BLIJEDA MLIJEČNICA
Lactarius pallidus Pers.
Sinonimi:
Taksonomija (GBIF ID 5248676): Carstvo: Fungi / Koljeno: Basidiomycota / Razred: Agaricomycetes / Red: Russulales / Porodica: Russulaceae / Rod: Lactarius
Etimologija: Po blijedo-ružičastoj boji.
Engleski naziv: Pale Milkcap
Klobuk: 4-10 cm širok, mesnat, prvo je konveksan pa raširen i manje ili više ulegnut na sredini; prljave mesnatocrvenkasto-žućkaste boje; nije pojasast, mazav je po vlažnom vremenu, a sjajan po suhom vremenu, s ponekom nepravilno postavljenom jamicom ili s brazdama prema sredini, nije pojasast; rub je dugo vremena podvijen i maljav pa se rastegne i postane oštar.
Stručak: 3-8 x 0.6-2 cm, zdepast, nešto je kraći od promjera klobuka, proširen je na bazi, valjkast, šupljikav je pa ubrzo jasno šupalj, baza je maljava; nešto je svjetliji od klobuka, žućkasto-blijed.
Listići: Blijedi su ili svijetlooker-mesnatoružičasto nahukani, na povrijeđenim mjestima posmeđu; prilično su gusti, nisu viličasto rascijepljeni, nejednako su dugi, prirasli su ili se kratko spuštaju niz stručak.
Spore: Kuglaste ili lagano duguljaste, na jednom kraju bradavičave, 8-10 x 6.7-8 µm; otrusina je blijedo-oker boje.
Meso: Debelo, blijedo-žućkasto, elastično, na presjeku baze stručka postane rđasto-žuto; upadljivo miriše po voću, okus je malo ljut; mlijeko je nepromjenljive bijele boje, blagog okusa, nije gorko, ali ubrzo postane papreno.
Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom odmah postane svijetlozelenkasto-sivo, s fenolanilinom za nekoliko minuta poružičasti pa nakon toga pocrveni.
Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom; česta je vrsta.
Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11
Status jestivosti: OTROVNA - Jestivost ove vrste vrlo je kontroverzna, u nordijskim se zemljama smatra otrovnom, dok je dio autora navodi kao jestivu nakon što se termički obradi. Vjerojatno je lagano otrovna, jer sadrži terpentoidne nadražujuće tvari (ugljikovodični spojevi), koje su umjereno toksične, a simptomi trovanja su probavne smetnje, poremećaj vida, poremećaj koordinacije i oštećenje organa, a latencija traje od 30 minuta do 4 sata. Zbog svega navedenog se smatra otrovnom vrstom.
Napomena: Ova mliječnica može dostići dosta velike dimenzije. Prepoznatljiva je po mesnatoružičastom tonu mesa u klobuku i stručku koji je uvijek šupalj, lomljiv i izvana brazdast. Raste samo ispod bjelogoričnog drveća, najčešće u blizini bukve. Budući da na klobuku nema nikakvih tragova koncentričnih krugova, te da klobuk može narasti prilično velik, nije problematična za determinaciju. Šteta je što se ne može koristiti, jer je po šumama bukve prilično česta gljiva.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 758. Blijeda mliječnica (Lactarius pallidus Pers. ex Fr.)