Ascobolus behnitziensis - created in Netherlands by Laurens van der Linde

RASPUCANONOGA BALEGARKA

Ascobolus behnitziensis Kirschst.

Plodno tijelo (apotecij): 3-10 mm široko, najprije je kuglasto zatvoreno, zatim je otvoreno, u starosti je potpuno izravnato i zdjelasto; unutarnja je himenijalna strana maslinastosmeđa, kasnije je tamnije do crno-smeđe boje, vanjska je strana maslinastosmeđa, s ljepljivom glazurom, rub je oštar.

Spore: Eliptične, s debelim su i visokim gustim mrežastim grebenima, 15-26 x 9-16 µm; otrusina je tamnosmeđa do tamnoljubičasta.

Meso: Tanko i skoro nepostojeće, voštano, lomljivo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od travnja do lipnja, te od listopada do studenog, kao saprofit na golom ili humusnom, više ili manje pjeskovitom i muljevitom tlu, uz rijeke i potoke, u grmljacima vrba, rjeđe u miješanim šumama na rubovima šumskih puteva. Kod nas je pronađena na tri lokaliteta s ovom vrstom, uz rijeku Savu u okolici Zagreba, rijeku Kupu u okolici Vukove Gorice te u Gorskom kotaru. 

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Za točnu je determinaciju potrebna mikroskopska analiza spora.

Ascobolus epimyces - created in Spain by Joseba Castillo Munsuri

MASLINASTA BALEGARKA

Ascobolus epimyces (Cooke) Seaver

Plodno tijelo (apotecij): U obliku je zdjelice, čašice ili se izravna poput diska, nema stalak, izavno izrasta iz supstrata; zelenkasto-žut, zatim je maslinast, gornja je himenijalna površina nešto bljeđe boje.

Spore: Široko vretenaste, 20 x 10 µm; otrusina je tamnosmeđa do tamnoljubičasta.

Meso: Tanko i skoro nepostojeće; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste od svibnja do studenog kao saprofit na trajno vlažnom humusnom tlu s ostacima trulih listova hrasta, bukve, bora i jele, na rubovima šumskih puteva ili uz prirodne obale kontinentalnih slatkovodnih tekućica te uz morske obale na sredozemnom području sa šumama primorskog bora (Pinus pinaster). Kod nas je poznat samo jedan lokalitet s ovom vrstom, uz rijeku Savu u okolici Zagreba. 

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Determinacija je nemoguća bez mikroskopske analize spora.