|
MREŽASTOSPORNA KRASNICA
Russula arpalices Sarnari
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula arpalices Sarnari (GBIF ID 3359985)
Klobuk: 3.5–7 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnat i ulegnut, kožica je bez sjaja, guli se do 1/2 promjera, ponekad je fino raspucana, u mladosti je svijetloružičast do tamnoružičast, na sredini je tamniji, kasnije postaje oker pjegav, u starosti postaje oker-smeđ, rub je narebran. Stručak: 3-6 cm visok i 0.5-1.4 cm debeo, valjkast, širi se prema dnu i vrhu, bijel, kasnije može biti oker do oker-smeđ, gusto je uzdužno naboran. Listići: Umjereno su razmaknuti, prirasli, u starosti su oko 10 mm široki, na bazi su poprečno povezani žilicama, ponekad su račvasti, svijetlokrem, kasnije su žućkasto-smeđi. Spore: Široko eliptične, s bradavicama su visokim do 0.7 µm koje su povezane širokim gremenima koji tvore gustu, cjelovitu mrežicu, amiloidne, 7.5-9.2 x 5.9–6.8 µm, pileocistide su batinaste, obično su sa 0-2 segmenta, na vrhu su široke 5-10 µm; otrusina je oker. Meso: Čvrsto, bijelo; miris je prilično jak na voće ili pelargonije, a okus je blag, u listićima je blago gorkast. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) brzo postane žuto-smeđe, tamnoružičasto do crveno-smeđe, rijetko sa zelenom nijansom, sa gvajakolom zeleno-plavo, a sa 2% fenolom nema reakcije ili ponekad postane svijetlosmeđe ili smeđe. Stanište: Raste u ljeto i jesen po bjelogoričnim šumama, u simbiozi sa raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili topolom, na dobro dreniranom tlu. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Napomena: Smještena je u podsekciji Rhodellinae. Karakteristična je po dekoraciji spora. Morfološki se najvjerojatnije može zamijeniti s pripadnicama podsekcije Puellarinae, osobito sa djevojačkom krasnicom (Russula puellaris), koja se razlikuje po manje ili više izoliranim bradavicama spora, sitnijoj, krhkijoj građi i povezanosti sa hrastom, brezom i borom, te šarolikom krasnicom (Russula versicolor), koja ima manje, uže spore s djelomičnom mrežicom, kao i valjkaste pileocistide s mnogo više segmenata (4-6), a povezana je s brezom. Obje vrste imaju bljeđu otrusinu.
Prirodoslovni muzej - Split
