Russula firmula - created in Finland by Allar Antson

POSTOJANA KRASNICA

Russula firmula Jul.Schäff.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula firmula Jul.Schäff. (GBIF ID 2551223)

Etimologija: firmus (lat.) = čvrst, jak, stabilan. Po po konzistenciji mesa.

Klobuk: 3-7 cm širok, najprije je konveksan i tvrd, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, najprije je mazav, kasnije je sjajan, kožica se lako guli, jako je promjenljive boje, ljubičast, ljubičasto-crven, crvenkasto-smeđ ili maslinasto-smeđ, sa žutim, žuto-maslinastim ili smećkastim pjegama, na sredini je ponekad svjetlije sivo-ljubičaste boje, u početku je baršunast, rub je u starosti malo narebran.

Stručak: 2-8 cm visok i 0.8-2 cm debeo, tvrd, pun, u starosti je šupalj, gladak je ili sitno pahuljast na vrhu, nešto je žiličast na bazi, bijel, teži da požuti ili lagano posmeđi.

Listići: Gusti, prirasli, često su slobodni, račvasti, bjelkasti, kasnije su žuti, žuto-oker ili narančasti, oštrica je bjelkasta.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, s izoliranim je bodljama visokim do 1 µm, povezanim u grebene koji tvore zebrasti ili gotovo mrežasti uzorak, 8-10.5 x 7-8.5 µm; otrusina je žuto-narančasta.

Meso: Čvrsto, lomljivo, bijelo; upadljivo miriše na voće, poput jabuke ili na pelargonije, a okus je u klobuku i stručku blag, dok je uz listiće je ljut.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od srpnja do listopada, skupno, u miješanim i crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom, smrekom ili jelom.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog ljutog okusa mesa.

Napomena: Pripada skupini krasnica koje su male rastom, jako ljutog okusa i žutih listića. Jako miriše na pelargonije po čemu je najprepoznatljivija od svih krasnica ljutog okusa. Podsjeća na malu verziju Romellijeve krasnice (Russula romellii), koja je blagog okusa mesa i raste ispod bjelogoričnog drveća, dok cedrova krasnica (Russula badia) raste ispod smreke ili bora, a meso joj tek za minutu do dvije postaje ljuto.

DNA sekvenca: prikaži