Ukupno vrsta gljiva: 2280

Rod: Craterellus Pers.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Cantharellales

Porodica: Hydnaceae

Engleski naziv: Trumpets

Izravno podređene niže takse: prikaži

Craterellus cornucopioides

Jestiva gljiva     Ljekovite vrste     Na listi za determinatore

CRNA TRUBAČA

Craterellus cornucopioides (L.) Pers.

Etimologija: cornucopia (lat.) = rog obilja. Po rastu u množini.

Engleski naziv: Horn of Plenty

Plodno tijelo: 3-6 (8) cm široko i 3-11 (13) cm visoko, klobuk postepeno prelazi u stručak, tako da se ne može razlučiti gdje jedan završava, a gdje drugi počinje, tanko, mesnato, lijevkasto je poput trube, jako je ulegnuto, rupa na sredini doseže gotovo do baze stručka, pri dnu je tanko i lagano se proširuje do ruba; na gornjoj strani i iznutra je čađavosivo, crno-smeđe ili sivo-crno, s prilegnutim je sitnim tamnijim čehicama; rub je vijugav, nepravilan, tanak i elastičan, čini ga jedan korasti sloj, elastičan, nepravilan, vijugav, pepeljastosiv, modrikasto-siv ili sivo-crnkast, naboran; himenijalna je površina s donje strane klobuka, sitno je uzdužno-izbrazdana ili potpuno glatka, pepeljastosiva ili sivo-plavkasta.

Stručak: 3-11 (13) cm visok i 1-3 (4) cm debeo, sužen na bazi, sivo-crn, baza je crna.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, (10.1) 10.3 - 12.2 (13.4) × (5.8) 6.5 - 7.9 (8.2) µm, Q = (1.4) 1.5 - 1.7 (1.8), N = 60, Me = 11.3 × 7.2 µm, Qav = 1.6; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, elastično, žuto-smeđe, crno-smeđe, sivo-smeđe ili crno-sivo; miris je ugodan na voće i aromatičan, pomalo slatkast, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno, ljeto i jesen, skupno, a ponekad raste u množini i busenasto, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom, bukvom i lipom.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitet, bez obzira na ime koja ne zvuči baš najbolje. Dobra je i ukusna vrsta, a posebno je pogodna za sušenje. Kada se osuši i samelje u prah, aroma joj ne zaostaje za smrčcima. U Francuskoj, Italiji i Švicarskoj je zovu tartufom siromaha. Iako ne može zamijeniti tartufe, njezin miris i okus su opojni i nezamjenjivi. U tom se obliku koristi kao začin za juhe, variva i umake. Iako trubače nisu čvrste kao lisičice (Cantharellus), okus im je mnogo intenzivniji.

Ljekovitost: Znanstvene su studije pokazale da crna trubača sadrži bioaktivne tvari koje imaju svojstvo jačanja imuniteta (National Library of Medicine. 2024. Extraction and immunomodulatory activity of the polysaccharide obtained from Craterellus cornucopioides).

Napomena: Okus mesa joj je sličan kao kod bjelkaste lisičice (Cantharellus cibarius) kojoj meso nije tako tanko i elastično, a i potpuno je drugačije boje. Karakterističnog je izgleda, boje i površine himenijalnog dijela pa nema nikakve opasnosti od zamjene s nekim nevaljalim gljivama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 997. Crna trubača (Craterellus cornucopioides (L. ex Fr.) Pers.)

Craterellus lutescens

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

ZLATNONOGA TRUBAČA

Craterellus lutescens (Fr.) Fr.

Etimologija: lutescens (lat.) = s tendencijom da požuti. Po boji.

Engleski naziv: Golden Chanterelle

Klobuk: 1-8 (11) cm širok, tanak, elastičan, prvo je trubast i ulegnut na sredini pa lijevkast, neravan, na sredini šupalj, kasnije kratko vlaknasto-čehav; svijetložut, žućkasto-smeđ do smeđ, osnova je narančasta, žute se nijanse probijaju kroz kožicu, rub je prvo uvrnut pa može biti i izvrnut, nepravilno valovit, podijeljen u režnjeve i zlatnožut.

Stručak: 3-8 (12) cm visok i 0.3-1.5 cm debeo, šupalj, dosta je debeo, kao da je nepravilno stisnut ili nepravilno uzdužno brazdast, gladak je i sjajan; zlatnožut, narančasto-žut ili sivkasto-smećkast.

Letvice: Himenijalna je površina ispod klobuka u pravilu je najprije glatka pa je zatim uzdužno nepravilno izbrazdana; najprije žuto-ružičaste pa zatim lijepe mesnatoružičaste, narančasto-smeđe, zlatno-narančaste ili žuto-narančaste boje.

Spore: Eliptične do vretenaste, glatke, nisu amiloidne, (9) 9.1 - 10.8 (11.8) × (5.5) 5.9 - 7.1 (7.6) µm, Q = (1.3) 1.4 - 1.65 (1.7), N = 100, Me = 9.8 × 6.5 µm, Qav = 1.5; otrusina je krem-žućkasta.

Meso: Žućkasto do žuto-smećkasto, tanko, vlaknasto-žilavo; miriše na voće, a okus blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, u velikim skupinama, u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Malo je žilava i nije baš izdašna, ali je vrlo aromatična i kvalitetna jestiva gljiva.

Napomena: Karakteristična je po obliku poput cvijeta zbog ruba klobuka koji je podijeljen na režnjeve, sitno je dekoriran i s kontrastom između narančaste boje himenija i klobuka. Slična je ljevkasta lisičica (Craterellus tubaeformis) koja je nešto tamnije boje, dosta izblijeđuje u starosti i raste busenasto. Na mahovini raste vrsta Arrhenia spathulata koja je mnogo manjih dimenzija. Nema opasnosti od zamjene s nejestivim vrstama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 995. Zlatonoga trubača (Cantharellus lutescens Pearsoon)

Craterellus tubaeformis

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

LJEVKASTA LISIČICA

Craterellus tubaeformis (Fr.) Quél.

Etimologija: tuba (lat.) = truba + formis (lat.) = u obliku. Po obliku.

Engleski naziv: Yellowfoot

Klobuk: 1-7 (9) cm širok, prilično je mesnat; konveksan i lijevkastog oblika, površina je narebrana, lagano čehast ili gladak; žućkasto-smeđ do tamnožuto-siv.

Stručak: 3-10 (16) cm visok i 2-5 (7) mm debeo, skoro uvijek je pun, veoma je nepravilnog oblika, zakrivljen, ponekad je po više stručaka zajedno spojeno, a izgleda kao da ima samo jedan klobuk; žut, nešto je svjetliji na bazi, micelij na bazi je bijele do blijedožućkaste boje.

Letvice: Rijetke, debele, jako su anastomozirajuće, račvaste, spuštaju se po stručku; žute, kasnije su sivo-žute.

Spore: Eliptične, glatke, 9-11 x 6-8 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, mekano, vlaknasto, žućkasto; miris je ugodan na voće, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, busenasto, u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, često u blizini borovnica.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva dobre kvalitete. Unatoč tankom mesu, vrlo je dobra za sušenje.

Napomena: Karakteristično raste skoro busenasto. Klobuk je pravilniji nego kod slične zlatonoge trubače (Craterellus lutenscens), a glavna razlika je u tome što lijevkasta lisičica ima sivkaste prutiće i zonu ispod klobuka, dok je himenijalni dio kod zlatonoge trubače zlatnožute boje.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 993. Ljevkasta lisičica (Cantharellus tubaeformis (Bull.) Fries), Sinonim: Cantharellus infundibuliformis Scop.; 994. Zlatna lisičica (Cantharellus tubaeformis var. lutescens Fr.)

Craterellus undulatus

Jestiva gljiva

NABORANA LISIČICA

Craterellus undulatus (Pers.) E.Campo & Papetti

Engleski naziv: Sinuous Chanterelle

Klobuk: 1-3 (5) cm širok, u obliku je pehara ili lijevka, nepravilan; svijetlosiv, žuto-smeđ, svijetlosmeđ do sivo-smeđ, neravnomjerno je narebran, rub je tanak, oštar, obješen, često poput kreste, cjelovit i valovit.

Stručak: 3-5 cm visok i 3-8 mm debeo, na bazi je pun, kasnije je iznad šupalj i trubast, na donjem je dijelu gladak, na gornjem je dijelu izbrazdano-kanalićast; sivkast, okerast ili je sivo-smeđ.

Letvice: Slabo su izražene, himenij je uzdužno nepravilno izbrazdan, spuštaju se po stručku, često su račvaste; sivo-žute, žućkasto-oker do sivo-smeđe.

Spore: Eliptične, glatke, 7-8.7 x 3.3-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, kompaktno, sivkasto; miris je ugodan na voće, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen skupno u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva dobre kvalitete, unatoč tankom mesu.

Napomena: Dosta je zgodna vrsta, a prepoznatljiva po stručku koji je na bazi pun, a ne šupalj kao kod crne trubače (Craterellus cornucopioides) i kožaste žilavice (Plicaturopsis crispa). Slična je i pepeljasta lisičica (Cantharellus cinereus) koja je tamnije boje i karakteristično miriše na suhe šljive.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1002. Ivanova lisičica (Cantharellus sinuosus Fries), Sinonim: Pseudocraterellus sinuosus (Fr.) Corner ex Heinem.; 1003. Naborana lisičica (Cantharellus crispus Fries), Sinonim: Craterellus crispus Fr.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži