![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
![]() |
ZEČJA GNOJIŠTARKA
Coprinopsis lagopus (Fr.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Psathyrellaceae >
Rod: Coprinopsis >
Vrsta: Coprinopsis lagopus (Fr.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (GBIF ID 8945216)
Etimologija: lagos (gr.) = zec + pus (gr.) = noga. Po dlakavom stručku. Engleski naziv: Hare's Foot Inkcap Klobuk: 1-5 cm širok, prvo je eliptičan do valjkasto-eliptičan, zatim je stožast do konveksan, kasnije se raširi, na kraju je izravnato-konkavan, odnosno s izvrnutim rubom, tamno sivo-smeđ, cijela je površina prekrivena ovojem koji je isprva bjelkast, zatim je srebrnosiv ili svijetlosiv do sivo-smeđ, zatim se razlaže na dlakave vlaknaste nabore, često šiljaste i prilegnute ili zakrivljene ljuskice, osobito u sredini, vrhovi sušenjem postaju smeđi, ubrzo se izgubi, zatim je radijalno narebran skoro do samog vrha klobuka, sredina je tamnija, okerasta, nježan, tanak, rub se izvrne, skoro je prozirne kožičaste konzistencije. Stručak: 3-10 cm visok i 2-5 mm debeo, najprije je kratak pa se izduži, valjkast, šupalj, lomljiv, batinasto do gomoljasto zadebljan na bazi, bjelkast, karakteristično je potpuno prekriven sitnim, mekanim, bijelim dlakavim pahuljama, koje su gušće na donjem dijelu, kasnije postaje gol. Listići: Vrlo su gusti, oko 60 ih dopire do stručka, slobodni, isprva su bijeli, ubrzo su sivo-smeđi do crnkasti, ubrzo se rastope i nestanu tako da ostane samo tanko meso klobuka, po suhom vremenu se ne rastope, već se posuše. Spore: Eliptične ili jajolike, sa zaobljenom bazom i vrhom, sa oko 1.6-2 µm širokim kličnim otvorom na sredini, glatke, 10-14 x 6-8.5 µm, Q = 1.4-1.95, Qav = 1.55-1.8, bazidije su 4-sporne, 16-42 x 8-12 µm, cheilocistide su eliptične do duguljaste ili u obliku boce, 50-100 x 18-40 µm, pleurocistide su eliptične do duguljaste, u obliku boce ili valjkaste, 70-150 x 20-60 µm; otrusina je crna. Meso: Veoma je tanko, gotovo da i ne postoji, bijelo, mekano, brzo se rastapa; miris nije izražen, a okus je blag. Stanište: Raste u proljeće, ljeto i ranu jesen, najčešće pojedinačno ili po 2-3 primjerka zajedno, od svibnja do studenog, u bjelogoričnim i miješanim šumama, šumarcima, na rubovima šuma, u grmlju, po parkovima, skladištima drva, na kompostu ili biljnom otpadu, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, te sitnih drvnih ostataka, na suhom otpalom lišću te prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima, a rjeđe po livadama i nikada po smetlištima. Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali nema nikakve uporabne vrijednosti. Napomena: Pripada vrlo složenom kompleksu koji još uvijek nije u potpunosti određen. Ovo je zasigurno najnježnija vrsta iz roda gnojištarki. Javlja se ubrzo iza jakih pljuskova i ubrzo propada. Rastapa se samo djelomično, na rubu klobuka, dok se ostali dio klobuka osuši. Po izgledu se najlakše prepozna po karakterističnoj dekoraciji po čitavoj površini stručka, većina vrsta iz ovog roda ima glatki stručak. Slična je klimava gnojištarka (Coprinopsis lagopus var. vacillans), koja je slabašnija rastom i raste na drugačijem staništu, te Jonesova gnojištarka (Coprinopsis jonesii), koja ima kraće i šire spore.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 118. Zečja gnojištarka (Coprinus lagopus Fries)