Xylodon brevisetus - created in Norway by Eva Weme

KRATKODLAKA ZUBOKORKA

Xylodon brevisetus (P.Karst.) Hjortstam & Ryvarden

Etimologija: brevis (lat.) = kratak + seta (lat.) = dugačka dlačica, dlaka. Po izgledu površine.

Plodno tijelo: 2-30 cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira tvrde plahtice poput kore; površina je u mladosti pahuljičasta, poslije je sa sitnim bradavicama ili tankim i tupim šiljcima, najprije je bijela, zatim je krem do žućkasta, kasnije je oker, subiculum je otvoren i porozan, rub je u mladosti pahuljičast.

Spore: Eliptične, glatke, s tankim stijenkama, s jednom velikom ili ponekad s nekoliko manjih uljnih kapljica, prozirne, 4-5 x 3-3.5 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: Tanko, tvrdo, po suhom se vremenu raspuca; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka crnogoričnog drveća, najčešće bora, smreke jele ili borovice, rjeđe bjelogoričnog drveća; uzrokuje bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se vrsta može lako zamijeniti s hrapavom nitozupkom (Hyphodontia granulosa). Međutim, ona raste s donje strane krupnih drvnih ostataka (grane, trupci) smreke, hrasta i bukve. Mikrostruktura je vrlo slična, a spomenuta vrsta ima eliptične spore veličine 5-6.5 x 4-5 µm.

ŽUTA SITNOPORKA

Xylodon flaviporus (Berk. & M.A.Curtis ex Cooke) Riebesehl & Langer

Etimologija: flavus (lat.) = žut, žućkast + porus (lat.) = pora. Po boji.

Plodno tijelo: 3-20 (40) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno za podlogu, ponekad je i klobučasto, bjelkast, žut do narančasto-oker, često je s ružičastom nijansom, rub je svjetliji, bijel i uzdignut od podloge.

Rupice/cjevčice: Višekutne ili labirintne, bjelkaste do kremasto-žućkaste ili kremasto-sive, u starosti su žuto-oker i zelenkaste od algi.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, neamiloidne, 3.3-4.6 x 2.4-3.4 µm; otrusina je okerasta.

Meso: Bjelkasto do blijedo smećkasto, elastično do žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka bjelogoričnog drveća (grane, trupci), najčešće hrasta ili bukve, izaziva bijelu trulež drva. Primjerak na slici snimio je Mladen Matišić.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su lijepa porokoška (Junghuhnia nitida) i promjenjiva šupljikavka (Schizopora paradoxa), a za sigurnu determinaciju je potrebna mikroskopska analiza.

Xylodon nespori - created on January 2024 in Naturpark Dahme-Heideseen, Bestensee, Brandenburg, Germany by ulrich__loock

HRAPAVA ZUBOKORKA

Xylodon nespori (Bres.) Hjortstam & Ryvarden

Etimologija: nespori (lat.) = bezsporan, ne stvara spore. Po značajkama.

Plodno tijelo: 1-30 (40) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je sraslo s podlogom, formira plahtice 0.5 mm debele; površina je sitno bradavičava, bjelkasta, krem do žućkasta, u starosti je narančasto-smeđa; rub je širok.

Spore: Usko eliptične do valjkaste, glatke, s 1-2 uljne kaplje, prozirne, 4.6-6 x 1.9-2.5 µm; otrusina je blijedožuta.

Meso: Tvrdo, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog crnogoričnog drveća, obično, bora, jele, smreke ili ariša, rjeđe bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se vrsta može zamijeniti sa sličnom uskospornom zubokorkom (Alutaceodontia alutacea), međutim, ona najčešće raste na krupnijim drvnim ostacima crnogoričnog drveća te ima veće bradavice koje su na sredini žute i zaokružene. Osim toga, ona ima valjkaste i zavijene spore, leptocistide nemaju kristalne naslage i valjkasto-vretenastog su oblika.

OKRUGLA ZUBOKORKA

Xylodon radula (Fr.) Ţura, Zmitr., Wasser & Spirin

Etimologija: radere (lat.) = strugati, čistiti. Po boji.

Plodno tijelo: 3-25 (30) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno za podlogu, inicijalan rast započne s malim okruglastim krpicama, koje se poslije spajaju i formiraju plahtice; površina je nepravilno grbavo-bradavičava, poslije se nekoliko šiljaka nepravilno grupira u veće hrpice duge i do 6 mm, površina je prljavobijela do žućkasto-oker i žućkasto-smeđa, rub je svjetliji, bijel i sitno dlakav.

Spore: Valjkaste do malo zakrivljene poput banane, glatke, prozirne, 8.5-10 x 3-3.5 µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.

Meso: Bjelkasto, mekano, kada se posuši tvrdo je i korasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka bjelogoričnog drveća (grane, trupci) s korom, najčešće samoniklih trešanja (Prunus avium), johe ili hrasta, rjeđe parazitira živo drveće.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je vrsta dobila znanstveni naziv radula zbog izgleda plodišta, koje upućuje na alatku koja služi za struganje (strugaljka). Donekle joj sličinazubljena voskozupka (Radulomyces molaris), koja raste isključivo na krupnijim drvnim ostacima (grane) hrasta, ali ona ima ovalne spore i nema leptocystide.