Ukupno vrsta gljiva: 2169
Hapalopilus croceus

Hapalopilus croceus - created on September 2019 in Bialowieski PN, Hajnówka, Poland by bodhiheera

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Kritično ugrožene vrste

ŠAFRANASTA MEKOPORKA

Hapalopilus croceus (Pers.) Donk

Engleski naziv: Orange Polypore

Klobuk: 5-17 (23) cm širok i do 6 cm visok, u obliku je konzole; šafranastožut, žuto-narančast ili svijetlonarančast, žuto-narančasta boja vrlo brzo nestaje sušenjem i postaje crvenkasto-smećkasta do crno-smeđa, površina je neravna, baršunasta, dlakava, u starosti je gola, nije pojasasta, rub je zaobljen.

Rupice/cjevčice: Šafranastožuto-narančaste, mekane, vodenaste; cjevčice su 1-1.5 cm duge.

Spore: Eliptične, glatke, 4-5.5 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Žuto, žuto-narančasto do žuto-smeđe, mekano, sočno, u starosti je tvrdo; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom (KOH) postane crveno-ljubičasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao slabi parazit na starim stablima ili kao saprofit krupnih drvnih ostataka (mrtva uspravna stabla i trupci) bjelogoričnog drveća, uglavnom hrasta, a rijetko šumskog kestena ili drugih vrsta bjelogoričnog drveća. Poznata je samo s dva lokaliteta, u park-šumi Maksimir u Zagrebu i u okolici Vinkovaca.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je po žuto-narančastoj boji i baršunasto -dlakavoj površini plodnog tijela.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Šafranasta mekoporka (Hapalopilus croceus (Pers.: Fr.) Donk)

Hapalopilus rutilans

Smrtno otrovna gljiva

MEKANA RUPIČARKA

Hapalopilus rutilans (Pers.) Murrill

Engleski naziv: Cinnamon Bracket

Plodno tijelo: 3-10 (30) cm široko, tanjurasto ili oblika konzole ili bubrega, široko je učvršćeno za podlogu ili kružno slijepljeno, rastegnuto i priljubljeno uz podlogu, nekada se produži u cijeli niz plodnih tijela ili je skoro u režnjevima; u mladosti je oker-smeđ, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđe, kasnije je cimetastosmeđe, sitno je dlakavo, rub je dugo vremena zakrivljen, tup, valovit i sa sterilnom zonom.

Rupice/cjevčice: 0.2-2 mm su široke, okrugle su pa višekutne, boje su klobuka, žuto-smeđe ili su cimetastosmeđe, na pritisak postanu crveno-smeđe.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, s vrlo tankim stijenkama, (2.5) 3.3 - 4.6 (5.2) × (0.7) 1.2 - 2.3 (2.7) µm, Q = (1.5) 1.8 - 3 (5), N = 60, Me = 3.9 × 1.8 µm, Qav = 2.3; otrusina je bjelkasto-smećkasta.

Meso: Mekano je pa lomljivo, vlaknasto, spužvasto, elastično, debelo, skoro je pojasasto, cimetastosmeđe ili ružičasto-smeđe, ispod gornje površine je nešto svjetlije; miriše na gljive, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s amonijakom i kalijevom lužinom postane purpurno-ljubičasto, a u dodiru samo s jednom kapi amonijaka poljubičasti.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično breze, bukve, hrasta, jabuke ili oskoruše, a ponekad se pronađe i na smreki ili boru. Primjerak na slici rastao je na polegloj grani hrasta na lokalitetu Dubravica u Hrvatskom zagorju. Treću sliku snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Vrlo je otrovna vrsta, sadrži poliporensku kiselinu koja uzrokuje poremećaje središnjeg živčanog sustava i vida te može dovesti do teških oštećenja bubrega i jetre. U slučajevima trovanja je zabilježena ljubičasta boja mokraće. Voda od kuhanja također postaje ružičasta do ljubičasta.

Napomena: Po izgledu i dimenzijama ima dosta sličnih vrsta. Ako se ostavi na toplom mjestu rub nakon nekog vremena izraženo poljubičasti.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1219. Mekana rupičarka (Hapalopilus rutilans (Pers.: Fr.) Karst.), Sinonimi: BHapalopilus nidulans (Fr.) Karst., Polyporus nidulans (Pers.) Patouilard

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži