Ukupno vrsta gljiva: 2284
Coprinopsis babosiae

Coprinopsis babosiae - created on June 2021 in Ribare, Niš, Serbia by milos_gajic (cropped)

InfoCC-BY-NC

Nejestiva gljiva

BABOSINA GNOJIŠTARKA

Coprinopsis babosiae L.Nagy, Vágvölgyi & Papp

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Psathyrellaceae > Rod: Coprinopsis > Vrsta: Coprinopsis babosiae L.Nagy, Vágvölgyi & Papp (GBIF ID 7754710)

Etimologija: U čast mađarske mikologinje Margit Babos (1931.-2009.). Po imenu.

Klobuk: 0.3–2.5 cm širok, isprva je valjkast do eliptičan, zatim je zvonolik, kasnije se izravna, u mladosti je bjelkast do sivkast, kasnije postaje siv do crnkast, prozirno crtast, prekriven je kompaktnim, bjelkastim, pahuljastim do vunastim ovojem, koji se ubrzo izgubi.

Stručak: 3–5 cm visok i 0.5–2 mm debeo, valjkast, šupalj, lomljiv, prekriven je sitnim, pahuljastim do vunastim, bijelim ostacima ovoja, bjelkast ili sivkast.

Listići: Do 1.5 mm široki, trbušasti, slobodni, u mladosti su bijeli, kasnije su crnkasti i razmaknuti, oštrica je bjelkasto vlaknasta.

Spore: Eliptične do bademaste, s prednje su strane eliptične, sa 1.4-1.7 µm širokim kličnim otvorom na sredini, 7.8–9.7 x 5–6 µm, Q = 1.44–1.76, Qav = 1.6, bazidije su 4-sporne, 23-28 x 7-8 µm, cheilocistide su obilne, različitih oblika, gotovo kuglaste, eliptične ili u obliku široke ampule, 27–48 x 10–18 µm, nema pleurocistide; otrusina je crna.

Meso: Tanko, bjelkasto, u starosti postaje crno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit u miješanim i bjelogoričnim šumama, najčešće topole, akacije i hrasta, na krupnijim drvnim ostacima (trupci), na truloj kori, u lišću, na pješčanim dinama, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Postoji samo nekoliko vrsta s tako malim sporama u sekciji Lanatuli, lažna zrakasta gnojištarka (Coprinopsis pseudoradiata) i bijelovunasta gnojištarka (Coprinopsis candidolanata) imaju pleurocistide, Jonesova gnojištarka (Coprinopsis jonesii) ima mnogo veća plodna tijela i drugačiji oblik spora, a Geesteranusova gnojištarka (Coprinopsis geesterani) raste na istom staništu i ima istu veličinu spora, međutim, ima pleurocistide, drugačiji oblik spora (romboidni) i obično je svjetlije boje.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži