 |
PJEGAVI SMETIŠTAR
Panaeolus antillarum (Fr.) Dennis
Sinonimi:
Taksonomija (GBIF ID 3317043): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Agaricales / Porodica: Bolbitiaceae / Rod: Panaeolus
Taksonomija: Po pjegavo išaranim listićima.
Engleski naziv: Shiny Mottlegill
Klobuk: 1.2-5.5 cm širok, konveksan, zatim je tupo koničan ili polukuglast, nije vodenast, u početku čisto bijel do bijelo-siv, povremeno postupno postane krem na sredini, najprije je gladak, postaje lagano naboran i izbrazdan ili u starosti pojasasto ispucan, rub prelazi listiće.
Stručak: 3-15.5 cm visok i 2-8 mm debeo, valjkast ili se lagano ravnomjerno zadebljava prema dnu i prema vrhu, ponekad je jasno proširen pri dnu i kratko korjenast, čvrst, ravan do zakrivljen, bijel do prljavobijel, u starosti je obično smećkast ili crvenkasto-smeđ, gladak ili na gornjoj polovici donekle vlaknasto-crtast do vlaknasto-narebran, gotovo potpuno bjelkast, isprva je lagano zrnast, po vlažnom vremenu često zadržava kapljice vode blizu vrha, vjenčić nije izražen.
Listići: Vrlo su gusti, 35-50 mm dugi i 3-6 mm široki, trbušasti do široko trbušasti, prirasli, prvo krem, kasnije tamni i crno mramorirane (jasno su išarani), oštrica je upadljivo bijelo zrnasta.
Spore: Duguljasto eliptične, tipično šesterokutne, stijenka je tamna i glatka, s više ili manje istaknutom središnjom klicom, 15-20 x 10-14 µm, Q = 1.2; otrusina je crna.
Meso: Najprije je prilično čvrsto, u klobuku je istobojno, bijelo, a u stručku je bijelo na vrhu i često tamnije, smećkasto, u donjem dijelu; miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus nije provjeren.
Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do listopada, kao saprofit na starom izmetu krupnih biljojeda pomiješanom sa slamom, prvenstveno konja, uglavnom na pašnjacima, livadama, uz puteve, na rubovima šuma. U Hrvatskoj je pronađena u Istri .
Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10
Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, jer sadrži halucinogeni toksin psilocibin.
Napomena: Na sličnom staništu mogu se pronaći brojne vrste iz rodova Panaeolus, Stropharia i Coprinus od kojih se razlikuje po izostanku vjenčića.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
