SIVA VLAŽNICA

Gliophorus irrigatus (Pers.) A.M.Ainsw. & P.M.Kirk

Engleski naziv: Slimy Waxcap

Klobuk: 1-3 (4) cm širok, nepravilnog je oblika, konveksan je pa otvoren i ispupčen na sredini, gladak, sluzav, tankomesnat, kožica je spojena s listićima; smeđ, siv ili sivo-smeđ, često je dosta tamniji, ali također i izblijedi, mjestimično sa svjetlijim mrljama, rub je vijugav i rastrgan.

Stručak: Potpuno je sluzav, mazav, gladak, uvijek je šupalj, nepravilan, često je stisnut, sužen je na bazi; sivkast ili sivo-smeđ.

Listići: Široki, skoro su trbušasti, razmaknuti, dosta su veliki, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, izmiješani su s lamelulama, izrezani su uz stručak, ali nisu silazeći, prirasli, oštrica je ravna, bjelkasti ili sivkasti.

Spore: Eliptične, prozirne, 6.5-8 x 4.5-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Svijetlosivo ili sivo-smeđe, lomljivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste od kolovoza do studenog kao saprofit tla na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, po parkovima, pašnjacima, močvarama, travnatim šumskim čistinama, rijetko na pješčarskim staništima i u bjelogoričnim šumama, voli ilovasto i vapnenasto tlo. U Hrvatskoj je poznata sa sedam lokaliteta, u Zagrebu, na Žumberačkom gorju, na sjevernom Velebitu i u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Nije je teško razlikovati od drugih vrsta, prvenstveno po dosta tamnoj boji, te jasno mazavom klobuku i stručku. Dio je skupine vlažnica koje imaju jako mazav klobuk i stručak, ali je nešto upadljivije boje.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Gliophorus laetus - created in Finland by Laura Tarvainen

KLIZAVA VLAŽNICA

Gliophorus laetus (Pers.) Herink

Etimologija: laetus (lat.) = sretan, zadovoljan, kitnjast, urešen. Po lijepoj boji.

Engleski naziv: Heath Waxcap

Klobuk: 1-2 (3) cm širok, u mladosti je zvonoliko-konveksan pa kasnije raširen i ulegnut na sredini, jako je mazav i sjajan; može biti krem-narančast, žuto-narančast, žuto-smeđ, crvenkasto-smeđ ili maslinasto-smeđ, rub je narebran i po vlažnom vremenu lagano proziran.

Stručak: 4-7 cm visok i 4-5 mm debeo, ujednačene je debljine, valjkast, jako je zakrivljen, gladak, sjajan, žilavo-elastičan, nije lomljiv, šupalj, jako je sluzav; žuto-narančast, ponekad je s ružičastom nijansom, uzdužno je vlaknast.

Listići: Rijetki, razmaknuti, tanki, mekani, kratko se spuštaju po stručku, bjelkasti, sivkasto-zelenkasti, žućkasto-narančasti ili ružičasto-narančasti.

Spore: Eliptične, duguljaste, 4-5 x 4.5-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Veoma je tanko, vodenasto, žućkasto do žuto-narančasto; miriše slabo na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po livadama i pašnjacima, u blizini šuma i na šumskim čistinama na mahovini, te po pustarama; prilično je rijetka vrsta.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer je rijetka, malog rasta i nema neke posebne uporabne vrijednosti.

Napomena: Rijetka je vrsta, dosta je velika rastom i ističe se jako mazavim plodno tijelom kao i papigasta vlažnica (Gliophorus psittacinus) koja je gotovo iste boje. Od navedene vrste razlikuje se po izostanku zelene boje i silazećim listićima. Promjenljive je boje, što može biti dvojbeno. Slična je i gorka vlažnica (Hygrocybe mucronella) s kojom se može zamijeniti, ali ona nema silazeće listiće.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

PAPIGASTA VLAŽNICA

Gliophorus psittacinus (Schaeff.) Herink

Etimologija: psittacus (lat.) = papiga. Po živim bojama.

Engleski naziv: Parrot Waxcap

Klobuk: 1-4 (5) cm širok, konveksan, zvonoliko-stožast pa otvoren i ispupčen, na kraju je ulegnut, prekriven je sluzavom zelenom kožicom; u mladosti je uglavnom zelen ili žuto-zelenkast, kasnije narančasto-zelen, žuto-smeđ, a vrlo rijetko crvenkasto-zelen, u starosti izgubi boju i izblijedi, rub je izrazito prozirno narebran.

Stručak: 5-7 cm visok i 3-8 mm debeo, tanak, šupalj, sjajan, mazav, vrlo je lomljiv, često je zakrivljen; u mladosti je zelenkast, kasnije je više ili manje žut ili žuto-narančast, prekriven je zelenom sluzi.

Listići: Zaokruženi su uz stručak, prirasli, rijetki, široki, trbušasti; žućkasti, žuto-zeleni ili narančasti, u blizini mesa klobuka su zeleni, oštrica je žuta.

Spore: Eliptične, zrnaste, 6-9 x 4-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Staklasto vodenasto, žućkasto ili zelenkasto, lomljivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste od listopada do prosinca kao saprofit tla na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, livadama, pašnjacima, uz rubove šuma, šumske puteve i po parkovima. Prikazane se fotografije nalaze u zbirci Prirodoslovnog muzeja – Split, a snimljene su 11. studenoga 2020. godine, na lokalitetu Velići iznad Jabuke, pokraj Trilja, u šumi hrasta medunca i bijelog graba.

Doba rasta: 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Uvjetno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti. Dio autora navodi da je blago otrovna vrsta.

Napomena: Karakteristična je zbog sjajnog, mazavog i prozirnog plodnog tijela zelene je boje koja se poslije pretvori u žutu, zbog svojih boja je i dobila ime koje nosi. Malog je rasta i nevjerojatno promjenljive boje u svim stadijima razvoja. Zbog promjenljive se boje uklapa u okoliš i teško je uočljiva. Slična klizava vlažnica (Gliophorus laetus) ima silazeće listiće.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.