Craterellus caeruleofuscus - created on September 2024 in Vassvika, Larvik, Norway by Rune Solvang

PLAVKASTO-CRNA TRUBAČA

Craterellus caeruleofuscus A.H. Sm.

Etimologija: caeruleus (lat.) = plav, tamnopalv, modar + fuscus (lat.) = tamnosmeđ, mračan, crnkast, potamnjeli. Po boji.

Engleski naziv: Cerulean Black Trumpet

Plodno tijelo (klobuk): 1.5-7 cm široko i 3-10 cm visoko, tankomesnato, na sredini je izraženo udubljeno, povgršina je glatka na vrhu, fino je vlaknasta, tamnosmeđe do crnkasto-smeđe, gotovo je iste boje kada je vlažno i suho, rub je gusto kovrčast ili nepravilno valovit.

Stručak: 2-7 cm visok i 3-10 mm debeo, nije jasno raspoznatljiv, šupalj, tankomesnat, boje je klobuka, tamnosmeđ do crnkasto-smeđ, pri dnu je svjetliji.

Himenij: Sastoji se od žilica, nabora i anastomozirajućih grebena, nabori su najizraženiji uz rub klobuka, spuštaju se po stručku, sivkasti.

Mikroskopija: Spore su eliptične, glatke, tankih stijenki, prozirne, 7-9 x 5-6.5 μm, bazidije su batinaste, duge su 50-74 μm i obično su 4-5-sporne, cistide su odsutne, trama se sastoji od isprepletenih hifa bez kopči; otrusina je žućkasto-bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, elastično, crno-smeđe, sivo-smeđe ili crno-sivo; miris je slab, slatkast, sličan kao kod crne trubače  (Craterellus cornucopioides), a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od srpnja do listopada, skupno, a ponekad u množini ili busenasto, u crnogoričnim šumama, grmljacima i uz staze, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom ili borom, na vlažnim mjestima na tresetnoj mahovini (Sphagnum).

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Stručak je sa svijetlijom bazom, nešto niži, širi i više smeđ neko kod crne trubače, rub klobuka je gusto kovrčav i gotovo gladak iznutra, dok je rub kod crne trubače kvrgav ili prilično gladak i često ljuskav na sredini. Opisana vrsta ima manje spore, bazidije su 4-5-sporne, dok su kod crne trubače 2-sporne.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

CRNA TRUBAČA

Craterellus cornucopioides (L.) Pers.

Etimologija: cornucopia (lat.) = rog obilja. Po rastu u množini.

Engleski naziv: Horn of Plenty

Plodno tijelo: 3-8 cm široko i 3-13 cm visoko, klobuk postepeno prelazi u stručak, tako da se ne može razlučiti gdje jedan završava, a gdje drugi počinje, tanko, tankomesnato, lijevkasto je poput trube, jako je udubljeno, rupa na sredini doseže gotovo do baze stručka, pri dnu je tanko i lagano se proširuje do ruba, unutarnja je površina čađavosiva, crno-smeđa, crno-siva do smeđa, rijetko je žuto-smeđa, ljuskava, rub je vijugav, nepravilan, naboran, tanak i elastičan, čini ga jedan korasti sloj.

Himenij: Sitno je uzdužno-izbrazdan ili potpuno gladak, pepeljastosiv ili sivo-plavkast.

Mikroskopija: Spore su eliptične, glatke, prozirne, 9-16 x 5.5-9.2 µm, bazidije su 2-sporne (cromushrooms: spore su (10.1) 10.3 - 12.2 (13.4) × (5.8) 6.5 - 7.9 (8.2) µm, Q = (1.4) 1.5 - 1.7 (1.8), N = 60, Me = 11.3 × 7.2 µm, Qe = 1.6); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, elastično, žuto-smeđe, crno-smeđe, sivo-smeđe ili crno-sivo; miris je vrlo ugodan na voće i aromatičan, pomalo slatkast, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od rujna do studenog, skupno, a ponekad u množini ili busenasto, u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće bukvom ili smrekom, na glinenastom i vapnenastom tlu.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, bez obzira na ime koja ne zvuči baš najbolje. Dobra je i ukusna vrsta, a posebno je pogodna za sušenje. Kada se osuši i samelje u prah, aroma joj ne zaostaje za smrčcima. U Francuskoj, Italiji i Švicarskoj je zovu tartufom siromaha. Iako ne može zamijeniti tartufe, njezin miris i okus su opojni i nezamjenjivi. U tom se obliku koristi kao začin za juhe, variva i umake. Iako trubače nisu čvrste kao lisičice, okus im je mnogo intenzivniji.

Ljekovitost: Znanstvene su studije pokazale da crna trubača sadrži bioaktivne tvari koje imaju svojstvo jačanja imuniteta (National Library of Medicine. 2024. Extraction and immunomodulatory activity of the polysaccharide obtained from Craterellus cornucopioides).

Napomena: Okus mesa joj je sličan kao kod bjelkaste lisičice (Cantharellus cibarius) kojoj meso nije tako tanko i elastično, a i potpuno je drugačije boje. Često raste zajedno s pepeljastom lisičicom (Cantharellus cinereus), koja ima jasne nabore. Žućkasta forma izdvojena je kao Craterellus konradii. Karakterističnog je izgleda, boje i površine himenijalnog dijela pa nema nikakve opasnosti od zamjene s nekim nevaljalim gljivama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

ZLATNONOGA TRUBAČA

Craterellus lutescens (Fr.) Fr.

Etimologija: lutescens (lat.) = s tendencijom da požuti. Po boji.

Engleski naziv: Golden Chanterelle

Klobuk: 2-6 cm širok, tanak, elastičan, isprva je konveksan, pupčast, zatim je lijevkasto proširen, neravan, površina je kasnije fino ljuskava, svijetložut, žućkasto-smeđ do smeđ, osnova je žuto-narančasta, žute se nijanse probijaju kroz kožicu, rub je prvo uvrnut pa može biti i izvrnut, nepravilno je valovit, kovrčav, podijeljen na režnjeve, zlatnožut.

Stručak: 4-8 cm visok i 5-15 mm debeo, šupalj, dosta je debeo, kao da je nepravilno stisnut ili nepravilno uzdužno brazdast, gladak je i sjajan, zlatnožut, žuto-narančast ili sivkasto-smećkast.

Himenij: U pravilu je najprije gladak, zatim je s tanjim ili debljim vijugavim žilama ili naborima koji su račvasti ili razgranati, protežu se duž stručka, najprije su žuto-ružičaste pa zatim lijepe mesnatoružičaste, narančasto-smeđe, zlatno-narančaste ili žuto-narančaste boje.

Mikroskopija: Eliptične do vretenaste, glatke, nisu amiloidne, 9-12.5 x 4-9 µm, Q = 1.4-1.6 (cromushrooms: (9) 9.1 - 10.8 (11.8) × (5.5) 5.9 - 7.1 (7.6) µm, Q = (1.3) 1.4 - 1.65 (1.7), N = 100, Me = 9.8 × 6.5 µm, Qe = 1.5); otrusina je krem-žućkasta.

Meso: Tanko, nježno, elastično, krem-žuto, žućkasto do žuto-smećkasto; miriše jako na voće, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, u velikim skupinama, uglavnom u crnogoričnim šumama, u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, na vlažnom i vapnenastom tlu. Prvu sliku snimila je Mirna Katičić, 18.10.2025., na lokalitetu u Istri, a ostale Safet Omerović - Basso, 26.1.2025., na lokalitetu u središnjoj Istri.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Malo je žilava i nije baš izdašna, ali je vrlo aromatična i kvalitetna jestiva gljiva.

Napomena: Karakteristična je po obliku poput cvijeta zbog ruba klobuka koji je podijeljen na režnjeve, sitno je dekoriran i s kontrastom između narančaste boje himenija i klobuka. Slična je ljevkasta lisičica (Craterellus tubaeformis), koja je nešto tamnije boje, dosta izblijeđuje u starosti, ima naboran himenij, raste busenasto i ima manji Q spora. Na mahovini raste Arrhenia spathulata, koja je mnogo manjih dimenzija. Nema opasnosti od zamjene s nejestivim vrstama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 995. Zlatonoga trubača (Cantharellus lutescens Pearsoon)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

LJEVKASTA LISIČICA

Craterellus tubaeformis (Fr.) Quél.

Etimologija: tuba (lat.) = truba + formis (lat.) = u obliku. Po obliku.

Engleski naziv: Yellowfoot

Klobuk: 1.5-5 cm širok, isprva je konveksan i izrazito pupčast, zatim je sve udubljeniji na sredini, trubast, površina je blago ljuskava, osobito na sredini, radijalno je naborana, sivkasto-žut ili žuto-smeđ sa svjetlijim, žuto-oker rubom, rub je tanak i blago zakrivljen, kasnije je valovit.

Stručak: 2.5-9 cm visok i 4-10 mm debeo, nepravilno je valjkast, šupalj, širi je na vrhu, ispod je s grbav i spljošten s uzdužnim žljebovima koji se smanjuju prema bazi, žuto-sivkast s oker-smeđom komponentom.

Himenij: Sastoji se od razgranatih i anastomozirajućih nabora i žila, spuštaju se po stručku, izgledaju poput listića, boja je promjenjiva, žuto-siva u mladosti do žuto-smećkasti u zrelosti, nikada nisu narančastih tonova.

Mikroskopija: Eliptične, glatke, 9-13 x 7-10.5 µm, Qav = 1.2-1.3 (cromushrooms: spore su (8.6) 9.3 - 11.3 (13.2) × (7) 7.4 - 8.9 (9.8) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.4 (1.5), N = 150, Me = 10.4 × 8 µm, Qe = 1.3, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-59 × 7.9-12.5 µm, N = 8, hife su 5.9-10 µm); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, elastično, žućkasto; miris je ugodan na voće, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do siječnja, busenasto ili u velikim skupinama, u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, često u blizini borovnica, na tlu siromašnom hranjivim tvarima i na vapnenastom tlu. Prva i druga slika snimljene su 15.11.2025. na lokalitetu Brlenić kod Krašića, u šumi bora, treću je snimio Neven Ferenčak, 15.10.2021., na lokalitetu Trakošćan, a četvrtu Ivana Mandić Mihaljević, 1.1.2023., na nepoznatom lokalitetu u Istri.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12, 1

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva dobre kvalitete. Unatoč tankom mesu, vrlo je dobra za sušenje.

Napomena: Karakteristično raste skoro busenasto. Klobuk je pravilniji nego kod slične zlatonoge trubače (Craterellus lutenscens), koja je izraženije zlatnožute boje, raste na vapnenastom i vlažnom tlu, ima veći Q spora. Slična je i crnosuha lisičica (Cantharellus melanoxeros), kojoj meso na prerezu postane sivo do crno.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 993. Ljevkasta lisičica (Cantharellus tubaeformis (Bull.) Fries), Sinonim: Cantharellus infundibuliformis Scop.; 994. Zlatna lisičica (Cantharellus tubaeformis var. lutescens Fr.)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

NABORANA LISIČICA

Craterellus undulatus (Pers.) E.Campo & Papetti

Engleski naziv: Sinuous Chanterelle

Klobuk: 1-5 cm širok, u obliku je pehara ili lijevka, nepravilan, svijetlosiv, žuto-smeđ, svijetlosmeđ do sivo-smeđ, neravnomjerno je narebran, rub je tanak, oštar, obješen, često poput kreste, cjelovit i valovit.

Stručak: 2-6 cm visok i 3-8 mm debeo, na bazi je pun, kasnije je iznad šupalj i trubast, na donjem je dijelu gladak, na gornjem je dijelu izbrazdano-kanalićast, sivkast, okerast ili je sivo-smeđ.

Himenij: Gotovo je gladak ili s nepravilnim uzdužnim naborima, spuštaju se po stručku, često su račvasti, sivo-žuti, žućkasto-oker do sivo-smeđi.

Mikroskopija: Eliptične, glatke, 9-15 x 5-8.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, kompaktno, hrskavičavo, bjelkasto do sivkasto; miris je ugodan na voće, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do listopada, u velikim skupinama, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom ili lijeskom, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva dobre kvalitete, unatoč tankom mesu.

Napomena: Dosta je zgodna vrsta, a prepoznatljiva po stručku koji je na bazi pun, a ne šupalj kao kod crne trubače (Craterellus cornucopioides) i kožaste žilavice (Plicaturopsis crispa). Slična je i pepeljasta lisičica (Cantharellus cinereus) koja je tamnije, sivo-crne boje, s izraženije naboranim himenijem i karakterističnim mirisom na suhe šljive.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.