Pojam puhare nije nimalo znanstven, odnosi se više-manje na svaku gljivu koja u zrelosti izgleda kao lopta. Obično je unutrašnjost puhare sastavljena od mesa koje koje se pretvara u prah od spora kako gljiva sazrijeva. Kada loptica sazrije, ona se otvori ili se na površini loptice stvori otvor kroz koji se oslobađaju spore, padanjem kišnih kapi na lopticu, strujanjem zraka ili na neki drugi način.

Puhare se razlikuju po veličini i izgledu, od sitnih vrsta koje rastu u grozdovima na drvu, do velikih, kopnenih vrsta koje rastu u vilinskim krugovima na livadama. Nekoliko vrsta, poput goleme puhare (Calvatia gigantea), goleme su i ponekad dostižu promjer od 50 cm. U skupinu puhara su uključene i zvjezdače iz roda Gaestrum budući da se one u zrelosti sastoje od kuglice koja sjedi na vrhu zvjezdasto raspoređenih mesnatih krakova, kao i takozvane kuglice s stručkom, koje se sastoje od loptice sa sporama koja se nalazi na vrhu stručka iz roda Tulostoma.

Kad se otvore, puhare sadrže samo meso ili, ako su sazrele, prah od spora. To ih razlikuje od nekih listićavki koje imaju ovoj i mogu izgledati poput puhara. Neke sluzave plijesni također mogu imati kuglast izgled, ali kada se otvore, pune su gnjecave, želatinozne sadržine. Jaja smrdljivih rogova također su iznutra želatinozna i kada se izreže može se vidjeti budući smrdljivi rog.

Taksonomski, pojam puhara nije koherentan, budući da su vrste toliko raznolike i dolaze iz mnogo različitih porodica i rodova. Mnoge pripadaju porodici listićavki (Agaricaceae), dok su druge bliže vrganjima. 

Ako puhara raste podzemno ili poluukopano, to bi mogao biti tartuf (Tuber) ili lažni tartuf.

U ovoj se skupini nalazi ukupno 13 rodova.

Lycoperdon excipuliforme

Scleroderma citrinum

Geastrum triplex

Tulostoma brumale