Ukupno vrsta gljiva: 2022
Agaricus impudicus

agaricus-impudicus1agaricus-impudicus2agaricus-impudicus3

Nejestiva gljiva

LJUSKAVA PEČURKA

Agaricus impudicus (Rea) Pilát

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Agaricaceae > Rod: Agaricus > Vrsta: Agaricus impudicus (Rea) Pilát (GBIF ID 5243420)

Engleski naziv: Tufted Wood Mushroom

Klobuk: 4-15 cm širok, najprije je konveksan pa se nešto otvori, te skoro spljošti ili ulegne na sredini; smeđ, nešto je tamniji na sredini, u starosti raspucava na velike uraštene smeđe ljuske i vlaknaste nakupine, a između njih se uočava bijela osnova, prema rubu je svjetliji, rub je ponekad raspuknut.

Stručak: 4-15 cm visok i 0.8-2 cm debeo, vitak, tanak, vrlo dug, valjkast, često zakrivljen, cjevasto-šupalj, zadebljan na bazi, mjestimično je s ostacima micelija, snježnobijel, pahuljast; vjenčić je jednostruk, tanak, viseći, opnast, bijel, ponekad s smeđim rubom, s donje je strane smećkast.

Listići: Gusti, slobodni, uski, tanki; najprije svijetloružičasti, zatim sivo-ružičast i na kraju tamnosmeđi, oštrica je iste boje i glatka.

Spore: Eliptične, 5-7 x 3.5-4.5 µm, cheilocistide su kruškolike, s jednim segmentom, 11-28 x 8-16 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa.

Meso: Bijelo do kremasto-bijelo, na prerezu gotovo ne mijenja boju ili samo blago pocrveni na vrhu stručka, oko šupljine stručka postane krem do svijetlonarančasto-oker, a u osnovi stručka posmeđi; miris je neugodan, kiseo ili metalan, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Reakcija je u dodiru sa Schafferovim reagensom negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u brojnim i raštrkanim kolonijama, kao saprofit tla u svim tipovima šuma, ali češće u crnogoričnim šuma, obično u šumama bora, na rubovima šuma, voli toplije krajeve, dosta je rasprostranjena vrsta duž morske obale i po otocima, rijetka je u kontinentalnom dijelu, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog neugodnog mirisa.

Napomena: Od sličnih se vrsta uglavnom razlikuje po staništu uz morsku obalu i po mesu koje je na prerezu skoro nepromjenjive boje. Na istom staništu raste mala šumarica (Agaricus sylvaticus), koja jako pocrveni, vunastonoga pečurka (Agaricus lanipes) ima kraći, vunasti stručak, a meso na prerezu lagano pocrveni, dok smeđoljuskava pečurka (Agaricus phaeolepidotus), na prerezu požuti u bazi stručka i miriše na tintu.

Najvažnije za determinaciju: 1. ružičasti listići; 2. uzdignuti opnasti vjenčić; 3. meso na prerezu blago pocrveni na vrhu stručka; 4. meso neugodno miriše na plijesan ili rotkvice; 5. klobuk je smeđe čehast; 6. raste u šumama uz morsku obalu

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 172. Ljuskava pečurka (Agaricus variegans Möll.), Sinonim: Agaricus impudicus (Rea) M.Lge.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži