Ukupno vrsta gljiva: 2167

Rod: Dacrymyces Nees, 1816

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Dacrymycetes

Red: Dacrymycetales

Porodica: Dacrymycetaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Dacrymyces capitatus

Dacrymyces capitatus - created on October 2023 in Stadtbezirk West, Halle (Saale), Germany by Katrin Schneider

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

GLAVATA DRHTALICA

Dacrymyces capitatus Schwein.

Plodno tijelo: 1-4 (20) mm široko, plodna tijela su gotovo spojena, može imati pločasti ili jastučasti oblik, poput dugmeta, vrlo je sitno, za supstrat se drži vrlo kratkim stručkom, stručak ima korjenast oblik (vidi se pomoću leće) i spaja se s plodno tijelom, glatko, na kraju prilično gusto naborano; žućkasto do narančasto, svjetlucave boje.

Spore: Eliptične, valjkaste, glatke, prozirne, trostruko pregrađene, 9.8-12 x 3.9-5 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Želatinozno, sočno, mekano; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine po vlažnom vremenu kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane, panjevi) bjelogoričnog drveća, a rjeđe crnogoričnog drveća; uzrokuje smeđu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti. Radi se o štetniku drva. Zarazi i brzo dovodi do razgradnje drvene dijelove kuće kao što su vrata, prozori, ograde, oprema za dječja igrališta itd.

Napomena: Glavata drhtalica po obliku plodnog tijela sliči gljivama iz roda Dacrymyces. Osobito je potreban oprez pri determinaciji da se ne zamijeni s kapljastom drhtalicom (Dacrymyces stillatus), koja raste na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog i bjelogoričnog drveća. Može se zamijeniti i s minornom drhtalicom (Dacrymyces minor), koja naraste široko samo 1 mm, te se može zamijeniti i s raznolikospornom drhtalicom (Dacrymyces variisporus), koja raste isključivo na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog drveća, osobito bora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1551. Glavata drhtalica (Dacrymyces capitata Schw.)

Dacrymyces chrysospermus

Dacrymyces chrysospermus - created in Estonia by Vello Liiv

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

ZLATNA DRHTALICA

Dacrymyces chrysospermus Berk. & M.A.Curtis

Engleski naziv: Orange Jelly Spot

Plodno tijelo: 0.5-1 (3) cm široko, vrlo je promjenljiva oblika, najprije je kuglasto, kasnije nepravilno naborano, također ponekad izduženo, posjeduje manje-više israženi stručak; u mladosti je žućkasto ili žućkasto-narančasto, poslije postane tamnije, do narančasto-smećkasto.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 18-23 x 6.5-8 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: Želatinozno, sočno, prozirno; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine po vlažnom vremenu kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane) crnogoričnog drveća, osobito jela i borova, a rjeđe bjelogoričnog drveća; uzrokuje bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Zbog istaknuta stručka na plodnom tijelu i jednolične žuto-narančaste boje lako se prepozna. Druge želatinozne drhtalice nemaju stručak ili je on posve sitan, odnosno tek primjetan. Mali trik može pomaže u prepoznavanju želatinoznih gljiva kada su osušene: granu s osušenom gljvom ili osušenu gljivu stavite u vodu na sat vremena. Želatinozna gljiva će obično ponovno nabubriti.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1556. Zlatna drhtalica (Dacrymyces chrysospermus Berk. & Curt.)

Dacrymyces minor

Dacrymyces minor - created in Finland by Stefan Jakobsson

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

MINORNA DRHTALICA

Dacrymyces minor Peck

Plodno tijelo: 0.5-0.8 (1.2) mm široko, ima oblik sitnih jastučića ili zadebljanog diska, raste pojedinačno, vrlo rijetko se sjedinjuje s drugim plodno tijelom, površina je sjajna; prozirno do žućkasto, limunastožuto, žuto-zelenkasto do žućkasto-oker ili narančasto, po suhom vremenu postane žuto-smećkasto.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, s poprečnim pregradama, 8-16 x 4-6 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Želatinozno, mekano, prozirno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine, po vlažnom vremenu kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane, panjevi) crnogoričnog drveća bez kore, a rjeđe bjelogoričnog drveća; uzrokuje smeđu trulež drva koja izgleda kao bijela trulež.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Osim toga što ima vrlo sitno plodno tijelo, za minornu je drhtalicu značajno da raste posve osamljeno u rijetkim skupinama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1554. Minorna drhtalica (Dacrymyces minor Peck)

Dacrymyces stillatus

Nejestiva gljiva

KAPLJASTA DRHTALICA

Dacrymyces stillatus Nees

Engleski naziv: Common Jelly Spot

Plodno tijelo: 1-4 (60) mm široko, formira široke nakupine, ima jastučast oblik ili sliči dugmetu, a može biti i razrašteno, često ima dva oblika na istom staništu, jer, žućkaste bazidijospore izvode tamniji oblik, a narančasti oblik proizvodi oidije (arthospore); na sredini ima sitan produžetak kojim se drži za supstrat; površina je glatka ili malo valovita, katkad može imati i oblik mozga, sjajna, mazava; svijetložuto, narančasto, narančasto-crveno do crveno, po suhom je vremenu tamnonarančasto.

Spore: Eliptične, valjkaste, glatke, prozirne, s 3 poprečne pregrade, 10-18 x 5-7 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Žućkasto do narančasto, mekano, želatinozno, elastično, u starosti po vlažnom vremenu se rastapa; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine po vlažnom vremenu kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane, panjevi) crnogoričnog i bjelogoričnog drveća; uzrokuje smeđu trulež drva koja izgleda kao bijela trulež.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Kapljasta drhtalica može imati na staništu jako promjenljivu boju, a ističe se dvama oblicima spora. Može se zamijeniti s nekim vrstama drhtalica koje rastu u isto vrijeme i na istome staništu. Riječ je o štetniku drva kojeg ne treba podcjenjivati. Zaraželi drveni elementi kuće kao što su vrata, prozori, ograde, oprema za dječja igrališta itd. se zbog relativno visoke stope razgradnje drva brzo raspadaju. Važne drvene elemente stoga uvijek treba provjeravati nakon prvih znakova zaraze.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1552. Kapljasta drhtalica (Dacrymyces stillatus Nees.: Fr.), Sinonim: Dacrymyces deliquescens (Bull. ex St.Am.) Duby

Dacrymyces variisporus

Dacrymyces variisporus - created in Norway by Åge Oterhals

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

RAZNOLIKOSPORNA DRHTALICA

Dacrymyces variisporus McNabb

Plodno tijelo: 0.5-1.5 (2) cm široko, ima oblik kvržica, jastučića ili dugmeta, poslije je slegnuto i u sredini malo udubljeno, za supstrat se drži cijelom širinom jer nema stručak ili mali šiljak, površina je glatka ili blago naborana; može biti žućkasto, žuto-narančasto do tamnosmeđe, po suhom je vremenu je narančasto do narančasto-crveno.

Spore: Usko do široko eliptične ili kobasičaste, glatke, prozirne, kada sazriju imaju čak 3-7 pregrada, 17-30 x 4.5-9 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Zelenkasto do žuto-zeleno, želatinozno, elastično, mekano, rastapa se u zluzavu masu; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine po vlažnom vremenu kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane, panjevi) crnogoričnog drveća, osobito jela i borova; uzrokuje smeđu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Raznolikosporna je drhtalica vrlo slična i lako se može zamijeniti kapljastom drhtalicom (Dacrymyces stillatus). Međutim, makroskopski se bitno razlikuje od spomenute drhtalice jer plodno tijelo izravno leži na supstratu i nema tragova maloga stručka. Od spomenute se drhtalice razlikuje i mikroskopski, jer njezine bazidije imaju bazalnu kopču i pregrade na hifama imaju također kopče.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1555. Raznolikosporna drhtalica (Dacrymyces variisporus Mc.Nabb), Sinonim: Dacrymyces abietinus Pers. ex Pers.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži