Vibrissea filisporia - created in Norway by Perry Gunnar Larsen

KRATKOSPORNA POTOČNICA

Vibrissea filisporia (Bonord.) Korf & A.Sánchez

Etimologija: philo (gr.) = ljubav prema + spora (gr.) = spora. Po značajkama.

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 mm široko i visoko, u ranoj mladosti je okruglasto, kasnije je u obliku peharčića ili spljoštenog diska, bez stalka, izravno je spojeno na supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka i bjelkasto-siva do sivo-oker, vanjska sterilna strana i rub su crvenkasto-smeđi, kasnije su hrapavi i zrnasti.

Spore: Končaste, glatke, prozirne, 150-160 x 1.5 µm.

Meso: Tanko, voštano, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto kao saprofit krupnih vlažnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća bez kore, osobito johe, vrbe ili lijeske.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Unutar roda Vibrissea postoji još nekoliko poznatih vrsta. Najčešća je mješinarka Vibrissea leptospora, koja raste u proljeće i ljeti na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća bez kore. Naraste 1-5 (7) mm široko te je u obliku diska, unutarnja je himenijalna površina blijedožućkasta do žuto-maslinasta, spore su končaste i velike 270-300 x 1.5-2 µm, askusi su batinasti i veliki 275-315 x 1.5-2 µm.

Vibrissea truncorum - created in Norway by Kirsti Anne Mandal

NARANČASTA NITOGLAVKA

Vibrissea truncorum (Alb. & Schwein.) Fr.

Etimologija: truncus (lat.) = deblo, panj, truplo, balvan.

Engleski naziv: Stream Beacon

Plodno tijelo: 10-20 mm visoko i 3-9 (15) mm široko, sastoji se od glavice i stalka, plodna je glavica okruglasta, u obliku leće ili blago konveksana; žuta, žuto-smeđa, žuto-narančasta, narančasta, narančasto-crvena, smeđe do crveno-smeđa; stalak je valjkast, u početku je pun, kasnije je šupalj, 2-4 mm debeo, bjelkast, proziran, sivkast do crno-smeđ, na donjem je dijelu smećkast, maslinasto-smeđ do maslinasto-crn, na bazi je s crnkastim je dlačicama.

Spore: Končaste, glatke, 130-200 x 1 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Voštano, kasnije je tvrdo, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od sredine travnja do rujna, ovisno o podneblju i nadmorskoj visini, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće johe ili vrbe, zatim planinske oskoruše (Sorbus aucuparia), trušljike (Frangula alnus), gorskog javora, hrasta, breze, bukve, borovice, a rijetko i smreke, šumskog javora i grčkej jele (Alnus cephalonica); supstrati su s plodnim tijelima uvijek trajno natopljeni vodom; ova vrsta životni prostor nalazi u gorskoj zoni u različitim slatkovodnim staništima, dok u brežuljkastoj zoni živi samo na cretovima na jakim mrazištima; može živjeti isključivo u hladnim vodama na silikatnim i vodoodrživim podlogama, lišenim svakog onečišćenja. U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, jedan je iz okolice Fužina, a drugi iz okolice Čabra.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je vrsta po obliku plodnog tijela.