CROmushrooms - Rod: Lyomyces

Više takse:

Carstvo: Fungi

Izravno podređene niže takse: prikaži


*Xylodon crustosus* - created in Finland by Tapio Kekki
*Xylodon crustosus* - created in Finland by Tapio Kekki

Nejestiva gljiva

RASPUCANA ZUBOKORKA

Lyomyces crustosus (Pers.) P.Karst.

Etimologija: crustosus (lat.) = prevučen koricom, prekriven koricom. Po izgledu.

Plodno tijelo: 3-30 (>40) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto srašteno za podlogu, formira tanke membranozne plahtice; bjelkasto, oker ili smećkasto, površina je u mladosti glatka, zatim postane bradavičava i mjestimice zupčasta ili šiljasta, po suhom vremenu ispuca, rubna je zona blago maljava i uglavnom bjelkasta.

Šiljci: Bjelkasti do oker, kasnije su smećkasti, u mladosti vrlo kratki i često vidljivi samo kao zrnate neravnine, kasnije su 1-3 (4) mm dugi, debeli i uglavnom povezani u čuperke.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 4.7-5.6 x 2.5-3 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: Bjelkasto, kožasto, voštano, kada se posuši postane tvrdo i lomljivo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine na krupnijim drvnim ostacima (grane, panjevi, trupci) različitog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća s korom i bez nje, češće se pronađe na crnogoričnom drveću.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Značajno obilježje vrsta koje se nalaze u skupini s opisanom vrstom jest prisustvo leptocistida, koje imaju vretenast oblik i šiljate krajeve te najčešće i bazalnu pregradu s kopčom.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1370. Grandinia crustosa (Pers.: Fr.) Fr., Sinonimi: Hyphodontia crustosa (Fr.) Erikss., Kneiffiella crustosa (Pers. ex Fr.) Jül.

Nejestiva gljiva

BAZGINA ZUBOKORKA

Lyomyces sambuci (Pers.) P.Karst.

Etimologija: sambuci (lat.) = bazga. Po staništu.

Engleski naziv: Elder Whitewash

Plodno tijelo: 1-20 (99) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira plahtice; površina je bijela, kvrgava i malo bradavičava, u starosti je često krem do žuto, po suhom vremenu malo ispuca, rub je manje ili više maljav.

Spore: Eliptične, glatke, s 1-3 uljne kaplje, prozirne, 4.5-7 x 3-4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tvrdo, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane) bjelogoričnog drveća s korom, obično bazge (Sambucus nigra). Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, sredinom ožujka, na bazgi.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je vrsta lako prepoznatljiva jer zaokuplja pažnju svojom bjelinom sličnom vapnu na zidu. Osim toga, njezino su osobno stanište ležeći krupni drvni ostaci (grane) bazge.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1400. Lyomyces sambuci (Pers.: Fr.) Karst, Sinonimi: Hyphodontia sambuci (Pers.) Erikss., Hyphoderma sambuci (Pers.) Jül.