PJEŠČARSKA SLABUNJAVKA

Psathyrella ammophila (Durieu & Lév.) P.D.Orton

Etimologija: hammos (gr.) = pijesak + fileo (gr.) = udica. Po rastu na pjeskovitim nanosima.

Engleski naziv: Dune Brittlestem

Klobuk: 1-4 (5) cm širok, prvo je zvonolik, kasnije je spljošten i tupo ispupčen na sredini; blijedosmeđ, sivo-smeđ ili je tamnosmeđ, vodenast, ubrzo izblijedi, nešto je tamniji na rubu, površina je malo naborana, sitno dlakava i često posuta zrncima pijeska, rub je tanak, uvijek je podvijen i s izraženim je ostacima bijelog ovoja.

Stručak: 3-7 cm visok i 2-5 mm debeo, valjkast, dosta je izdužen, zadebljan je na bazi, korjenast; smećkast, vlaknast, na vrhu je pahuljast.

Listići: Rijetki, izmiješani su s lamelulama različite su dužine, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, trbušasti; smeđi, kasnije su sivo-smeđi do crno-smeđi.

Spore: Eliptične, glatke, 10-11 x 6-7 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Bjelkasto je do smećkasto, tanko, vlaknasto; miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do prosinca, kao saprofit tla na pješčarskim staništima, najčešće je duboko ukopana u pijesku, a često je i čitava površina prekrivena pijeskom. U Hrvatskoj raste na pješčarskom travnjaku s vlasuljom bradicom (Festuca vaginata) na Kloštarskim pijescima u blizini Đurđevca i na otoku Visu. Prve četiri slike snimio je Danijel Balaško, u listopadu i studenom, na lokalitetu Kloštar Podravski kod Đurđevca, a posljednje četiri Darko Stermšek iz Prirodoslovnog muzeja Split, u drugoj polovici veljače, na lokalitetu Uvala Vela Smokova na otoku Visu.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Lako se determinira po staništu. Duboko je ukopana u pijesku, često je sa zrncima pijeska po površini.

+−

Leaflet | © OpenStreetMap

BARLEOVA SLABUNJAVKA

Psathyrella bipellis (Quél.) A.H.Sm.

Etimologija: bis (lat.) = dva puta + pellis (lat.) = koža.

Klobuk: 2-4 (6) cm širok, najprije je stožast, zatim je konveksan, kasnije je otvoren i izraženo ispupčen na sredini, skoro je šiljat, dosta je pravilan, gladak; ljubičasto-smeđ, kasnije blijedi u crveno-smeđu ili crno-crvenu boju, u mladosti je skoro potpuno prekriven bijelim ovojem koji se poslije rastrga i zaostane na rubu, rub je gusto i kratko narebran.

Stručak: 4-10 (12) cm visok i do 5 mm debeo, prilično je dug, šupalj, bjelkast, ružičasto je do crveno-smeđe vlaknast na svjetlijoj osnovi, na bazi je dlakav.

Listići: Dosta su razmaknuti, rijetki, trbušasti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama različite dužine; najprije su crvenkasto-smeđi, sivo-ružičasti, ružičasto-smeđi ružičasto-ljubičasti ili su ljubičasto-smeđi, u starosti su više sivo-crni.

Spore: Eliptične, glatke, 12-15 x 5.8-9.5 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa, crno-smeđa do crno-ljubičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto, prema dnu stručka je ljubičastog tona; miriše lagano na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, biljnim ostacima i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima tipično u blizini grmlja. Primjerke na slikama snimio je Safet Omerović - Basso.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po purpurnoj boji klobuka, a meso u stručku je uvijek smećkastog tona.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 207. Barleova slabunjavka (Psathyrella barlae Bres.)

RESASTA SLABUNJAVKA

Psathyrella caput-medusae (Fr.) Konrad & Maubl.

Etimologija: caput (lat.) = glava + medousa (gr.) = Meduza, lik iz grčke mitologije s kosom od zmija. Po dekoraciji klobuka.

Engleski naziv: Medusa Brittlestem

Klobuk: 2-8 (10) cm širok, prvo je jajolik, zatim se raširi; u mladosti je smeđ, tamnosmeđ, kasnije je bjelkast sa sve brojnijim vunastim čehicama kao kod velike gnojištarke (Coprinus comatus), sredina ostaje smeđa, površina je crno pjegava, na rubu su uočljivi smeđi ostaci zastorka.

Stručak: 7-9 cm visok i 5-8 mm debeo, valjkast, zakrivljen, korjenast; bjelkast, malo crtast iznad vjenčića, ispod vjenčića je s bjelkasto-smeđim vunastim čehicama, gornja je površina čehica često posuta crnim sporama, na bazi je bijel; vjenčić je dvostruk, nakošen, jako je crtast, bjelkast, gornja je strana crno-smeđa od poispadalih crno-smeđih spora.

Listići: Gusti, trbušasti, suženi su uz stručak, prirasli, skoro su slobodni; najprije su bjelkasti, kasnije su smećkasti do tamnosmeđi, oštrica je bjelkasta.

Spore: Eliptične, glatke, 9-10.5 x 4.5-5.5 µm; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa.

Meso: Tanko, lomljivo, vodenasto. bijelo, malo je tamnije u klobuku; miris nije izražen. a okus je blag, rijetko je neugodno gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u skupinama ili busenasto, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Dosta je upadljiva po rastu, a prepoznatljiva je po smeđoj boji i prisutnosti ostataka zastorka na rubu klobuka po čemu je i dobila ime. Najsličnija je nejestiva razorna čehavka (Pholiota populnea).

STOŽASTA SLABUNJAVKA

Psathyrella conopilus (Fr.) A.Pearson & Dennis

Etimologija: conus (gr.) = konus, šiljak + pileos (gr.) = kapa, pokrivač. Po obliku klobuka.

Engleski naziv: Conical Brittlestem

Klobuk: 1-3.5 (4.5) cm širok, stožasto-zvonolik; tamnosmeđ do crveno-smećkast, vodenast, brzo blijedi od sredine do oker-smeđe, jako je narebran, djelomično je sitno dlakav, rub je bez ostataka ovoja.

Stručak: 6-19 (22) cm visok i do 5 mm debeo, gladak, gol, nije korjenast, lomljiv; bjelkast je i svijetlosmeđ, na bazi je maljav.

Listići: Jako su gusti, jedva su prirasli; krem-smeđi, kasnije su tamnosmeđi, crveno-smeđi do cno-smeđi, oštrica je bjelkasta.

Spore: Glatke, eliptične, s velikim su kličnim otvorom, 12-19 x 6-8.5 µm; otrusina je crno-smeđa do crna.

Meso: Tanko, lomljivo, vodenasto, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, uglavnom skupno, a rjeđe u malim busenima, u šumama, parkovima i vrtovima, kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, krajem rujna.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Konzumacija ove vrste kod osjetljivih osoba može uzrokovati trovanje.

Napomena: Jako je promjenljive veličine i boje klobuka. Najprepoznatljivija je po tamnosmeđim čekinjicama po površini klobuka (karakteristično su prisutne kod svih vrsta iz ovog roda).

LJUPKA SLABUNJAVKA

Psathyrella corrugis (Pers.) Konrad & Maubl.

Etimologija: corrugo (lat.) = nabirati se, smežurati se, zgužvati se. Po naborima ili borama po površini klobuka.

Engleski naziv: Red Edge Brittlestem

Klobuk: 1-3 (4.5) cm širok, zvonoliko-konveksan i ispupčen na sredini, gladak; sivkasto-smeđ, žuto-smeđ, oker do svijetlosmeđ s crvenkastim tonom, vodenast, naborano-narebran, uzdužno je vlaknast, rub je valovit, ali nikad nije podvijen.

Stručak: Valjkast, ujednačene je debljine, korjenast; bjelkast, u starosti je lagano okerast do smećkast, na vrhu je pahuljast.

Listići: Prilično su stisnuti, nisu gusti, prirasli, izmiješani su s lamelulama; sivkasti, sivkasto-smeđi, kasnije su ružičasto-sivi, ljubičasto-sivi ili su sivo-crni, oštrica je u mladosti crvenkasta.

Spore: Eliptične, 11-15 x 6-6.6 µm; otrusina je crno-smeđa do sivo-crna.

Meso: Vrlo je tanko, gotovo da i ne postoji, blijedoružičasto, u stručku je smećkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim šumama, uz rubove šuma i šumskih staza kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, na kravljoj balegi ili na zemlji.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Prilično je prepoznatljiva vrsta po crvenkastoj oštrici listića u mladosti, naboranom klobuku kada se gljiva razvije, a crvenkasti ton klobuka se vremenom izgubi.

MALJAVA SLABUNJAVKA

Psathyrella cotonea (Quél.) Konrad & Maubl.

Etimologija: cotoneus (lat.) = pamučasto. Po pamučasto dekoriranom klobuku.

Engleski naziv: Yellowfoot Brittlestem

Klobuk: 2-8 (10) cm širok, konveksno-zvonolik, paraboličan, prilično je izraženo ispupčen na sredini; bjelkast, oker ili je tamnosmeđ, prekriven je skoro pravilno razmještenim smeđim čehicama i vlakancima koji u starosti potamne, kožica malo prelazi preko ruba, rub je obješen i s ostacima ovoja.

Stručak: 3-12 cm visok, valjkast, vijugav, sužen je na donjem dijelu, šupalj; bjelkast, na bazi je često sumporastožuto pjegav, donji je dio s vunastim čehicama, na vrhu je pahuljast.

Listići: Gusti, nisu široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli; najprije su bijeli, kasnije su tamnosmeđi, u starosti su ljubičasto-smeđi, oštrica je bijela i resasta.

Spore: Valjkaste do eliptične, stisnute na sredini, 7-10 x 4-7 µm; otrusina je crveno-smeđa, tamnosmeđa, crno-smeđa i s ljubičastim odsjajem.

Meso: Bijelo, vodenasto; miris nije izražen, a okus je malo gorkast i trpak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Prvu sliku snimio je Neven Ferenčak, a ostale Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dio je male skupine vrsta sličnih po čehastoj dekoraciji klobuka. Pjegava slabunjavka (Psathyrella maculata) je primjerice nešto tamnije, smeđe boje.

Psathyrella maculata - created on October 2023 in Gießen, Germany by Pedro Hafermann

PJEGAVA SLABUNJAVKA

Psathyrella maculata (C.S.Parker) A.H.Sm.

Etimologija: maculatus (lat.) = uprljati, zamazati, (za)mrljati. Po izgledu klobuka.

Engleski naziv: Spotted Brittlestem

Klobuk: 3-6 (9) cm širok, stožasto-zvonolik, zatim je otvoren, rijetko se potpuno izravna; prekriven je priraštenom smeđom čehasto-vlaknastom dekoracijom na nešto svjetlijoj, bjelkastoj do žućkastoj osnovi, dekoracija je na sredini tamnije tamnosmeđe boje, rub je prekriven bjelkastim ostacima ovoja.

Stručak: 5-12 cm visok i 5-10 mm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, uglavnom je srašteno po više primjeraka zajedno; u mladosti je bijel, kasnije je žuto-smeđ do smeđ. na vrhu je blijed, ispod vjenčića je smeđe vlaknast i s mjestimičnim smeđim mrljama, na bazi je bjelkast ili često smeđ; vjenčić je baršunast i često samo u tragovima ili ne postoji.

Listići: Dosta su gusti, nisu široki, suženi su uz stručak, prirasli; oker do svijetlosmeđi, kasnije su ljubičasto-smeđi do tamnosmeđi, oštrica je bjelkasta i resasta.

Spore: Eliptične, 3.7-6.4 x 2.5-4 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Lomljivo, blijedosmeđe; miris nije izražen ili je slab na plijesan, a okus je blag, u starosti je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, vrbe, breze ili hrasta, kao i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Dio je autora navodi kao jestivu vrstu, ali se smatra nejestivom vrstom jer je jako lošeg okusa koji podsjeća na plijesan.

Napomena: Vrlo je upadljivo dekorirana, a klobuk izgleda zamrljano po čemu je i dobila ime.

Psathyrella obtusata - created in Norway by Reidun Braathen

TUPOGLAVA SLABUNJAVKA

Psathyrella obtusata (Pers.) A.H.Sm.

Etimologija: obtusus (lat.) = tupo, otupiti. Po obliku klobuka.

Klobuk: 1-2 (3.5) cm širok, konveksno-zvonolik, bez sjaja; smeđ, narančasto-smeđ ili je crvenkasto-smeđ, vodenast, po suhom je vremenu nešto svjetliji, rub je naglašeno narebran.

Stručak: Šupalj, često je zakrivljen na bazi; bjelkast, na gornjoj je trećini malo pahuljast.

Listići: Stisnuti, rijetki, prirasli, izmiješani su s lamelulama; bjelkasti, smećkasti, u starosti su narančasto-smeđi do tamnosmeđi.

Spore: Eliptične, 7.4-10 x 4.4-5.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, vlaknasto, lomljivo, svijetlosmeđe ili smeđe; miriše ugodno na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u prilično velikim skupinama, u bjelogoričnim šumama i po grmlju kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Teška je vrsta za identifikaciju bez mikroskopske analize spora zbog mnoštva sličnih vrsta.

VODENASTA SLABUNJAVKA

Psathyrella piluliformis (Bull.) P.D.Orton

Engleski naziv: Common Stump Brittlestem

Klobuk: 2-6 cm širok, najprije je konveksan, zatim je raširen i malo ispupčen na sredini; oker-smećkaste ili tamnosmeđe boje, po suhom vremenu izblijedi, sitno je urašteno vlaknast, rub je s bjelkastim ostacima ovoja, tamniji, ali ne i vodenast.

Stručak: 5-15 cm visok, valjkast, zakrivljen, lomljiv, šupalj; svilenasto je bijel, na bazi je maljav.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli; najprije su oker, zatim su crno-smeđi.

Spore: Valjkaste do eliptične, 4.5-6 x 3-4 µm; otrusina je crveno-smeđa do tamnosmeđa.

Meso: Tanko, po suhom je vremenu krem, a po vlažnom je vremenu vodenasto smeđe; miriše na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen, u velikim busenima, u bjelogoričnim šumama, na tlu ili uz panjeve raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Zabilježeni su i slučajevi u kojima je uzrokovala tegobe kod osjetljivih ljudi, a Romano Božac navodi da je otrovna vrsta.

Napomena: Slična je kestenjasta crnka (Homophron spadiceum), čiji je klobuk jednolično čokoladnosmeđ, stručak nije tako svilenasto bijel, a rub klobuka je po vlažnom vremenu narebran i nema nikakvih ostataka ovoja.

Psathyrella prona - created in Netherlands by ieko staal

KRIVONOGA SLABUNJAVKA

Psathyrella prona (Fr.) Gillet

Etimologija: pronus (lat.) = iskrivljeno, krivo. Po obliku stručka.

Engleski naziv: Bent Brittlestem

Klobuk: 1-2.5 (3.5) cm širok, tanak, skoro je opnast, najprije je polukružan, zatim je konveksno-zvonolik, tupo je ispupčen na sredini; oker, crvenkasto-smeđ, sivo-smeđ do crno-smeđ, po vlažnom je vremenu vlažan i prozirno narebran, po suhom je vremenu je suh, neproziran i bez sjaja, vodenast, svilenkast, sitno je pahuljast, vrlo je rijetko s ostacima brzo prolaznog ovoja.

Stručak: 2-4 cm visok i oko 1 mm debeo, tanak, vitak, nježan, končast, valjkast je ili lagano bulbozan na bazi, šupalj, blistav, gladak; vrlo je promjenljive boje, bjelkast je do smećkast, vodenast, samo je na gornjem dijelu malo pahuljast.

Listići: Rijetki, skoro su trokutastog oblika, lagano su prirasli na stručak; najprije su blijedosmeđi ili sivo-smeđi, kasnije su tamnosmeđi do crno-smeđi, oštrica je bjelkasta, često je i malo ružičasta, crvenkasta do ružičasto-crvena.

Spore: Eliptične, glatke, 10.6-16 x 5.8-8.5 µm; otrusina je crna s crvenom nijansom.

Meso: Tanko, krhko, krem; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao saprofit po parkovima ili šumskim stazama, na tlu bogatom hranjivim tvarima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Moguća je zamjena s cijelim nizom gljiva iz ovog roda, međutim, sve su one uglavnom bez vrijednosti. Slabašna je gljiva, ima jasno zvonoliki klobuk i končasti stručak bijele boje i s kvržicama po površini.

Psathyrella pygmaea - created in Estonia by Vello Liiv

PATULJASTA SLABUNJAVKA

Psathyrella pygmaea (Bull.) Singer

Etimologija: Po dimenzijama.

Engleski naziv: Pygmy Brittlestem

Klobuk: 5-8 (12) mm širok, vrlo je malen, okruglasto-zvonolik; bijelo-sivkast ili sivo-smeđ, sredina je smećkasta, sitno je narebran, praškast.

Stručak: Slabašan, prilično je kratak, tanak, šupalj, savijen; djelomično je proziran, staklasto bjelkast, pri dnu je smećkast, sitno je brašnjav, na bazi je baršunast od micelija.

Listići: Prirasli su na stručak, najprije su žuto-smeđi ili sivkasto-smeđi, kasnije su hrđastosmeđi.

Spore: Eliptične, glatke, 6.8-10 x 3.4-5 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, lomljivo, bijelo je ili crno; miriše na plijesan, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, u velikim skupinama u šumama i po parkovima, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična rasijana gnojištarka (Coprinellus disseminatus) koja ima nešto robustniji stručak, vrlo sitne dlačice po klobuku, nešto sitnije spore i obično je više siva nego smeđa.

SMEĐOSIVA SLABUNJAVKA

Psathyrella spadiceogrisea (Schaeff.) Maire

Etimologija: spadiceus (lat.) = boje zrele datulje, mrk, doratast + griseus (lat.) = sivo. Po boji.

Engleski naziv: Spring Brittlestem

Klobuk: 2-6 (9) cm širok, skoro je opnast, prvo je lagano stožasto-konveksan pa konveksno-raširen, skoro je ispupčen, gol, lomljiv, po vlažnom vremenu je skoro proziran i narebran skoro do sredine pa nepravilno naboran, vodenast; kestenjasto-sivkast, po suhom vremenu je neproziran, a kestenjastosmeđo-sivkast po vlažnom vremenu.

Stručak: 4-11 (13) cm visok i 3-8 (10) mm debeo, čvrst, lomljiv, valjkast, nije sužen na vrhu, cjevasto-šupalj; bijel; blistav, malo je crtast na vrhu, pahuljast je na bazi; nema ovoja.

Listići: U mladosti su bjelkasti, a kasnije purpurno-smeđi pa u starosti crnkasti; osrednje su gusti, široki, sinusoidalno-prirasli ili su malo silazeći niz stručak.

Spore: Eliptične ili u obliku graha, glatke, 6-10.8 x 3-5.5 µm; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa.

Meso: Tanko, vodenasto, lomljivo, bjelkasto je do smećkasto; miris je ugodan na gljive, a okus je blag, ponekad je naknadno gorkast.

Stanište: Raste u rano proljeće, ljeto i jesen, busenasto, u bjelogoričnim šumama, aluvijalnim šumama, po parkovima i livadama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, na naslagama drva ili na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, sredinom studenog.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete, a dio je autora smatra nejestivom vrstom.

Napomena: Slična je kestenjasta crnka (Homophron spadiceum), koja se razlikuje po klobuku koji nikada nije narebran, mnogo je tamnija i raste na sličnom staništu od rujna do kraja listopada.

Psathyrella tephrophylla - created in Netherlands by ieko staal

SIVOLISNATA SLABUNJAVKA

Psathyrella tephrophylla (Romagn.) Bon

Klobuk: 1.5-7 (8) cm širok, u početku je konično-konveksan, zatim se raširi i tupo ispupči na sredini; smeđ, crvenkasto-smeđ do crno-smeđ, vodenast, jako blijedi u oker, rub je dugo vremena podvijen, poslije je ispucan i narebran.

Stručak: 3-10 (12) cm visok, valjkast, nekad je zakrivljen, gladak, šupalj, na bazi je zadebljan; bjelkast je do svijetlosmeđ, vodenast, s cik-cak bijeli vlakancima poput zmijske kože, baza je maljava, nema tragova vjenčića.

Listići: Uski, prilično gusti, do stručka su zaokruženi, prirasli; ružičasto-smeđi, sivo-smeđi, kasnije su tamnosmeđi, cimetastosmeđi do crno-smeđi, oštrica je bijela.

Spore: Eliptične, 7-13.5 x 4.5-7.5 µm, otrusina je crvenkasto-smeđa do crna.

Meso: Tanko, lomljivo bjelkasto; miris i okus su ugodni na gljve.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili nekoliko primjeraka zajedno srašteno, u bjelogoričnim šumama i uz puteve kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, osobito bukve, nekad prividno na tlu pomiješanom s drvnim ostacima.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Najsličnija joj je bijelosiva slabunjavka (Candolleomyces leucotephrus), koja najprije ima polukuglast i gladak klobuk, nikad stožast, a na stručku opnasti vjenčić, koji ubrzo zbog boje spora pocrni.

VINSKOCRVENA SLABUNJAVKA

Psathyrella vinosofulva P.D.Orton

Etimologija: vinum (lat.) = boje vina + fulva (lat.) = pomiješano, žućkasto. Po boji.

Klobuk: 1.5-2.5 (3.5) cm širok, prvo je jajolik, u starosti je raširen i tupo ispupčen, crvenkasto-smeđ, vodenast, u starosti je izblijeđen, oker-smeđ, s čehastim je ostacima ovoja, rub je narebran.

Stručak: 4-6 (7) cm visok, tanak, valjkast, zakrivljen, bijel do oker, čehast.

Listići: Prirasli, smeđi do sivo-smeđi, kasnije su hrđastosmeđi, oštrica je bijela.

Spore: Eliptične, glatke, (10.9) 11.4 - 12.4 (12.9) x (6.2) 6.5 - 7.3 (7.8) µm, Q = (1.6) 1.65 - 1.8 (1.9), N = 34, Me = 11.8 x 6.9 µm, Qav =1.7; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa.

Meso: Tanko, lomljivo, bijelo; miris je ugodan ili malo na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit tla u svim tipovima šuma i parkovima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Najsličnije su neke gnojištarke koje mogu imati sličan čehasti klobuk, kao što su Coprinopsis canoceps i Coprinellus flocculosus, ali one imaju mnogo gušće listiće druge boje.