Antrodiella romellii - created in Norway by Kirsti Anne Mandal

ROMELLOVA DRVOPORKA

Antrodiella romellii (Donk) Niemelä

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast švedskog mikologa Larsa Rommela (1854.-1927.), nekadašnjeg suradnika urednika časopisa Mycologia.

Engleski naziv: Straw Porecrust

Plodno tijelo: 2-15 cm široko i 1-2 mm debelo, posve prilegnuto na supstratu, razrašteno, okruglasto ili duguljasto; bjelkasto do svijetlooker, na pritisak postane crvenkasto, pod starost je smećkasto; rub je širok i do 5 mm, te sitno maljav.

Rupice/cjevčice: Okruglaste, višekutne, a mjestimice imaju oblik labirinta, 5-6/mm²; cjevčice su 0.5-2 mm duge.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 3.5-5 x 2.5-3 µm; bazidije slične toljazi, 7-12 µm duge i 3.5-5 µm debele, imaju 2 ili 4 sterigme; sustav hifa ima dva oblika, skeletne su hife 1.5-4 µm debele, prozirne, katkad se granaju, generativne su hife 2-4 µm debele, prozirne, imaju pregrade s kopčom.

Meso (trama): U punom rastu kožasta, kada se posuši, postane jako tvrda.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća bez kore, najčešće johe, lijeske, bukve, topole, hrasta i vrbe.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Na istom staništu i slične boje su bjelkasta drvoporka (Antrodia albida) i zelenkasta voskoporka (Gloeoporus pannocinctus), koje na pritisak ne crvene.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je slijepljeno, razrašteno; 2. površina je bjelkasta do oker; 3. himenijalna površina je rupičasta; 4. rubna zona je sitno maljava; 5. na pritisak ubrzo pocrrveni; 6. raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća

Antrodiella serpula - created in Estonia by Urmas Ojango

PUZAVA DRVOPORKA

Antrodiella serpula (P.Karst.) Spirin & Niemelä

Etimologija: serpula (lat.) = mala zmija, zmijica. Po valovitom rubu. 

Plodno tijelo: 1-3 (>30) cm široko, slično konzoli, polukružno, široko priraslo za supstrat, pojedinačni klobučići široki 2-5 cm, promjer od supstrata 1.5-2.5 cm, kod supstrata debelo oko 1 cm; gornja površina može imati koncentrične krugove, dlakavo-čupava, dok je plodno tijelo mlado, bijele je do krem boje, rub je valovit i krem-žut.

Rupice/cjevčice: Blijede do okeraste, nepravilne, višekutne, 3-5/mm²; cjevčice su 2-5 mm duge.

Spore: Valjkaste do usko eliptične, glatke, prozirne, 3-5 x 1.5-2.5 µm; bazidije slične toljazi, 30-55 µm duge i 6.5-10 µm debele, imaju 4 sterigme; sustav hifa ima dva oblika, skeletne su hife 3-6.5 µm debele, prozirne, mjestimice su deblje i ne granaju se, generativne su hife prozirne, 2-5 µm debele, imaju pregrade s kopčom; otrusina je bijela.

Meso (trama): Bjelkasto, čvrsto, zbijeno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto, jesen i zimu kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća (johe, breze, lijeske); izaziva bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po obliku i boji su slične plavkasta sočna rupičarka (Cyanosporus subcaesius), zelenkasta raznocijevka (Trametes gibbosa) i čekinjasta raznocijevka (Trametes hirsuta), ali nijedna od njih nema žuti rub klobuka.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo (klobuk) je u obliku polumjeseca ili konzole; 2. plodno tijelo je bijelo do krem; 3. rupice su bjelkaste do okeraste; 4. površina je dlakava i čupava; 5. rub je žut; 6. raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća