|
POCRNJELA KRASNICA
Russula nigrifacta De Lange & Adamčík
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula nigrifacta De Lange & Adamčík (GBIF ID 11578808)
Etimologija: niger (lat.) = crn + facere (lat.) = učiniti, postati, praviti. Po tendenciji da pocrni. Klobuk: 6-10.5 cm širok, prvo je konveksan, kasnije se izravna, na sredini je ulegnut do pupčast, u starosti postaje više ljevkast, gladak, ponekad je blago ispucan na rubu, suh, po vlažnom je vremenu zagasit do pomalo ljepljiv, bjelkast do krem, boje pijeska, bijelo-žućkast, s tamnijim je svijetlosmeđim, sivkasto-narančastim, žućkasto-smeđim do tamnosmeđim mrljama, rub je u mladosti blago podvijen, kasnije se izravna, trljanjem lagano pocrveni pa pocrni. Stručak: 3-6 cm visok i 1.9-3 cm debeo, valjkast, čvrst, gladak, bijel, vremenom postaje narančasto-smeđ, trljanjem lagano pocrveni pa pocrni. Listići: Uski, široki su 2–4 mm, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, s brojnim su lamelulama različitih duljina bez jasnog pravilnog uzorka, rijetko su račvasti, oštrica je iste boje, bijeli do žućkasti, rijetko su sa slabim plavkastim odsjajem, vremenom crne. Spore: Široko eliptične do eliptične, dekoracija s niskim, gustim, amiloidnim bradavicama, visokim 0.2–0.4 μm, povezane su kratkim, tankim linijama, 6.95-9.62 x 4.92-7.14 µm Q = 1.18-1.51, N = 30, Me = 8.12 x 6.03 µm, Qe = 1.35, bazidije su 4-sporne, valjkaste, usko vretenaste do usko batinaste, 50-79 x 8-11 μm, cheilocistide su valjkaste do usko vretenaste, ponekad su usko batinaste, na vrhu su s tupim dodatkom ili se sužavaju prema vrhu, tankih stijenki, 37-119 x 7-11 μm, pleurocistide su valjkaste do usko batinaste, 15-30 x 4-10 μm, pileocistide blizu ruba klobuka su raspršene, s 1-4 segmenta, vrlo duge, 41-235 x 5-9 μm, pileocistide blizu središta klobuka su valjkaste, na vrhu su tupe ili s blagim suženjem, s 1-2 segmenta, 64-220 x 4-7 μm; otrusina je bijela. Meso: Čvrsto, oko 6-7 mm debelo na sredini klobuka, bijelo, na prerezu pocrni, ne pocrveni; miris voćni, sladak, a okus je blag do blago osvježavajući. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfato (FeSO4) postaje zelenkasto, sa KOH-om žućkasto, a sa gvajakolom odmah tamnoplav. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u bjelogoričnim šumama, obično u simbiozi sa hrastom crnikom (Quercis ilex), hrastom lužnjakom (Quercus robur), hrastom plutnjakom (Quercus suber) ili običnim grabom (Carpinus betulus), voli toplija staništa, uglavnom u mediteranskom području. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog lošeg okusa. Napomena: Karakteristična je po bogatije dekoriranim sporama (nepotpuna mrežica), tankoj kožici klobuka i staništu ispod raznih vrsta hrastova i graba, uglavnom na mediteranskom području. Ove značajke dijeli sa bijelocrnom krasnicom (Russula albonigra), koja se lako razlikuje od ostalih vrsta u kompleksu po sadržaju uljnih kapljica u cistidama.
DNA sekvenca:
Prirodoslovni muzej - Split
