Ukupno vrsta gljiva: 2164

Plodna tijela imaju lepezast, tanjurast ili peharast oblik. Rastu kao priljubljene, najčešće uz otpale grane listopadnog drveća, ali se mogu pronaći i na ostacima drugog drveća, kožaste su i elastične. Pojavljuju se u žutoj, ljubičastoj ili oker boji.

Rod: Stereum Hill ex Pers., 1794

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Russulales

Porodica: Stereaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Stereum gausapatum

Stereum gausapatum - created on November 2023 in Bezirk Steglitz-Zehlendorf, Berlin, Germany by Astrid Basner

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

HRASTOVA POLIČICA

Stereum gausapatum (Fr.) Fr.

Etimologija: gausa (gr.) = dlaka, kosa + patum (gr.) = lice, maska. Po izgledu.

Engleski naziv: Bleeding Oak Crust

Plodno tijelo: 1-6 (8) cm široko, razrašteno se širi na supstratu, formira male kožaste i valovite klobuke koji su dosta tanki, do 2 cm široki i do 1.5 cm promjera od supstrata, gornja je strana baršunasta, pojasasta, kre, žućkasta žuto-smeđa, smeđa, sivo-smeđa do hrđastosmeđa, na ozlijeđenom mjestu pocrveni (izgleda kao da krvari), rub je bijel, žilav, elastičan, valovit i često zakrivljen, donja je himenijalna strana glatka, nepravilna, nabrana, s valovitim obojenim pojasevima, žuta, žuto-smeđa ili narančasto-smeđa, također pocrveni nakon nekog vremena kada se zagrebe.

Spore: Valjkaste, glatke, prozirne, amiloidne, 5-7 x 2-3 µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.

Meso: Tanko, često je gotovo bjelkasto, zatim je obično smećkasto s uskom žuto-smeđom zonom ispod površine klobuka, na prerezu ili na oštećenom mjestu pocrveni, po vlažnom vremenu je sa smeđim gutacijskim kapljicama, kada se osuši postane drvenasto i sipko; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit drvnih ostataka (grane, trupci) bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta, bukve ili breze; izaziva bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Djelomično je spojena sa supstratom kao i ostale vrste iz roda Stereum, često je ispupčeno i manje ili više tanko, u obliku nepravilnog polumjeseca.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1338. Stereum gausapatum Fr.: Fr.

Stereum hirsutum

Nejestiva gljiva     Ljekovite vrste

DLAKAVA POLIČICA

Stereum hirsutum (Willd.) Pers.

Etimologija: hirsutus (lat.) = kosmato. Po dlakavoj površini.

Engleski naziv: Hairy Curtain Crust

Plodno tijelo: 1-5 (12) cm široko i 2-5 mm debelo, jednom je stranom priraslo za neku granu poput ljuske, preklapa se s drugim plodnim tijelima poput crijepova na krovu kuće, vrlo je nepravilno i često spojeno s drugim plodnim tijelima, elastično, žilavo; gornja je strana klobučića potpuno prekrivena bjelkasto-žućkastim nakostriješenim dlačicama koje kasnije postanu narančasto-smeđe ili sive, površina je lagano pojasasta, žuto-smeđa ili žuto-narančasta, rub je u mladosti žućkasto-smećkast, uvijek je sa žutom nijansom; donja je himenijalna površina glatka, oker do žućkasto-narančasta, rijetko je sivo-smeđazbog vremena, ne mijenja boju kada se protrlja.

Spore: Valjkaste do eliptične, glatke, s tankim stijenkama, amiloidne, 5-8 x 2-4 µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.

Meso: Tanko, žilavo, svijetlosmeđe, trama i gornja dlakava površina klobučića je odvojena smeđom do crvenkasto-smeđom linijom; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća. Primjerke na prvoj slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog kožaste konzistencije mesa.

Ljekovitost: Znanstvena su istraživanja pokazala da gljiva sadrži bioaktivne tvari koje djeluju antioksidativno, antimikrobno i protuupalno (National Library of Medicine. 2024. Bioactivity of EtOH and MeOH Extracts of Basidiomycetes Mushroom (Stereum hirsutum) on Atherosclerosis).

Napomena: Plodna tijela su postavljena jedno iznad drugoga. Slična purpurna poličica (Chondrostereum purpureum) ima glatku fertilnu zonu (donju), a purpurno-ljubičaste je boje, gornja strana je maljava i pojasasto-sivkasta. Naborana poličica (Stereum rugosum) s donje strane promijeni boju.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1334. Stereum hirsutum (Wild.: Fr.) S.F.Gray

Stereum insignitum

Nejestiva gljiva

LAŽNI PURANOV REP

Stereum insignitum Quél.

Etimologija: insignitum (lat.) = označen, ukrašen. Po dekoraciji.

Engleski naziv: False Turkeytail

Plodno tijelo (klobuk): 3-8 (10) cm široko i 4-7 mm debelo, polumjer od supstrata je 2-4.5 cm, polukružno ili je u obliku lepeze; gornja je površina fino baršunasta, nije čekinjasta, pojasasta, oker-crvenkasto-smeđ, pojasevi su različite boje, uz rub klobuka je žućkasto-oker, u sredini je sivo-smeđe, do supstrata je tamnosivo-smeđe; donja je himenijalna površina valovita, kvrgava, pojasasta, žućkasta do smeđa, rub je valovit i uvijek svjetliji, trljanjem ne požuti. 

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, amiloidne, 5.6-6.5 x 2.5-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žilavo, kožasto, žutosmeđe, svijetlosmeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, osobito bukve, voli toplija područja, česta je u mediteranskim područjima.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Postoji velika sličnost i mogućnost zamjene s baršunastom poličicom (Stereum subtomentosum), koja raste na istom staništu (joha, bukva, vrba). Međutim, spomenuta vrsta ima klobuke redovito prekrivene zelenim algama, himenij nema izrazite zone i na pritisak požuti. Mikroskopski se spomenuta vrsta također razlikuje jer ima duže i deblje bazidije (45-60 x 5-6 µm), a može rasti i više godina.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1335. Stereum insignitum Quélet

Stereum ochraceoflavum

Nejestiva gljiva

ŽUTOOKER POLIČICA

Stereum ochraceoflavum (Schwein.) Sacc.

Etimologija: ochra (lat.) = žuta boja, posebno nijansa koja je slična okeru ili žutoj zemlji + flavum (lat.) = žuto. Po boji.

Plodno tijelo: Do 10 cm široko i 2-4 mm debelo, posve je prilegnuto na supstrat, razrašteno ili formira poluklobučiće; klobučići su  široki 1-2 (3) cm, polumjer od supstrata je 0.5 cm; gornja je površina sivo-smeđa, sivo-oker, smeđa, rijetko je crvenkasta, svježa je mekana, kožasta, naborana, jedva uočljivo pojasast, rub je tanak, valovit i dlakav; donja je himenijalna površina je glatka neravna, sivo-kremasta do sivo-oker.

Spore: Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, 6.5-9 x 2-3 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Sivo-smeđe, tanko, žilavo, elastično, kada se posuši, postane tvro i lomljivo, gornja površina i trama su odvojeni linjom; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine u aluvijalnim šumama ili brdsko-ravničarskom području, ne na većim nadmorskim visinama, kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, grančice) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta, rjeđe na drugom bjelogoričnom drveću, obučno s donje strane grana i trupaca.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova vrsta raste ispod grana i grančica, a klobučići vire bočno. Vrlo slična naborana poličica (Stereum rugosum) također raste ispod grana i grančica hrasta, lijeske, bukve i breze, ali se bitno razlikuje po smeđem himeniju koji je grbav.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1340. Stereum ochraceo-flavum (Schw.) Ellis, Sinonim: Stereum rameale (Pers. ex Fr.) Burt

Stereum reflexulum

Stereum reflexulum - created on March 2023 in Dehesa de Moncalvillo, San Agustín de Guadalix, Spain by Javier Gómez

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

ZRCALNA POLIČICA

Stereum reflexulum Lloyd

Engleski naziv: Thoughtful Stereo

Plodno tijelo: 1-5 cm široko, posve je prilegnuto na supstrat, razrašteno, posve mlado je čupavo-dlakavo, ubrzo zatim je glatko, inicijalan je rast pojedinačan, plodna tijela kasnije međusobno srašćuju pa može biti ukupne širine i do 20 cm; gornja je površina glatka i kvrgava, najprije je bijela, poslije je od sredine prema rubu sivkasta do oker ili smećkasta, na pritisak posmeđi, rub nije maljav; donja je himenijalna površina glatka, malo je kvrgava, posušena je raspucana, s pukotinama, narančasto-smeđa ili oker-smeđa, svježe plodno tijelo na pritisak postaje sivo-smećkasto.

Spore: Valjkaste, glatke, prozirne, slabo amiloidne, 4.5-7 x 2-2.7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine na krupnim drvnim ostatacima (grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Dok je plodno tijelo posve malo, može se zamijeniti sa snježnobijelom hrskavičarkom (Skeletocutis nivea), koja najčešće raste na krupnijim drvnim ostacima vrbe, breze, lijeske i graba. Međutim, morfološka građa spomenute vrste bitno se razlikuje po obliku himenija, koji je sitno porozan.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1339. Stereum reflexulum D.Reid 1968

Stereum rugosum

Nejestiva gljiva

NABORANA POLIČICA

Stereum rugosum Pers.

Etimologija: rugosus (lat.) = namreškan, naboran, smežuran. Po izgledu.

Engleski naziv: Bleeding Broadleaf Crust

Plodno tijelo: 1-5 (20) cm široko, kružnog je oblika ili je razrašteno, plodna tijela su najčešće međusobno spojena, himenijalna je površina neravna, u mladosti je malo dlakava, bijela, sivkasta, kasnije je oker, svijetlosmeđa ili crvenkasto-smeđa, na pritisak ili rez pocrveni, u starosti postaje siva, rub je neravan i bjelkast, u mladosti izlučuje smećkastu smolastu izlučevinu koja je izražena u obliku kapljica.

Spore: Gotovo valjkaste do eliptične, spljoštene s jedne strane, glatke, prozirne, amiloidne, 6-12.5 x 2.5-7 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: 0.5-5 mm debelo, kožasto, plutasto, sastavljeno je od koncentričnih slojeva, iznutra je svijetlooker, izvana je smećkasto, također je i ljubičasto, ponekad na pritisak postane krvavocrveno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, grane) raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, hrasta ili vrbe; uzrokuje bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog drvenaste konzistencije mesa.

Napomena: Izgleda razrašteno poput kraste i ima brazdastu površinu.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1336. Stereum rugosum (Pers.: Fr.) Fr.

Stereum sanguinolentum

Nejestiva gljiva

KRVAREĆA POLIČICA

Stereum sanguinolentum (Alb. & Schwein.) Fr.

Etimologija: sanguinolentus (lat.) = krvavo. Po krvavocrvenom prljanju.

Engleski naziv: Bleeding Conifer Crust

Plodno tijelo: 3-8 (100) cm široko i do 0.5 mm debelo, razrašteno, valovito, kovrčasto, klobučići su tanki, kožasti, kasnije su maljavi, kovrčasti, pojasasti, izdignu se do 2 cm sa supstrata, složeni su poput crijepova na krovu kuće, te formiraju cjelovitu i manje ili više prostranu površinu, krem-smeđe, sivo-smeđe do crvenkasto-smeđe, rub je bijel.

Spore: Valjkaste, glatke, bezbojne, 6-8 (10) x 2.5-3.5 (4) µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.

Meso: Tanko, kožasto, sivo-smeđe, na prerezu ili ozlijeđenom mjestu postane krvavocrveno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, površina na kojoj je drvo presječeno, kora) raznog crnogoričnog drveća, uglavnom smreke, ali i drugih vrsta kao što su jela, bor, ili ariš. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog kožaste konzistencije mesa.

Napomena: Slične je debljine crnogorička drhtalica (Tremella encephala). Može se zamijeniti s naboranom poličicom (Stereum rugosum) i hrastova poličica (Stereum gausapatum) koje također pocrvene, ali rastu na bjelogoričnom drveću.

Stereum subtomentosum

Nejestiva gljiva

BARŠUNASTA POLIČICA

Stereum subtomentosum Pouzar

Etimologija: sub (lat.) = ispod, blizu + tomentosum (lat.) = pomalo dlakavo, prekriveno dlačicama.

Engleski naziv: Yellowing Curtain Crust

Plodno tijelo: 1-7 (9) cm široko, 3-5 mm debelo i do 4 cm promjera od supstrata, lepezasto, klobuci su stručkoliki, u linijama rastu na drvu; klobuci su dosta široki, latičasti, oker, crvenkasto-smeđi, s gornje su strane fino baršunasti, nisu čekinjasti, pojasasti, s koncentričnim krugovima, donja je strana valovita, glatka, kvrgava, žućkasta je do žuto-siva, kasnije je smeđa, rub je bijel, trljanjem ili vlaženjem postaje žućkast za razliku od dlakave poličice (Stereum hirsutum).

Spore: Gotovo valjkaste, duguljaste, 5-7 x 2-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žilavo, kožasto, svijetlosmeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća, najčešće johe, ali također i vrbe, topole, bukve i breze, rijetko crnogoričnog drveća, u vlažnim područjima.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Može se zamijeniti sa sličnim lažnim puranovim repom (Stereum insignitum) od koje se razlikuje po himeniju koji je svijetlooker boje. Navedena vrsta raste na mediteranskom području.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži