OVČJA RUPIČARKA

Albatrellus ovinus (Schaeff.) Kotl. & Pouzar

Etimologija: ovis (lat.) = ovca. Jer je vole jesti ovce.

Engleski naziv: Forest Lamb

Klobuk: 3-18 (30) cm širok, u mladosti je konveksan i ispupčen pa se raširi, poslije je nepravilno oblikovan; površina je suha, dlakava, bijela, poslije s prljavobijelim, žućkastim, sivkasto-žutim ili žuto-smeđim pjegama, s karakterističnim zelenkastim crtežom, kožica se raspucava na nepravilne kvadratiće; rub je režnjevit, vijugav i podvijen; često su po 2-3 klobuka zajedno međusobno sraštena.

Stručak: 2-3 cm visok i 1-2 cm debeo, kratak, nepravilan, dolje je sužen, prema gore bez oštre granice prelazi u klobuk, najčešće je ekscentričan, šupljikav, često je zakrivljen, perutast; bjelkast sa sivkasto-smećkastim, žuto-smeđim do tamnosmeđim pjegama.

Rupice/cjevčice: Sitne, skoro su okrugle, bijele do bjelkasto-zelenkaste; cjevčice su vrlo kratke, spuštaju se po stručku.

Spore: Kuglaste, prozirne, glatke, s uljastom jezgrom u sredini, 3-5 x 3-4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, na prerezu najprije poplavi pa požuti, krhko, čvrsto; ugodnog je mirisa na gljive, okus blag, gorak samo u starosti.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u velikim skupinama, po višim planinskim predjelima, u miješanim šumama, uglavnom u simbiozi sa smrekom, često je po više gljiva zajedno srašteno; dosta je česta gljiva. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo mlada, češća je i mekša od slične žemljaste rupičarke (Albatrellopsis confluens). Naziva se ovčja rupičarka, jer je ovce rado jedu.

Napomena: Slična je žemljasta rupičarka kojoj meso ima gorak okus, mnogo je mekše konzistencije i na klobuku nema zelenu nijansu, te slična rupičarka (Albatrellus subrubescens) kojoj meso na prerezu najprije poplavi, zatim pocrveni pa požuti, a klobuk nakon što se protrlja poprimi žućkastu boju i više ili manje pocrveni.

Najvažnije za determinaciju: 1. klobuk je nepravilan, vijugav i režnjevit; 2. površina klobuka je dlakava, sa zelenkastim crtežom i raspucava se na nepravilne kvadratiće; 3. cjevčice se spuštaju po stručku; 4. stručak bez oštre granice prelazi u klobuk; 5. meso na prerezu poplavi pa požuti; 6. raste u crnogoričnim šumama

Albatrellus subrubescens - created in Finland by Antti Johannes Soininen

SLIČNA RUPIČARKA

Albatrellus subrubescens (Murrill) Pouzar

Klobuk: 3-18 (30) cm širok, povezan je s jednim stručkom ili je više njih srašteno na razgranatom stručku, nepravilan, okruglast, zatim raširen, režnjevit, lepezast s valovitim rubom; površina je perutava, po suhom vremenu ispucana, u starosti se ljušti, najprije je bijel, kasnije prljavobijel, žućkast do ružičast, nakon što se protrlja površina poprimi žućkastu boju i više-manje pocrveni.

Stručak: Najčešće ekscentričan u odnosu na klobuk, pun, tvrd, na osnovi zašiljen, okruglast ili spljošten; bjelkast, poslije sa sivo-smeđim, žuto-smeđim do narančasto-crvenkastim pjegama, na ozljeđenom mjestu jako požuti, a ponekad i pocrveni, poslije fino čehast.

Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne, 2-4/mm², okruglaste i višekutne, bijele, poslije limunastožute ili bjelkasto-zelenkaste, na pritisak požute; cjevčice su vrlo kratke, spuštaju se po stručku.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, na sredini vidljiva uljna kaplja, sitno bradavičave, amiloidne, 3.5-5 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Bijelo, čvrsto, lomljivo, na prerezanom mjestu na pritisak najprije poplavi, zatim pocrveni pa požuti; miris ugodan na gljive, a okus je blag, ponekad samo u starosti gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen, u skupinama, u miješanim i crnogoričnim šumama u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, uglavnom smrekom, na humusnom tlu ili sloju iglica.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Konzumiranje sirovih gljiva može uzrokovati alergijske reakcije.

Napomena: Slična je ovčja rupičarka (Albatrellus ovinus), koja je smeđe pjegava, a plodno tijelo je žuto-smeđe.

Najvažnije za determinaciju: 1. klobuk je nepravilan, vijugav i režnjevit; 2. protrljana površina klobuka postane žućkasta i više ili manje pocrveni; 3. cjevčice se spuštaju po stručku; 4. stručak bez oštre granice prelazi u klobuk; 5. meso na prerezu poplavi, zatim pocrveni pa požuti; 6. raste u crnogoričnim šumama