Chlorophyllum agaricoides - created on October 202o in Zagaička brda, Serbia by Bojan Šeguljev

STEPSKA STOŽERKA

Chlorophyllum agaricoides (Czern.) Vellinga

Etimologija: Po sličnosti s porodicom Agaricaceae.

Engleski naziv: Puffball Parasol

Plodno tijelo (klobuk): 3-6 cm široko i 5-8 cm visoko, isprva je kuglasto ili jajoliko, s blago ispupčenim vrhom, prekriven je jednoslojnim peridijem, podsjeća na krušku, glatko, dugo je vremena zatvoreno i rubom spojeno s bazom stručka pa se manje ili više otvori i odvoji od stručka, često se skoro do sredine uzdužno rascijepi, površina je u početku bijela ili žućkasta, kasnije postane suha, kožasta, glatka ili ljuskava, žućkasto-oker do smeđa, izgleda poput zatvorenog kišobrana unutar kojega se nalazi listićavi himenij.

Stručak: 3-7 cm visok, 1-2 cm izbočen ispod klobuka i 1-3 cm debeo, kratak, stožast, zadebljan na donjem dijelu plodnog tijela, proteže se gotovo do vrha klobuka, završava debelim micelijskim nitima.

Listići: Gusti, deformirani, prvo su bijeli, kasnije crni, sazrijevanjem spora se raspadaju u praškastu masu.

Spore: Kuglaste do eliptične, glatke, s uljnim kapljama, 8-9 x 6.5-7.5 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Kada se gljiva razvije, pretvara se u otrusinu.

Stanište: Raste u jesen, nadzemno ili poluukopano, kao saprofit tla na otvorenim i suhim strništima, kao što su suhi travnjaci i rubovi šuma. U Hrvatskoj je poznata samo s tri lokaliteta, na otoku Braču. Dosta je rijetka vrsta.

Doba rasta: 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Raste u mediteranskom pojasu, ali također i u kontinentalnim krajevima. Ova gljiva podsjeća na gljivu sa listićima, ali se nikada ne otvara, poput puhara. DNK testiranje je pokazalo da je povezana s rodom Agaricus, što je svrstava u red Agaricales i prodicu Agaricaceae.

PILATOVA SUNČANICA

Chlorophyllum brunneum (Farl. & Burt) Vellinga

Engleski naziv: Brown Parasol

Klobuk: 4-20 cm širok, polukuglast ili je gotovo stožast pa se se raširi, često je nepravilan kada po nekoliko primjeraka raste gotovo busenasto, prljavo bijel, kremast, svijetlooker do smeđ, na sredini je tamnosmeđ,  površina se od sredine prema rubu razlaže na kontrastne, velike, stršeće, tamnosmeđe ljuske otkrivajući bijelo meso, ljuske su koncentrično raspoređene poput crijepova na krovu, rub je resast od ostataka ovoja.

Stručak: 6-25 cm visok i 1-6 cm debeo, valjkast, relativno je kratak, sužava se prema vrhu, na dnu je sa upadljivom gomoljasto zadebljanom bazom, koja je okruglasta i obrubljena; bijel je ili prljavobijel, gladak, nije dekoriran; vjenčić je upadljiv, pokretan, vunast, jednostruk, izgleda odrpano.

Listići: Gusti, dosta su široki, valovitog su oblika, zaokruženi uz stručak, slobodni; bijeli, na kraju su sivkasto-smeđi.

Spore: Eliptične, prozirne, dekstrinoidne, 10-12 x 7-8.5 µm, cheilocistide su batinaste, 25-50 x 8-20 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto do krem, na prerezu ili ozlijeđenom mjestu u početku jako pocrveni, kasnije postane smeđe; miris je slabo izražen i malo neugodan, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po poljima, vrtovima zaštićenim od vjetra i hladnoće, staklenicima, na supstratu ili kompostu koji oslobađa toplinu, rijetko u šumama. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Kunovec Breg pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Donedavno se smatrala jestivom vrstom jer je neki ljudi konzumiraju bez ikakvih simptoma trovanja, međutim kod osjetljivijih se osoba javljaju ozbiljni gastrointestinalni poremećaji pa je stoga smatramo otrovnom vrstom.

Napomena: Najviše sliči otrovnoj sunčanici (Macrolepiota venenata) od koje se razlikuje po ljuskama koje su koncentrično raspoređene poput crijepova na krovu, robusnijem vjenčiću, batinastim cheilocistidama i prije svega po kopčama na bazi bazidija i cheilocistida, a meso je na presjeku narančasto-crveno, dok kod otrovne sunčanice lagano pocrveni pa postane smećkasto.

ZELENOSPORNA SUNČANICA

Chlorophyllum molybdites (G.Mey.) Massee

Etimologija: molybdos (gr.) = olovo. Po karakterističnoj olovno-zelenoj boji otrusine koja je ključna za determinaciju ove vrste.

Engleski naziv: False Parasol

Klobuk: 3-9 cm širok, polukuglast, kasnije je otvoren; bijel, površina je sa svijetlosmeđim izbočenim ljuskama.

Stručak: Valjkast, baza je zadebljana ili slabo gomoljasta; bjelkast, kasnije požuti pa posmeđi, na ozlijeđenim mjestima malo pocrveni, na bazi s ostacima bijelog micelija, gladak; vjenčić je trajan, pokretan, s dvostrukim i nazubljenim rubom.

Listići: Gusti, zaokruženi uz stručak, slobodni; bijeli, u starosti su zelenkasti.

Spore: Eliptične, prozirne, 9-11 x 7-8 µm; otrusina je zelenkasta.

Meso: Bjelkasto, na prerezu ili ozlijeđenom mjestu lagano pocrveni; miris je ugodan na gljive, a okus je blag, sirovo se ne smije probati.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po staklenicima, vrtovima, travnjacima i rubovima šuma na tlu bogatom humusom ili kompostu koji oslobađa toplinu, voli toplija mediteranska područja. Kod nas je pronađena kod Labina, u Istri.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom jer uzrokuje ozbiljne gastrointestinalne poremećaje.

Napomena: Karakteristična je po karakteristično izbočenim ljuskama na površini klobuka i zelenkastim listićima nakon sazrijevanja spora.

OLIVIERIJEVA SUNČANICA

Chlorophyllum olivieri (Barla) Vellinga

Etimologija: Po francuskom botaničaru i mikologu Williamu Oliveriju (1792-1845). Po  određenom imenu.

Engleski naziv: Conifer Parasol

Klobuk: 3-15 cm širok, u početku poluloptast, kasnije se otvori; svijetlosmeđ do maslinasto-smeđ, na sredini je često tamnosmeđ, površina je pokrivena sa slabo kontrastnim, gustim, perastim, rijetko obrubljenim, tamno sivo-smeđim ljuskama na sivo-smeđoj osnovi, koncentrično raspoređenim poput crijepova na krovu kuće, mekan, vunast, rub je resast.

Stručak: 6-25 cm dug i 1-6 cm debeo, u mladosti debeo, kasnije se izduži, žilav, šupalj, pri dnu je s jakim, obično obrubljenim gomoljastim zadebljanjem, bjelkast do smećkast, uzdužno je vlaknast, s bijelim micelijem na bazi; vjenčić je opnast, pokretan, vunast, s dvostrukim rubom.

Listići: Prilično su gusti, slobodni, izmiješani su s lamelulama, bijelo-kremasti, na ozlijeđenim mjestima postanu crvenkasti.

Spore: Eliptične, dekstrinoidne, 8-11 x 5.5-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Mekano, bijelo, na ozlijeđenim mjestima odmah pocrveni, kasnije postane crveno-smeđe; miriše ugodno na gljive, a okus ugodan na gljive ili lješnjake, ne smije se probati sirovo.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom postene svijetlozeleno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u miješanim i crnogoričnim šumama i po rubovima šuma, često na sloju iglica ili na mravinjacima, na tlu bogatom hranjivim tvarima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne je kvalitete, a upotrebljava se samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd. Sirova je otrovna pa je potrebna temeljita termički obrada.

Napomena: Slične su velika sunčanica (Macrolepiota procera), koja na prerezu ne mijenja boju mesa, badhamova sunčanica (Leucoagaricus badhamii), koja nema pomičan vjenčić, djevojačka sunčanica (Leucoagaricus nympharum), kojoj meso na prerezu ne pocrveni, te otrovna pilatova sunčanica (Chlorophyllum brunneum), koja je veća rastom i ima svjetliju osnovu klobuka.

KUŠTRAVA SUNČANICA

Chlorophyllum rhacodes (Vittad.) Vellinga

Etimologija: rhakos (gr.) = dronjavo, krpasto. Po rastrganoj kožici.

Engleski naziv: Shaggy Parasol

Klobuk: 3-18 cm širok, najprije je polukuglast, kasnije je otvoren, bez ispupčenja na sredini; svijetlosmeđ do maslinasto-smeđ, na sredini je tamnosmeđ, površina je prekrivena sa vrlo kontrastnim, velikim, rijetkim, resastim, stršećim, vunastim, sivo-smeđim ljuskama na sivkasto-smeđoj osnovi, koje su koncentrično raspoređene poput crijepova na krovu, prilično su razmaknute na vanjskom dijelu, rijetko se preklapaju, rub je ljuskav.

Stručak: 6-20 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, na dnu je jako bulbozno zadebljan, cjevasto-šupalj; bjelkast je ili svijetlosmeđ, kasnije je smeđ s uzdužnim vlakancima, baza je prevučena bijelim micelijem; vjenčić je opnast, pomičan, bjelkast, vunast, donja je strana sivkasta i baršunasta, s dvostrukim rubom.

Listići: Gusti, slobodni, pomiješani su s lamelulama; bijeli do žućkasti, na pritisak pocrvene.

Spore: Eliptične, s kličnim otvorom, dekstrinoidne, prozirne, 9-12.5 x 5.5-8 µm, cheilocistide su mjehuraste do batinaste, 10-35 x 8-25 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, na prerezu odmah pocrveni, zatim postane crveno-smeđe; miris je ugodan na gljive, a okus ugodan na gljive ili lješnjake.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom postane prljavobijelo, sa željeznim sulfatom svijetlozeleno, a s fenolanilinom se trenutno oboji u crveno, zatim postane ljubičasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, na rubovima šuma, po vrtovima, na obradivom zemljištu, uz ceste, te na terenima bogatim humusom. Primjerke na slici snimio je Dražen Mioč, u studenom u Zagrebu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je gljiva osrednje kvalitete i nešto manje kvalitetna od drugih jestivih sunčanica. Upotrebljava se samo klobuk, jer je stručak žilav i tvrd. Sirova je otrovna pa je prije pripreme potrebna temeljita termička obrada.

Napomena: Slična pilatova sunčanica (Chlorophyllum brunneum) ima jednostruki vjenčić i manje kuglaste cheilocistide, dok olivierijeva sunčanica (Chlorophyllum olivieri) ima vjenčić s dvostrukim rubom, ali ljuske na klobuku nisu ni približno tako kontrastne.