Ukupno vrsta gljiva: 2280

Rod: Xenasmatella Oberw.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Russulales

Porodica: Xenasmataceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Xenasmatella vaga

Xenasmatella vaga - created in Finland by Seppo Huhmarniemi

Info
CC-BY-SA

Nejestiva gljiva

ŽUTA PAUČINARKA

Xenasmatella vaga (Fr.) Stalpers

Etimologija: vagus (lat.) = lutajući, putujući. Po načinu rasta.

Engleski naziv: Yellow Cobweb

Plodno tijelo: 1-4 (6) cm široko i 0.2-0.5 mm debelo, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je priraslo na podlogu, formira tanke membranozne ili čehasto-vlaknaste plahtice, poput pamuka; na sredini je gusto bradavičavo-zrnasto, žućkasto-sivkasto, žuto do žuto-smeđe, u starosti je smećkasto, na rubu je s dugim i razgranatim sumporastožutim rizomorfima koji su na samom kraju bijeli.

Spore: Eliptične, kratko bodljikave, prozirne, 3.8-5.6 x 2.9-3.6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vlaknasto, bijelo je do žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, trupci) različitog crnogoričnog drveća, uvijek s donje strane drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Vrlo je raširena i lako prepoznatljiva zbog dugih granatih rizomorfa i sumporastožutog plodnog tijela. Raste isključivo ispod povaljenih trupaca pa je potreban napor uz prevrtanje ležećih stabala i trupaca da se otkrije. U pojedinom je razvojnom stadiju moguća zamjena s vrstom Piloderma bicolor, koja raste na mrtvom drvu crnogoričnog drveća i provlači se između iglica i lišća sa žumanjčanožutim micelijem. Međutim, spomenuta vrsta ima znatno manje spore (3-3.5 x 2.5-3 µm) koje su glatke i nemaju na površini šiljke.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1344. Trechispora vaga (Fr.) Liberta, Sinonim: Cristella sulphurea (Pers. ex Fr.) Donk

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži