Scleroderma areolatum - created on September 2012 in Poland by Jerzy Opioła

PLOHASTA KRUMPIRAČA

Scleroderma areolatum Ehrenb.

Etimologija: Po areolama koje se stvore raspucavanjem površine.

Engleski naziv: Leopard Earthball

Plodno tijelo: 2-4 cm široko, gotovo je kuglastog oblika ili je stisnuto i zgnječeno, s vrlo je kratkim lažnim stručkom na bazi, koji se uglavnom sastoji od spleta rizomorfnih hifa; peridij je dosta debeo, malo više od 1 mm, žućkast, žućkasto-smeđ, oker do crvenkasto-smeđ, najprije je skoro gladak, zatim je sa sitnim smeđim čehicama koje nastanu od raspucavanja površine na karakteristična polja.

Mikroskopija: Kuglaste, sa šiljcima visokim 1.4-1.6 µm, bez dekoracije velike 11-13 µm; otrusina je crno-smeđa.

Meso (gleba): Blijedožuto, kasnije je smeđe do crno-smeđe i mramororano, na prerezu često izrazito pocrveni, kasnije se smekšava i pretvara u otrusinu; miris je prilično jak i neugodan na plin, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, parkovima i uz rubove putova u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem; prilično je rasprostranjena vrsta.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom čiija konzumacija uzrokuje gastrointestinalne poremećaje, a postoje i izolirana izvješća o teškim trovanjima koja su završila s velikim smetnjama vida do privremene sljepoće, te nesvjestice do kome.

Napomena: Od slične se bradavičave krumpirače (Scleroderma verrucosum) razlikuje po vrlo tankom peridiju u mladosti, mesu koje na prerezu pocrveni i obično kraćem korijenju. Imati u vidu da se u istočnoj Europi koriste kao zamjena za tartufe.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

LUKOVIČASTA KRUMPIRAČA

Scleroderma cepa Pers.

Etimologija: cepa (lat.) = luk. Po izgledu.

Engleski naziv: Onion Earthball

Plodno tijelo: 3-7 cm široko, kuglasto-jajoliko, nema stručka, ali je s jedva uočljivim kratkim produžetkom, peridij je debeo preko 1.5 mm, krem, žuto-smeđ, svijetlosmeđ do svijetlo crvenkasto-smeđ, površina je u početku prilično glatka, kasnije je neravna, hrapava i krupno raspucana.

Mikroskopija: Kuglaste, sa stisnutim su usamljenim šiljcima dužine do 2 µm, nisu združeni u mrežicu, 10-12 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa do crno-smeđa.

Meso (gleba): Jako je kompaktno, svijetložuto, kasnije je smeđe do crno-smeđe, u debelom je rubu crvenkasto; miris je oštar na plin, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na pjeskovitom tlu i tlu bogatom humusom, voli taoplija staništa, češća je u mediteranskim područjima. Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, početkom kolovoza, u šumi hrasta i graba.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Ispucana krumpirača (Scleroderma citrinum) kao i naša vrsta ima jasno debeli peridij, ali je mnogo rasprostranjenija vrsta, a na sporama ima šiljke koji su spojeni u mrežicu.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

ISPUCANA KRUMPIRAČA

Scleroderma citrinum Pers.

Engleski naziv: Common Earthball

Plodno tijelo: 2-20 cm široko, vrlo je čvrsto, kuglasto, jajoliko, ulegnuto, u obliku je spljoštenog krumpira koji raste iz gljivače, odnosno nepravilno isprepletenog stručka koji u osnovi predstavljaju micelijske hife; vanjska je površina sa žuto-smeđim ili svijetlosmeđim, tvrdim ovojem (egzoperidijem), debelim preko 2 mm, prvo je gladak, poslije je više ili manje hrapav, prekriven je plohastim napuklinama, bradavicama ili poljima, osobito na gornjem dijelu, na bazi su uočljivi ostaci micelija, kada spore dozriju unutrašnjost se ispuni crno-smeđom otrusinom koja izlaz kroz otvor na vrhu.

Mikroskopija: Kuglaste, površina je mrežasta, s rebrima koja povezuju brojne bodlje u nepotpunu mrežu, 10-11 µm, (cromushrooms: (8.2) 8.6 - 10.9 (11.4) × (7.1) 8.1 - 10.4 (10.7) µm, Q = 1 - 1.08 (1.1), N = 120, Me = 9.4 × 9.1 µm, Qav = 1); otrusina je maslinasto-smeđa do crno-smeđa.

Meso (gleba): Žućkasto, skoro bijelo, kasnije je sivo-crno do tamno maslinasto-smeđe, isprepleteno je bjelkastim žilicama, na kraju pocrni i raspada se u crno-smeđu otrusinu; miris je jak i neugodan na plin, metan, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, često u velikom broju, u svim tipovima šuma u simbiozi sa raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom, brezom ili smrekom, na suhom i pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom čiija konzumacija uzrokuje gastrointestinalne poremećaje, a postoje i izolirana izvješća o teškim trovanjima koja su završila s velikim smetnjama vida do privremene sljepoće, te nesvjestice do kome.

Napomena: Prepoznatljiva je po velikim dimenzijama u odnosu na vrste iz roda Lycoperdon i po preko 2 mm debeloj, bijeloj kožici koja se lako odvaja od glebe, osobito kada se gljiva razvije, limunastožuta i s plohastim napuklinama. Bradavičava krumpirača (Scleroderma verrucosum) je smeđe boje i s naboranim korjenastim stručkom, jestivost ove vrste je problematična, slična je i lukovičasta krumpirača (Scleroderma cepa) koja je smećkaste boje, obje navedene vrste su varijacije naše vrste. Ovu vrstu često parazitira parazitski baršunovac (Pseudoboletus parasiticus) s kojim živi u simbiozi. U Europi postoje samo dvije vrste, loptasta krumpirača (Scleroderma bovista) i zvjezdasta krumpirača (Scleroderma polyrhizum). Sve jestive puhare imaju bijelo plodno meso i ugodan miris.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Scleroderma meridionale - created on August 2012 by Erica Urbanovitch

JUŽNJAČKA KRUMPIRAČA

Scleroderma meridionale Demoulin & Malençon

Plodno tijelo: 4-8 (13) cm široko, kuglasto-jajoliko, na osnovi ima lažni bjelkasti do žućkasti stručak koji može biti dug i 10 cm, korjenast, s izraženim micelijskim nitima; peridij može biti debeo 0.4-1 cm, tvrd je i kožast, u početku je prilično gladak, kasnije je neravan, hrapav, raspucava se na polja, žuto-smeđ, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđ, u starosti nepravilno pukne u krakove ili široki otvor kroz koji izlaze spore.

Mikroskopija: Kuglaste, bradavičave, 12-14 µm; otrusina je crno-smeđa.

Meso (gleba): Kompaktno, svijetložuto, kasnije je smeđe do crno-smeđe, na presjeku manje ili više pocrveni; miris neugodan, oštar ili na plin, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao simbiont u miješanim šumama, šumama bora i šumama hrasta crnike, gotovo samo u primorskim krajevima, voli toplija staništa, na pjeskovitom tlu i na crvenici.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom čiija konzumacija uzrokuje gastrointestinalne poremećaje, a postoje i izolirana izvješća o teškim trovanjima koja su završila s velikim smetnjama vida do privremene sljepoće, te nesvjestice do kome.

Napomena: Južnjačka je krumpirača lako prepoznatljiva po vrlo debelom peridiju koji može biti debeo i 1 cm. Pod starost se plodno tijelo nepravilno raspuca i oslobađa spore.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

ZVJEZDASTA KRUMPIRAČA

Scleroderma polyrhizum (J.F.Gmel.) Pers.

Etimologija: Jer teži da se slomi i rastrga kao kod vrste iz roda Geaster.

Engleski naziv: Many-Rooted Earthball

Plodno tijelo: 3-8 (15) cm široko, dosta je veliko, kuglasto je ili jajoliko, nekad je malo spljošteno, na bazi ima nepravilni dugi korjenasti produžetak poput stručka; na presjeku je uočljiva bijela i vrlo debela ovojnica (peridij) koja može biti debela do 0.5 cm, smećkasta, žuto-smeđa do tamnosmeđa, kožica je isprva prilično glatka, kasnije je neravna i ispucana, kasnije se rastrga na velike nepravilne lapove ili režnjeve koji se otvaraju i oslobađaju prah spora.

Mikroskopija: Kuglaste, naborane, šiljate, rijetko mrežaste, 7-10 µm; otrusina je crno-smeđa.

Meso (gleba): Najprije je bijela, kasnije je svijetložuta, smeđa do crno-smeđa i mramorirana; miris je oštar na plin, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, rjeđe u druga godišnja doba, u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim vrstama drveća i grmlja, obično borom ili hrastom crnikom, najčešće na pješčanom tlu, voli toplija staništa, skoro samo u mediteranskim područjima. U Hrvatskoj je poznata s pet lokaliteta, na otoku Rabu te u okolici Dubrovnika i Umaga.

Doba rasta: 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Dio je autora navodi kao otrovnu vrstu.

Napomena: Ova je vrsta dosta velikih dimenzija i često se pronalazi u mediteranskom pojasu. Slična je kožasta oklopnica (Mycenastrum corium) kojoj se ovojnica u starosti nepravilno ili gotovo zvjezdasto raspuca, na bazi ima nepravilni korjenasti produžetak poput stručka, u mladosti je plodno tijelo bijelo poput snijega, jestiva je dok je mlada.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

BRADAVIČAVA KRUMPIRAČA

Scleroderma verrucosum (Bull.) Pers.

Etimologija: verrucosus (lat.) = bradavičav. Po bradavičavoj površini.

Engleski naziv: Scaly Earthball

Plodno tijelo: 2-8 cm široko, nepravilno je okruglasto do jajoliko, na bazi se produljuje u naborani i nepravilno isprepleteni (ne uvijek) lažni stručak koji u osnovi predstavljaju micelijske hife; peridij je tanak, elastičan, debljine 1-2 mm, površina je žuto-smeđa, smećkasta ili tamnosmeđa, ponekad je s crvenim tonom, prekrivena je gustim čehicama (bradavicama) tamnije boje, nekad je plohasto ispucano.

Mikroskopija: Kuglaste, šiljate, 9-11 µm (cromushrooms: spore su 9-11.1 µm, Q = 1, N = 120, Me = 9.5 µm, Qe = 1, hife su široke 1.5-5 µm, s kopčama); otrusina je maslinasto-smeđa do crno-smeđa.

Meso (gleba): Prvo je bijela do svijetložućkasta, kasnije je tamno maslinasto-smeđa, u starosti je sivo-crna; miriše neugodno na plin, metan, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom, smrekom ili brezom, na pjeskovitom tlu, po neobrađenim livadama i uz putove. Slike su snimljene 20.6.2026., na likalitetu u blizini Sv. Ivana Zeline.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom čiija konzumacija uzrokuje gastrointestinalne poremećaje, a postoje i izolirana izvješća o teškim trovanjima koja su završila s velikim smetnjama vida do privremene sljepoće, te nesvjestice do kome.

Napomena: Od slične se ispucane krumpirače (Scleroderma citrinum) razlikuje po smećkastoj, a ne žutoj boji, po karakteristično isprepletenim micelijskim hifama na dnu plodnog tijela, tanjoj ovojnici, te po smeđoj bradavičavoj površini i iznad svega po izduženoj isprepletenoj bazi koja podsjeća na stručak. Loptasta je krumpirača (Scleroderma bovista) manja rastom, dosta nepravilnog oblika, skoro glatke površine, a peridij je po suhom vremenu jako lomljiv. Imati u vidu da se u istočnoj Europi koristi kao zamjena za tartufe. Ako iz gljive izbijaju sitni vrganji, radi se o parazitskom baršunovcu (Pseudoboletus parasiticus).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1586. Bradavičava krumpirača (Scleroderma verrucosum Bull. ex Pers. ss. Grév.)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.