Phaeocollybia christinae - created in Finland by Tapio Kekki

NARANČASTOCRVENA KORJENJAČA

Phaeocollybia christinae (Fr.) R.Heim

Klobuk: 1-5 (6) cm širok, najprije je konično-zvonolik, poslije se raširi i oštro ispupči na sredini, mazav, gladak; žive je crvenkasto-smeđe, narančasto-smeđe ili narančasto-crvene boje, rub je često nepravilno režnjevit.

Stručak: 4-12 cm visok, valjkast, šupalj, gladak, korjenast; narančast, narančasto-smeđ do vinskicrven, u donjem je dijelu tamniji s crveno-smeđim pjegama.

Listići: Do stručka su zaokruženi, prirasli, oštrica je nazubljena i vijugava; u početku su svijetlosmeđi, kasnije su crvenkasto-smeđi, često su sa smeđim mrljama, u starosti su narančasto-smeđi.

Spore: Eliptične, 9-11 x 4.3-5.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Tanko, u stručku je žilavo i vlaknasto, svijetlosmeđe, u sredini je stručka bjelkasto; miriše na rotkvice, a okus je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, najčešće šumama bukve, hrasta i breze, te crnogoričnim i miješanim šumama, kao parazit na korijenskom sustavu drveća.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Postoji i vrlo slična korjenjača (Phaeocollybia arduennensis), odnosno sinonim narančastosmeđa šiljatonoška (Phaeocollybia jennyae), koja ima manji tamnosmeđi klobuk (1-3 cm), nije oštro ispupčen, stručak je cijelom dužinom tamnosmeđ, raste po crnogoričnim šumama i također nije za jelo.

Phaeocollybia jennyae - created in Finland by Päivi Saikkonen

NARANČASTOSMEĐA ŠILJATONOŠKA

Phaeocollybia jennyae (P.Karst.) Romagn.

Klobuk: 1-5 (7) cm širok, spljošten s grbicom, malo je mazav, bez sjaja, po suhom je vremenu gladak; crvenkasto-smeđ je do narančasto-crven, izblijedi u žuto-narančastu boju.

Stručak: 4-10 (12) cm visok i 3-6 (8) mm debeo, vretenast, vrlo je dug, šupalj, žilav, korjenasto je sužen, gladak; crvenkasto-smeđ, vrh svjetlije narančasto-oker boje, s malim je bjelkastim čehicama.

Listići: Prirasli, izmiješani su s lamelulama, oštrica je valovita; žućkasto-narančasti, žuto-crveni, crveno-smeđi ili su tamnonarančasti.

Spore: Eliptične ili u obliku kapi, skoro glatke, slabo hrapave, 4.5-6 x 2.9-4.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Žuto-narančasto, crvenkasto-smeđe, narančasto-smeđe ili tamnosmeđe, hrskavičasto, elastično; miriše na gljive, gorke bademeili rotkvice, a okus je blag do gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, u crnogoričnim, rjeđe bjelogoričnim šumama, kao parazit na korijenju crnogoričnog drveća, duboko ukopana u zemlji. U Hrvatskoj je nađena u šumi šumskog kestena, hrasta kitnjaka i bukve, samo na jednom lokalitetu, u okolici Samobora.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Tipična je po korjenastom završetku stručka koji je duboko ukopan u zemlji.