 |
|
|
Russula hortensis - created on November 2011, in Madrid, Spain by Juan Carlos Campos Casabòn |
 |
 |
|
VRTNA KRASNICA
Russula hortensis Sarnari
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula hortensis Sarnari (GBIF ID 3360213)
Etimologija: hortensis (lat.) = vrtni. Po staništu. Klobuk: 5-10 cm širok, prvo je polukuglast, ponekad je bubrežast, zatim je raširen i ulegnut na sredini, nepravilan, valovit, sredina je ponekad okružena nepravilnim grbicama, nekad je režnjast, kožica se guli gotovo do 1/2 promjera, sjajan po vlažnom vremenu, krem-sivkast, svijetlo sivo-smeđ kao kod upadljive krasnice (Russula insignis), ponekad je svjetliji, a ponekad tamniji na sredini, tamnosiv do tamnosmeđ, ponekad je s hrđastosmeđim mrljama, rub je duboko je narebran, žlijebovi su duboki 5-6 mm, kod dobro razvijenih primjeraka čak i više. Stručak: 3.2-6 cm visok i 1.5-2.5 cm debeo, nepravilno je valjkast, blago je sužen ili gotovo batinasto zadebljan na bazi, uglavnom nije proširen na vrhu, ponekad je zakrivljen, najprije je komorasto šupljikav, zatim je šupalj, bijel, ponekad posivi kao kod kamember krasnice (Russula amoenolens), blago je oker na dnu, nije crveno-ljubičast na bazi kao kod zaobiđene krasnice (Russula praetervisa) ili sa žutim ostacima ovoja kao kod upadljive krasnice (Russula insignis). Listići: 5/cm na rubu klobuka, široki su 4-7 mm, tanki, nisu jako lomljivi, prirasli ili su blago zaokruženi uz stručak, bjelkasti, zatim su svijetlokrem, na kraju su smeđi do sivkasto-smeđi. Spore: Eliptične do jajolike, rijetko su gotovo kuglaste, sa bradavicama, povezanim grebenima koji tvore uglavnom potpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-10.2 x 6.2-9.6 µm, bazidije su 4-sporne, ponekad su 2-sporne, batinaste, s kratkim su stapkama, 42 x 58 x 8-14 µm, cheilocistide su nepravilno vretenaste, često su lagano sužene poput vrata na vrhu, 54-74 x 8-12 µm, kožica klobuka sastoji se od uglavnom kratkih i razgranatih dlačica, širokih 3.5-6 µm, te tupim dermatocistidama; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). Meso: Lomljivo, slabo je elastično, bijelo, mjestimično je sa mrljama, sivkasto-smeđe uz površinu stručka, osobito u srži; miris je više ili manje na ribu (nije na gumu), osobito na prerezu ili trljanjem, slab kod mladih primjeraka, jako izražen u starosti, kada podsjeća na usoljene inćune ili bakalar (kao kod određenih vrsta iz podsekcije Violaceinae), osobito intenzivno i jasno od osušenih primjeraka, čak i nakon nekoliko tjedana poslije, a okus je potpuno blag, čak i u listićima mladih primjeraka. Stanište: Raste u ljeto i jesen u parkovima i vrtovima u urbanim područjima. Doba rasta: 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: U usporedbi sa srodnim vrstama, ističe se po sivkastom ili sivkasto-smeđem klobuku, okus mesa je potpuno blag, nije neugodan, a miris je slab, podsjeća na ribu, zatim na usoljene inćune ili pokvareni bakalar. Ova posljednja komponenta je posebno intenzivna i izražena u osušenoj gljivi, ostajući jasna čak i nakon tjedana poslije. Stručak je bez ostataka žutog ovoja i crveno-ljubičastih mrlja, prve karakteristike kod upadljive krasnice (Russula insignis), kao i kod zaobiđene krasnice (Russula praetervisa). Spore po dekoraciji koja tvroi izraženi mrešasti uzorak i gotovo kuglastom obliku mogu biti slične kao kod ljubičastonoge krasnice (Russula violeipes).
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
