Sowerbyella imperialis - created on October 2020 in Treuchtlingen, Germany by Enrico Tomschke

JEDNOBOJNA ZDJELIČARKA

Sowerbyella imperialis (Peck) Korf

Plodno tijelo (apotecij): 1-4 (5) cm široko, najprije je u obliku čašice, a poslije se raširi i poprimi oblik diska, rub je u starosti okrenut prema gore, na bazi se nalazi žuti korjenasti produžetak koji je naboran i vlaknast od micelija; unutarnja je himenijalna strana glatka i bez sjaja, a katkad je i naborana na sredini, žuta do žuto-narančasta, vanjska je strana bjelkasta do limunastožućkasta i pahuljasta.

Spore: Eliptične, vrlo sitno bradavičave, s uljnim kapljama, prozirne, 10.9-15.1 x 5.5-7.7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žuto, lomljivo, malo je elastično; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i ranu jesen kao saprofit tla u miješanim i crnogoričnim šumama na sloju iglica i na vapnenastom tlu, često u šumama smreke, rjeđa je u bjelogoričnim šumama.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Jednobojna je zdjeličarka makroskopski vrlo slična peteljkastoj zdjeličarki (Sowerbyella radiculata) od koje se bitno razlikuje po obliku parafiza. Prema tome, sigurnu je determinaciju moguće potvrditi samo mikroskopiranjem.

Sowerbyella radiculata - created on December 2022 in Huesca, Spain by Luis Ballester

PETELJKASTA ZDJELIČARKA

Sowerbyella radiculata (Sowerby) Nannf.

Etimologija: radicosus (lat.) = korjenasto. Po plodnom tijelu s peteljkom.

Plodno tijelo (apotecij): 1-3 (5) cm je široko, u obliku je pehara, čašice ili zdjelice s uzdignutim ili spljoštenim, te malo nepravilnim rubom; unutarnja je himenijalna površina žuta, žuto-narančasta, krem-oker do crvenkasta, u sredini je glatka i malo radijalno naborana; vanjska je strana blijedožućkasta do kremasto-oker, kasnije je osušeno gotovo svijetlooker, kratko je bijelo dlakava ili vunasta.

Stručak: 0.5-1 (2) cm visok i 2-3 (5) mm debeo, općenito je kratak i ukopan u zemlju, bjelkast, žut, prema dnu je oker, dlakav, na bazi je blago naboran i korjenast od micelijskih niti.

Spore: Lagano eliptične, s bradavicama međusobno spojenim grebenima, tvoreći labirintsku, vrlo nepravilnu, rijetko gotovo pravilnu mrežicu, uglavnom s dvije uljne kaplje, 10.9-17.6 x 6.5-9 µm; otrusina je bijela.

Meso: Lomljivo, malo je elastično, žuto; miris nije izražen ili je ugodan kiselkast na gljive, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, a popratne biljke su često jasen, divlja trešnja ili bršljan.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po upadljivoj boji i prisutnosti dugog stručka.