PLOSNATA BATRLJICA

Crepidotus applanatus (Pers.) P.Kumm.

Etimologija: appianatus (lat.) = izglađeno, ravno. Po izgledu.

Engleski naziv: Flat Crep

Klobuk: 2-6 (8) cm širok, ubrzo se izravna, u obliku je bubrega ili lepeze, površina je glatka, bez sjaja; najprije je bijel, kasnije kremast ili žućkasto-smeđ, bijelo čehast, prema rubu je vodenast, a rub je ponekad malo narebran.

Stručak: Vrlo je sitan, lateralno spojen s klobukom, skoro ne postoji, maljav, žilav, želatinozan; bjelkast do kremast.

Listići: Gusti, nisu široki, izmiješani su s brojnim lamelulama, prirasli su na sitni stručak; u mladosti su bijeli, kasnije krem-smećkasti do svijetlosmeđi, ponekad posmeđe.

Spore: Kuglaste, (4.9) 5.7 - 6.7 (7.4) × (4.7) 5.6 - 6.5 (7.1) µm, Q = 1 - 1.07 (1.1), N = 120, Me = 6.3 × 6.1 µm, Qav = 1; otrusina je svijetlosmeđa do žuto-smeđa.

Meso: Tanko, malo želatinozno, ali bez želatinoznog sloja, mekano, bjelkasto, vodenasto sivo, osušeno je bijele boje; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, a rjeđe se pronađe na crnogoričnom drveću.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakvu uporabnu vrijednosti.

Napomena: Vrste iz ovoga roda je vrlo teško determinirati, to je moguće samo uz pomoć mikroskopa.

LOMLJIVA BATRLJICA

Crepidotus autochthonus J.E.Lange

Engleski naziv: Grounded Oysterling

Klobuk: 1-7 (11) cm širok, vrlo nepravilan, školjkast, lepezast ili u obliku kišobrana, izuvijan, suh, ima svilenast izgled, za stanište je lateralno pričvršćen; bijel do krem, kasnije sa sivo-žutim, žuto-smeđim ili crvenkasto-smeđim mrljama, po vlažnom vremenu smećkasto-žut, vlaknast i sitno maljav, rub je dugo podvinut.

Stručak: Ne postoji.

Listići: Vrlo gusti, oštica je trepavičasta, najprije bijeli do blijedoružičasti, kasnije svijetlosmeđi i konačno hrđastosmeđi.

Spore: Eliptične, glatke, 6.4-10 x 4.5-6.3 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Vrlo tanko, bijelo, djelomično mekano, gumasto, lomljivo; miris nije izražen, a okus je blago slatkast na lišće špinata, nakon dužeg žvakanja postaje lagano oporo i gorko.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili busenasto, u svim tipovima šuma, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, najčešće smreke i jele, ponekad raste prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, u drugoj polovici svibnja, na zemlji.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Lomljiva batrljica naraste prilično velika i pojavljuje se isključivo na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog drveća. Za razliku od svih drugih batrljica ona poslije ima smeđe listiće i otrusina je smeđe boje. Kao i što naziv sinonima kazuje (fragilis), vrlo je lomljiva i na temelju navedenog tako je prepoznatljiva.

Crepidotus bresadolae - created in Finland by Stefan Jakobsson

MALJAVA BATRLJICA

Crepidotus bresadolae Pilát

Klobuk: 0.5-2 (4) cm širok, ekscentričan, tankomesnat, stožast ili je bubrežastog oblika, također skoro jajolik, površina je bez sjaja, suh, malo je crtast po vlažnom vremenu; najprije je bijel, zatim nešto tamniji, krem, žućkast, sivkast, žućkast ili žućkasto-smeđ, vlaknasto-vunast, rub je najprije podvijen pa se izravna, tanak, kožica malo prelazi preko ruba.

Stručak: Ne postoji ili je vrlo kratak, ekscentrično je ili lateralno postavljen u odnosu na klobuk; bjelkast do žućkasto-smeđ, maljav.

Listići: Osrednje su gusti, razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, skoro se spuštaju po stručku; u mladosti su bjelkasti ili žućkasti, kasnije su svijetlosmećkasti i s ružičastom nijansom.

Spore: Eliptične, glatke, 6.8-11.1 x 4.5-6.2 µm; otrusina je svijetlosmeđa do tamnosmeđa.

Meso: Mekano, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, ali i u ostalom dijelu godine u razdoblju bez mraza, najčešće kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, trupci, otpalo lišće) johe i breze, a rijetko prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Unutar ovog roda postoji više vrlo sličnih vrsta koje nije uvijek moguće sa sigurnošću identificirati samo na temelju izgleda. Dosta je promjenljive boje, od bijele do smeđe.

ŽUTOSMEĐA BATRLJICA

Crepidotus calolepis (Fr.) P.Karst.

Engleski naziv: Scaly Oysterling

Klobuk: 1-3 (4) cm širok, mlad konveksno sveden, poslije raširen, bubrežastog je ili lepezastog izgleda, lateralno je srašten s podlogom, kožica se lako guli; bjelkast, svijetložut do žućkasto-smeđ, vodenast, u mladosti smeđe čehast, vunasto-maljav, poslije čehice nestaju, uz rub je svjetliji, rub je u mladoti podvijen, nije narebran.

Stručak: Ne postoji ili je vrlo kratak, lateralan; bjelkast do žuto-smeđ, baršunast.

Listići: Rijetki, granaju se poput delte rijeke, izmiješani su s lamelulama; najprije su žućkasto-smećkasti, poslije svijetlosmeđi.

Spore: Eliptične, glatke, 7-10 x 5-6.5 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, bjelkasto do svijetložućkasto, obično vrlo vodenasto i lako lomljivo, sa želatinoznim slojem u gornjem dijelu mesa; miris nije izražen, okus blag, gorkast i trpak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, ali i u ostalom dijelu godine u razdoblju bez mraza, u skupinama, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, ponekad iz pukotina živog drveća.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Žutosmeđa batrljica vrlo je karakteristična i lako prepoznatljiva po boji klobuka. Osobito je važna činjenica da se listići granaju poput delte rijeka.

Crepidotus caspari - created in Finland by Tapio Kekki

KASPARIJEVA BATRLJICA

Crepidotus caspari Velen.

Engleski naziv: Pale Oysterling

Klobuk: 1-2.5 (4) cm širok, bubrežast, školjkast ili lepezast, sa sitnim je lateralno postavljenim stručkom ili je bez njega, površina je skoro glatka; bijel, kasnije lagano žućkast ili sivkast, vodenast, vlaknast, rub je bijelo baršunast i nije crtast.

Stručak: Vrlo je kratak ili uopće ne postoji, bjelkast, blago maljav.

Listići: Osrednje su gusti, s brojnim su lamelulama; oštrica je bijela i sitno trepavičasta; najprije su bijeli do kremasti, poslije svijetlosmećkasti i često s ljubičastom nijansom, u starosti tamnosmeđi.

Spore: Kuglaste do eliptične, fino hrapave, točkaste do mramorirane, 6-8.5 x 4-5.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Vrlo tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, malo želatinozno, bjelkasto; miris je slab na gljive ili voće, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima (grane) raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova batrljica se od sličnih vrsta razlikuje po mikroskopskim karakteristikama.

Crepidotus cesatii - created in Norway by Inger-Lise Fonneland

OKRUGLOTRUSNA BATRLJICA

Crepidotus cesatii (Rabenh.) Sacc.

Engleski naziv: Roundspored Oysterling

Klobuk: 1-1.5 (2.5) cm širok, bubrežastog je ili školjkastog oblika, bez stručka; bjelkast, kasnije sivkasto-smećkast, žuto-smeđ na na mjestu na kojem je učvršćen za supstrat, sitno dlakav, rub je dosta podvijen i svilenkast.

Stručak: Ne postoji ili je vrlo kratak.

Listići: U mladosti su bjelkasti, kasnije žuto-smeđi do rđastosmećkasto-ružičasti, a na kraju su hrđastosmeđi, prilično su rijetki i uski, oštrica je nazubljena.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, sa sitnim šiljcima, 5.7-9.4 x 4.5-7.7 µm; otrusina je žućkasta do žuto-smeđa.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, bjelkasto; miris je na orahe ili bademe, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, a samo ponekad crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Veoma je sitna vrsta gljive školjkastog oblika i čudnih listića koju je teško determinirati bez mikroskopske analize spora.

ŽUTOLISTIĆAVA BATRLJICA

Crepidotus crocophyllus (Berk.) Sacc.

Engleski naziv: Saffron Oysterling

Klobuk: 1-3 (4) cm širok, u mladosti polukuglast, poslije školjkast i raširen, suh; najprije je žut ili žuto-smeđ, kasnije tamnosmeđ, vunasto-čehast, baršunast, rub je dugo vremena podvijen.

Stručak: Najprije je vrlo kratak, poslije nestaje i klobuk je bočno (lateralno) pričvršćen za podlogu; žuto-smeđ.

Listići: Gusti, uski, izmiješani s lamelulama, račvasti, sjedinjuju se na lateralno postavljenom kratkom stručku; najprije žućkasti ili sumporastožuti, poslije narančasti do smećkasti.

Spore: Kuglaste, šiljasto-bradavičave, 4.5-8 µm; otrusina je žuto-oker.

Meso: Tanko, gumasto, lomljivo, žućkasto do svijetložuto-narančasto, poslije izblijedi; miris nije izražen, okus blago grkast i trpak.

Stanište: Raste tijekom godine, a uglavnom u ljeto i jesen, pojedinačno, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, a prema literaturi i crnogoričnog drveća. Primjerke na slikama snimila je Helena Petrić.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Nijedna vrsta iz ovog roda nije jestiva.

Napomena: Opisana je vrsta vrlo rijeka i lako prepoznatljiva po sumporastožutim listićima i smeđim čehicama na klobuku. Najsličnija je žutosmeđa batrljica (Crepidotus calolepis), koja ima želatinoznu kožicu klobuka i može se guliti, te listići nisu sumporastožuti i granaju se poput delte rijeka.

Crepidotus ehrendorferi - created on July 2021 in Sallent de Gállego, Huesca, Spain by Joseba

MARKUŠEVAČKA BATRLJICA

Crepidotus ehrendorferi Hauskn. & Krisai

Klobuk: 1.5-5 cm širok, najprije konveksno sveden, školjkast, poslije raširen, vodenast, po vlažnu vremenu malo mazav, lateralno pričvršćen za supstrat; narančasto-žut ili narančasto-siv, iznad sraštenog dijela bijelo maljav, rub je dugo vremena podvinut.

Stručak: 2-3 mm dug, vrlo kratak, ekscentrično postavljen u odnosu na klobuk, kako se klobuk povećava tako stručak nestaje.

Listići: Prilično su gusti, široki, pomiješani s lamelulama; najprije su svijetlonarančasti, poslije tamniji i na kraju smećkasti.

Spore: Kuglaste, gusto bodljikave, 6-6.5 µm; otrusina je žuto-smeđa.

Meso: Bjelkasto, poslije svijetlonarančasto, vodenasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen, pojedinačno, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, često se pronađe na voćkama.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je vrsta vrlo rijeka i zanimljiva. Hrvatsko je ime dobila po nalazištu u Markuševcu kod Zagreba.

LISNA BATRLJICA

Crepidotus epibryus (Fr.) Quél.

Engleski naziv: Grass Oysterling

Klobuk: 0.5-1 (1.2) cm širok, stožast, gotovo je čašastog oblika, lateralno je spojen sa supstratom, površina je bez sjaja i svilenasta, glatka; većinom je žućkast, rijetko bjelkast, sitno čehast, rub je podvijen.

Stručak: Praktično ne postoji ili je jedva izražen, klobuk je točkasto spojen na supstrat.

Listići: Skoro ili potpuno su koncentrični, odnosno spojeni u istoj točki, prilično su razmaknuti, debeli, prisutne su i lamelule; obično su žućkasti, rijeko su bjelkasti ili blijedokremasti, kasnije oker-smećkasti.

Spore: Eliptične, glatke, 7.5-11 x 4.5-6 µm; otrusina je žuto-oker.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, mekano, želatinozno, blijedokremasto ili žućkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine, a uglavnom u jesen, zimu i proljeće, u svim tipovima šuma i po vrtovima, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog drveća, granama, lišću, često i na vlatima trave, stabljikama biljakana. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, u prvoj polovici prosinca.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Postoji dosta veliki broj vrsta sličnih po izgledu, čak i iz drugih rodova. Jedina sigurna metoda za determinaciju ove vrste je mikroskopska analiza spora, a meso u klobuku se svodi na želatinozni sloj.

VLAŽNA BATRLJICA

Crepidotus mollis (Schaeff.) Staude

Etimologija: mollis (lat.) = nježan, mekan, mlohav. Po konzistenciji.

Engleski naziv: Peeling Oysterling

Klobuk: 3-8 (12) cm širok, školjkast, često lijevkast ili zdjelast, teži da postane konveksan, nepotpun, često je podijeljen na režnjeve, valovit, izravno je ili preko vrlo kratkog stručka spojen na supstrat, gladak, mazav, nakon što se kožica odvoji ispod se ukaže želatinozni sloj; bjelkast, sivkast, sivkasto-smećkast, žuto-smeđ, oker ili svijetlosmeđ, malo baršunast, rub je tanak.

Stručak: Ne postoji ili je minimalne veličine.

Listići: Prilično su gusti, stisnuti, spuštaju se do točke u kojoj je klobuk spojen sa supstratom; u mladosti su bjelkasti, kasnije su prljavobijeli do žuto-smećkasti ili sivo-smećkasti.

Spore: Eliptične do bademaste, glatke, 6.1-9 x 4.4-6.1 µm; otrusina je okerasta.

Meso: Bjelkasto, želatinozno, žilavo, elastično; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste od svibnja do kasno u jesen, u velikoj množini, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: U rodu Crepidotus postoji mnogo gljiva sitnih rastom, rastu na drvu i dosta su promjenljivih boja spora, od ružičaste do smeđe boje. Nije ih uvijek lako međusobno razlikovati samo na temelju makroskopskih karakteristika pa je zbog sigurnosti determinacije neophodna mikroskopska analiza spora.

Crepidotus subverrucisporus - created in Finland by Stefan Jakobsson

BRADAVIČAVOTRUSNA BATRLJICA

Crepidotus subverrucisporus Pilát

Plodno tijelo (klobuk): 0.5-1 cm široko, u mladosti je slično potkovi, a poslije je polukružno ili školjkasto, lateralno je spojeno na supstrat, a na mjestu spoja je maljavo-dlakavo, nama stručka, rub je valovit i dugo vremena jako podvijen; najprije je bijelo maljav, a poslije oker-smeđ.

Listići: Srednje gusti, pomiješani s brojnim lamelulama; u mladosti bijeli, poslije svijetlooker i s laganom ružičastom nijansom.

Spore: Eliptične do bademaste, bradavičave, 7-10 x 4.5-6 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa.

Meso: Vrlo tanko, bijelo ili vodenasto-sivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća s korom.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Opisana se batrljica može zamijeniti s kasparijevom batrljicom (Crepidotus caspari), koja nema tako maljav klobuk i po vlažnom je vremenu prozirno narebran. Također je donekle slična i žućkasta batrljica (Crepidotus luteolus), ali nijedna od navedenih dviju vrsta nema bradavičave spore.

PROMJENLJIVA BATRLJICA

Crepidotus variabilis (Pers.) P.Kumm.

Etimologija: varius (lat.) = različito, raznoliko, promjenljivo. Po promjenljivom obliku.

Engleski naziv: Variable Oysterling

Klobuk: 0.5-3 cm širok, najprije je zvonoliko-konveksan pa raširen, promjenljivog je oblika, polukružan, školjkast ili bubrežast, opnast, bez želatinoznog sloja ispod kožice; prvo je bijelo-vunast ili svilenkast pa kasnije gladak i smećkast, rub je podvrnut.

Stručak: U zametku, u mladosti je jedva zamjetan, uskoro je neprimjetan; bijel je i baršunast.

Listići: Razmaknuti, uski, tanki, lateralno se spajaju u točki, odnosno na mjestu s kojim se klobuk drži za stanište tako da su gotovo radijalno nanizani; najprije su bjelkasti pa žuto-ružičasto-smećkasti i na kraju smeđi.

Spore: Valjkaste do eliptične, sitno bradavičave, 5.5-7 x 2.8-3.5 µm; otrusina je oker-smećkasta i lagano crvenkasto nahukana.

Meso: Bjelkasto, opnasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine, a uglavnom u rano proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je vrsta po čudnom obliku brojnih plodnih tijela koja rastu na grančicama. U ovom rodu postoji cijeli niz sličnih vrsta. Okruglotrusna batrljica (Crepidotus cesatii) raste i na ostacima crnogoričnog drveća i mahovini, nema tragova stručku. Vlažna batrljica (Crepidotus mollis) raste skupno na panjevima i živom bjelogoričnom drveću, ima vrlo guste listiće i želatinoznu prevlaku na klobuku.