Ukupno vrsta gljiva: 2280

Plodna tijela su hladetinaste strukture, a mogu biti jako promjenljivog izgleda, poput uha ili kružno-valovita. Rastu tijekom cijele godine na mrtvim granama listopadnog drveća; žute je ili blijedo-žute boje.

Rod: Tremella Pers.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Tremellomycetes

Red: Tremellales

Porodica: Tremellaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Tremella aurantia

Nejestiva gljiva

NARANČASTA DRHTALICA

Tremella aurantia Weinm.

Etimologija: aurantia (lat.) = narančasto, žuto-narančasto. Po narančastoj boji.

Plodno tijelo: 2-14 (18) cm široko i 2 6 (8) cm visoko, vrlo je nepravilnog oblika, neujednačeno je naborano i vijugavo poput moždanih vijuga, glatko, sjajno, po suhom se vremenu skuplja, a poo vlažnom oživljava; blijedožuto, žućkasto je ili žuto-narančasto.

Spore: Kuglaste do bademaste, 5.5-9 x 4.5-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Blijedožuto do narančasto, želatinozno, prilično je žilavo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine, a najčešće od kasne jeseni do proljeća, u busenima kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane) različitog bjelogoričnog drveća te kao parazit na miceliju dlakave poličice (Stereum hirsutum). Primjerke na slikama snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristično raste na miceliju i među plodnim tijelima dlakave poličice.

Referentni izvori: Josipović, Matija. 2016. Očaravajući svijet gljiva. Leo-commerce d.o.o. Rijeka. – 443. str. Narančasta drhtalica (Tremella aurantia Schweinitz: Fr.)

Tremella fuciformis

Tremella fuciformis - created on June 2021 in Кабардино-Балкарская республика, Russian Federation by Марина Ландшафтное бюро LOOK

Info
CC0

Jestiva gljiva     Ljekovite vrste

SRBRNA DRHTALICA

Tremella fuciformis Berk.

Engleski naziv: Snow Fungus

Plodno tijelo: 5-18 (20) cm široko, izgleda poput rascvjetale ruže, iz zajedničke se baze razvijaju izuvijani isprepleteni listići, sliči kovrčastoj kokici (Sparassis crispa), listovi su glatki, sjajni, isprepleteni, valoviti, naborani i tanki, prekrasne su bijele ili srebrnastobijele boje, rub je neravan poput zupčanika.

Spore: Široko eliptične, glatke, prozirne, 7-14 x 5-8.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Želatinozno, mekano, kada se osuši postane tvrdo, bjelkasto; miris je ugodan, a okus je blag, slatkast.

Stanište: Raste tijekom godine po vlažnom vremenu kao saprofit krupnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta, uglavnom u mediteranskim područjima.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Uzgaja se u azijskim zemljama na drvenoj podlozi te se prodaje u osušenom obliku. Može se uzgajati i kod nas, a načini uzgoja se mogu pronaći na internetu.

Ljekovitost: Znanstvena su istraživanja pokazala da gljiva sadrži bioaktivne tvari koje imaju antitumorske, protuupalne te učinke protiv pretilosti, starenja i neurodegenerativnih bolesti, kao što je Alzheimerova bolest (National Library of Medicine. 2024. Overcharged lipid metabolism in mechanisms of antitumor by Tremella fuciformis-derived polysaccharide; Structural Characterization and Anti-Inflammatory Activity of Polysaccharides from Tremella fuciformis on Monosodium Urate-Stimulated RAW264.7 Macrophages; Imunološki polisaharid iz Tremella fuciformis : bitna uloga acetilacije u imunomodulaciji; The Neuroprotective and Neurotrophic Effects of Tremella fuciformis in PC12h Cells; Tremella fuciformis polysaccharide reduces obesity in high-fat diet-fed mice by modulation of gut microbiota). Također pomaže kod izbjeljivanja kože i zacjeljivanje rana (National Library of Medicine. 2024. Tremella fuciformis Inhibits Melanogenesis in B16F10 Cells and Promotes Migration of Human Fibroblasts and Keratinocytes).

Napomena: Ova prekrasna drhtalica u prirodi raste u tropskim krajevima (Japan, Kina, Indonezija, Filipini). Uspješno se uzgaja u zatvorenim prostorima, a prenesena je i u Europu. U trgovini se prodaje zapakirana i suha, a prije upotrebe jedan se svežnjić potopi u hladnu vodu nakon čega se jako napuše i znatno poveća. Nakon toga se može konzumirati na razne načine.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1529. Srebrna drhtalica (Tremella fuciformis Berk.)

Tremella globispora

Nejestiva gljiva

OKRUGLOSPORNA DRHTALICA

Tremella globispora D.A.Reid

Plodno tijelo: 2-9 (15) mm široko, po vlažnom je vremenu polukuglasto, poslije je poput nepravilnih jastučića ili grudve snijega, glatko, mazavo, u starosti se rastoči; gornja je površina fertilna i kvrgava, bjelkasta ili opalescentna poput mutnog stakla do svijetlooker.

Spore: Kuglaste, imaju istaknut apiculus, glatke, prozirne, 7-9 x 6-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Želatinozno, mekano, kada se posuši, postane gotovo nevidljivo, bijelo, prozirno; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine s dovoljno vlage u vlažnim šumama gdje se najčešće se naseli na mrtva plodna tijela gljiva rodova Eutypella, Diaporthe i Amphiporthe, te na ili pored vrste Nectria cinnabarina, koje se ubrajaju u koljeno mješinarki (Ascomycota) i koje rastu na krupnim drvnim ostacima različitog bjelogoričnog drveća, osobito hrastu, voli hladnije vrijeme.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je drhtalica zanimljiva zbog toga što parazitira sitne mješinarke iz roda Diaporthe i Eutypella. Raste samo po kišovitom vremenu, a po suhom se vremenu posuši i postane gotovo nevidljiva. Zbog toga i zbog vrlo sitnog rasta često ostane nezapažena. Mali trik pomaže da prepoznate želatinozne gljive kada su osušene: granu ili koru s gljivom stavite u vodu na sat vremena, nakon čega želatinozne gljive obično ponovno nabubre, odnosno upiju vodu i vrate se u prvobitno stanje.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1532. Okruglosporna drhtalica (Tremella globospora Reid), Sinonim: Tremella tubercularia Berk. s. auct.

Tremella mesenterica

Jestiva gljiva

NABORANA DRHTALICA

Tremella mesenterica Retz.

Etimologija: mesenteron (gr.) = opna crijeva, trbušna maramica. Po obliku.

Engleski naziv: Yellow Brain

Plodno tijelo: 2-14 (18) cm široko i 2 6 (8) cm visoko, vrlo je nepravilnog oblika, neujednačeno je naborano i vijugavo poput moždanih vijuga, glatko, sjajno, u starosti se rastoči u neuglednu masu; žućkasto je ili žuto-narančasto, kasnije izblijedi i postane sumporastožuto, često je mjestimično prekriveno bijelom otrusinom.

Spore: Kuglaste do eliptične, 10-16 x 6-9.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: U mladosti je blijedožućkasto, želatinozno i prilično žilavo, poslije je žuto-narančasto, mekše i gotovo tekuće, a osušeno je hrskavičasto i tamnonarančasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine, a najčešće od kasne jeseni do proljeća, u busenima kao saprofit krupnijih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća te kao parazit na miceliju gljiva iz roda Peniophora.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete zbog bezvrijednog okusa.

Napomena: Raste čitave godine, ali je najčešća zimi na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća. Ime roda ukazuje na želatinoznu konzistenciju. Slična je crnogorička drhtalica (Naematelia encephala) koja raste na krupnijim drvnim ostacima crnogoričnog drveća, svjetlije je boje i jače je naborana poput površine mozga. Pojavljuje se kao parazit na gljivama iz roda Stereum, što se rjeđe susreće.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1527. Naborana drhtalica (Tremella mesenterica Retz. ex Hook); 1528. Staklasta drhtalica (Tremella mesenterica f. alba); 1531. Žuta drhtalica (Tremella lutescens (Pers.: Fr.) Donk)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži