|
ŽUTA ŠLJEMOVKA
Mycena flavescens Velen.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Mycenaceae >
Rod: Mycena >
Vrsta: Mycena flavescens Velen. (GBIF ID 4911710)
Etimologija: flavescere (lat.) = postajati žut, žućkast. Po boji. Klobuk: 0.5-1.5 cm širok, prvo je stožast ili zvonolik, kasnije postaje konveksan i često ispupčen na sredini, gol, prozirno crtast, brazdast, tamno crno-smeđ do tamnosmeđ na sredini, rub je krem-smećkast ili gotovo bjelkast, vodenast, blijedi do sivkaste ili sivkasto-smeđe boje sa sivkastim do bjelkastim rubom. Stručak: 1.5-6 cm visok i 0.5-1 mm debeo, valjkast, šupalj, prilično je čvrst, gol, samo je na vrhu pahuljast, sivkast do smećkast, često je maslinasto-smeđ na vrhu i tamnosmeđ na donjem dijelu, baza prekrivena bijelim vlakancima. Listići: Osrednje gusti, 17-26 ih dopire do stručka, usko su prirasli, bijeli do krem ili sivkasti, često su sa žućkastim odsjajem, oštrica je iste boje ili vrlo slabo žućkasta, osobito u mladosti i blizu ruba klobuka, kasnije oštrica nije žuta. Spore: Eliptične, izdužene, glatke, amiloidne, 7.5-10 x 4-5 µm, Q = 1.5-2.2, Qav = 1.85, cheilocistide su eliptične do batinaste, u obliku boce ili gotovo kuglaste, 19-65 x 9-27 μm, gusto su prekrivene bradavicama ili ravnomjerno raspoređenim, valjkastim izraslinama 0.5-3 x 0.5-1 µm; otrusina je bijela. Meso: Vrlo je tanko, žilavo, bjelkasto, sivkasto do svijetlosmeđe; miris je obično jak, neugodan, na rotkvice ili podsjeća na sirovi krumpir, a okus je blag. Stanište: Raste u jesen, pojedinačno ili u skupinama, kao saprofit na travnjacima obraslim mahovinom, na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća obraslim mahovinom, obično bukve, ali i na sloju otpalih iglica crnogoričnog drveća, osobito bora. Doba rasta: 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Karakteristično je uvijek jakog mirisa, koji je neugodan i podsjeća na sirovi krumpir, dok žuta boja može biti uočljiva samo kao nijansa na klobuku, osobito na rubu, ali žuta boja može i izostati. Slične vrste žute boje su anđeoska šljemovka (Mycena arcangeliana), koja pri sušenju miriše na jod, raste na trulom drvu, a listići starenjem često poprimaju ružičastu ili crvenkasto-smeđu boju, te zelenkasta šljemovka (Mycena chlorantha), koja nema izražen miris, ali sušenjem miriše na jod, dok je klobuk više žuto-zelenkast i a raste na pješčanim nanosima.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
