i korjenasto produžava duboko u zemlji; bjelkast, kasnije smećkast, na vrhu je bijelo pahuljast, na bazi je tamnosmeđ, maljavo-vlaknast.

Listići: Prilično su razmaknuti, s prisutnim su lamelulama različite dužine, nisu jako široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku; bjelkasti su ili svijetložuti, kasnije su oker boje.

Spore: Eliptične, duguljaste, glatke, 7-14 x 4-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelkasto ili svijetložuto, vlaknasto; miris je ugodan na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, zimu i proljeće, od rujna do ožujka, na livadama, pašnjacima, parkovima i travnjacima kojima se neintenzivno gospodari kao parazit na korijenu zečjeg trna, rjeđe i na drugim biljnim vrstama kao što je poljski osjak (Cirsium arvense), na mahovini ili travnatom tlu. U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, u okolici Zagreba. Rijetka je vrsta.

Doba rasta: 1, 2, 3, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Smatra se da je jedna od formi baršunaste panjevčice (Flammulina velutipes) koja se razlikuje po staništu i drugačijim dimenzijama spora.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Travnjačka panjevka (Flammulina ononidis Arnolds)

Jestiva gljiva Ljekovite vrste Na listi za determinatore

BARŠUNASTA PANJEVČICA

Flammulina velutipes (Curtis) Singer

Etimologija: velutinus (lat.) = baršunast + pes (lat.) = noga. Po izgledu stručka.

Engleski naziv: Velvet Shank

Klobuk: 2-9 (20) cm širok, najprije polukuglast, zatim se otvori, mazav i vrlo ljepljiv, slabo mesnat; zagasitožut, žuto-smeđ, žuto-narančast ili žućkasto-crvenkast, tamniji na sredini, lagano je pahuljast, rub je u mladosti podvijen.

Stručak: 1-10 (15) cm visok i 0.3-1 (1.3) cm debeo, često je ekscentričan i šupalj; pod klobukom je svjetlije žućkasto-crvenkaste boje, a prema bazi je tamnosmeđ i na bazi gotovo crn, karakteristično je bijelo baršunast.

Listići: Dosta su rijetki, izrezani su uz stručak, slobodni, bjelkasti do svijetložuti, kasnije su smećkasti.

Spore: Eliptične, duguljaste, prozirne, 6-9.5 x 3-4 µm, Q = 1.8-2.4; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto do svijeložuto, tanko; miris i okus su ugodni na gljive.

Kemijske reakcije: Ako na površinu (kožicu) stručka nanesemo kap sumporne kiseline, ona trenutno postane crno-smeđa.

Stanište: Raste u kasnu jesen, zimu i proljeće (zimska gljiva), busenasto ili pojedinačno, na krupnim drvnim ostacima (panjevi, šiblje) raznog bjelogoričnog drveća, osobito vrbe, lipe i hrasta. Primjerke na prvih pet slika snimio je Mladen Ormuž, a na osmoj slici Danijel Mulc.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, a jestiv je samo klobučić, jer je stručak tvrd. Najukusnija je zimska gljiva. Može se i uzgajati.

Ljekovitost: Provedena su znanstvena istraživanja koja su pokazala antioksidativno i protuupalno djelovanje baršunaste panjevčice koja bi se mogla koristiti kao novi izvor polifenola i široko primjenjivati u prehrambenoj i farmaceutskoj industrijii (National Library of Medicine. 2024. Characterization, Antioxidant and Anti-Inflammation Capacities of Fermented Flammulina velutipes Polyphenols; Inhibitory Effect of Fermented Flammulina velutipes Polysaccharides on Mice Intestinal Inflammation; Characterization, Antioxidant, Anti-Aging and Organ Protective Effects of Sulfated Polysaccharides from Flammulina velutipes).

Napomena: Ova je gljiva vrijedna utoliko što raste potkraj jeseni i zimi kada nema drugih gljiva. Zbog staništa, vremena rasta i tipično baršunastog stručka teško se može zamijeniti s bilo kakvom drugom gljivom.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 519. Baršunasta panjevčica (Flammulina velutipes (Curt. ex Fr.) Sing.)

Jestiva gljiva

SNJEŽNOBARŠUNASTA PANJEVČICA

Flammulina velutipes var. lactea (Quél.) Bas

Etimologija: lactea (lat.) = mliječna. Po boji.

Klobuk: 3-10 cm širok, najprije polukuglast, zatim se otvori, mazav i ljepljiv, gladak; bijel, na sredini je tamnije žućkasto-narančaste boje.

Stručak: 3-7 cm visok i 0.3-1 (1.3) cm debeo, često je ekscentričan, žilav, bijel, a prema bazi je ponekad tamnosmeđ, površina je baršunasta.

Listići: Dosta su rijetki, slobodni, bijeli.

Spore: Eliptične, duguljaste, glatke, prozirne, 8-9 x 4.5-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, tanko; miris i okus nisu izraženi.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, a jestiv je samo klobučić, jer je stručak tvrd. Najukusnija je zimska gljiva.

Napomena: Sinonim je i varijetet tipične baršunaste panjevčice (Flammulina velutipes) od koje se razlikuje po bijeloj boji.

Referentni izvori: Josipović, Matija. 2016. Očaravajući svijet gljiva. Leo-commerce d.o.o. Rijeka. – 166. str. Snježnobaršunasta panjevčica (Flammulina velutipes var. lactea (Quél.) Bas Personia, sinonim Collybia velutipes var. lactea Rea)