ŠILJATA DRHTALICA

Gymnosporangium clavariiforme (Wulfen) DC.

Engleski naziv: Tongues Of Fire

Plodno tijelo: 1-5 (7) cm dugo i 1-3 cm debelo, u obliku je izduženih štapićastih tvorbi koje podsjećaju na rogove, glatko, žućkasto, žuto-narančasto ili narančasto, vršci poslije postanu smeđi, u stadiju teleutospora se po vlažnom vremenu prilično zadeblja i u takvom obliku ima krasnu žuto-narančastu boju.

Spore: Dvostanične, s prilično debelim stijenkama, 50-86 x 13-20 µm; otrusina je žuta.

Meso: Žućkasto, gumasto, želatinozno, ubrzo se rastopi; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine, češće od travnja do rujna, busenasto, kao parazit na različitim živim biljkama iz roda Juniperus ili na bjelogoričnom drveću, po šumama, parkovima i vrtovima.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Sve gljive iz ovog roda su paraziti i žive na biljci domaćinu, kojoj uskraćuju potrebne hranjive tvari i koje na kraju ubijaju ili oštećuju. Ova se gljiva najčešće pronađe na primarnom domaćinu, odnosno borovici (Juniperus communis) na kojoj po vlažnom vremenu stvara brojne štapićaste želatinozne tvorbe. Poslije gljiva oslobađa spore koje se šire pomoću vjetra dok ne zaraze alternativnog domaćina, odnosno stablo gloga (Crataegus monogyna). Gljiva na alternativnom domaćinu stvara žućkasta udubljenja na listovima, a također zarazi i plod, na kojem stvara vrlo sitne cjevaste tvorevine s blijedim resastim završetcima (peridije). Spore nakon toga moraju zaraziti borovicu kako bi završile životni ciklus. Gljiva ne uzrokuje ozbiljne štete na borovici, ali glog može pretrpjeti ozbiljan gubitak plodova.

SMREKINA DRHTALICA

Gymnosporangium tremelloides R.Hartig

Etimologija: tremesco (lat.) = drhtavo. Po drhtavoj konzistenciji.

Plodno tijelo: 2-5 (7) cm široko i 2-3 cm visoko, u obliku je nepravilnog, prozirnog, sluzavog i želatinoznog jastučića ili je naborano poput moždanih vijuga, narančaste ili narančasto-smeđe boje, izgledom podsjeća na vrste iz roda Tremella.

Spore: Teliospore eliptične do vretenaste, blijedosmeđe; (35.5) 41.6 - 52.1 (57.7) × (17.7) 21.4 - 27.6 (31) µm, Q = (1.3) 1.6 - 2.3 (3.1), N = 120, Me = 46.1 × 24.2 µm, Qav = 1.9; aeciospore (basidiospore) su smeđe i s kvržicama po površini, (11.3) 13.2 - 17.1 (21.7) × (7.2) 8.5 - 11 (12.2) µm, Q = (1.2) 1.4 - 1.8 (2.3), N = 120, Me = 15.1 × 9.8 µm, Qav = 1.6; otrusina je žuta.

Meso: Želatinozno, žućkasto, gumasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, od travnja do svibnja, kao parazit na živim biljkama borovice (Juniperus spp.) i drveću iz porodice Rosaceae, kao što su jabuke i dunje, te oskorušama.

Doba rasta: 4, 5

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Potpada u porodicu Pucciniaceae, što je određeno vrstom spora koje ima, ima teleutospore i aeciospore. Opisana vrsta treba dva domaćina da dovrši svoj životni ciklus: stablo iz porodice Rosaceae kao sekundarnog domaćina, uključujući oskorušu, a primarni domaćin je borovica (Juniperus communis). Životni ciklus započinje klijanjem bazidiospore koja je dospjela na list oskoruše, jabuke ili dunje, na kojem razvija monokariotski micelij s piknidima (crnkaste pjege) u kojima se tvore pikniospore koje djeluju kao muške stanice i receptorske hife koje djeluju kao ženske stanice. Spajanjem nastaju dvojezgrene hife, koje stvaraju narančaste diskove na površini lista. Dvojezgrene aeciospore raspršuju se pomoću vjetra. Ako aeciospora inficira granu borovice, formira se micelij iz kojeg nastaju plodna tijela u kojima se razvijaju dvojezgrene teleutospore. Telieutospore se sastoje od dvije dvojezgrene stanice, vretenastog su oblika i zaštićene debelom stijenkom. Na kraju se dvije jezgre stanice teleutospore stapaju u diploidnu stanicu, bazidiju. Veoma je slična vrsta Gymnosporangium juniperi koja također izgleda poput želatinozne mase, ali ima male šiljke kojima je zakačena na granu živog drva koje parazitira.