CROmushrooms - Rod: Sparassis

Kokice

Plodna tijela mogu narasti i do 40 cm visoko; rastu kao isprepleten grm ili cvjetača u crnogoričnim i hrastovim šumama. Mogu biti bjelkasto-smeđa ili žućkasta; jestiva su.

Rod: Sparassis Fr.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Polyporales

Porodica: Sparassidaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Jestiva gljiva Na listi za determinatore

NEMECIJEVA KOKICA

Sparassis brevipes Krombh.

Plodno tijelo: 6-30 (100) cm široko, podsjeća na mozak ili spužvu, latičasti su završetci široko uvijeni, prvo su bjelkasti, kasnije su žućkasti, vrhovi su svjetliji, bjelkasti panj izbije iz zemlje i raste na drvu.

Spore: Eliptične, 4.5-7 x 3-4.5 µm; otrusina je bijela do oker.

Meso: Elastično, žilavo, gumasto, bjelkasto-žućkasto; miris je ugodno aromatičan na gljive ili na praonice rublja (osobito pri kuhanju), a okus je blag, u starosti je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao parazit, prividno na zemlji, ali je baza pričvršćena na korijenje bjelogoričnog drveća, rijetko crnogoričnog drveća. Primjerak na prvoj slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Panj se ne konzumira, jer može uzrokovati alergijske reakcije kao što su mučnina i povraćanje. Kada se normalno priprema onda je nejestiva, jer je vrlo žilava i ima okus pjene. Postoje dva načina za čišćenje ove vrste. Prvi je da se gljiva nakratko uroni u kipuću vodu, jer tako postaje elastična i lako se ispire pod mlazom vode zbog odstranjivanja kukaca. Drugi je način da se gljive narežu na ploške od 2-3 cm i umoče u vodu kako bi se uklonile iglica, prljavština i kukci.

Napomena: Uvijek se miješa s kovrčastom kokicom (Sparassis crispa), koja ima uvijene listove koji se razvijaju iz razgranate mesnate baze.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1451. Nemecijeva kokica (Sparassis nemecii Pilat & Ves.)

Jestiva gljiva Zaštićena gljiva Kritično ugrožene vrste Na listi za determinatore

KOVRČASTA KOKICA

Sparassis crispa (Wulfen) Fr.

Etimologija: crispus (lat.) = naborano, kovrčasto, namreškano. Po izgledu.

Engleski naziv: Wood Cauliflower

Plodno tijelo: 6-30 (50) cm široko, okruglasto, dosta je razgranato, izgledom podsjeća na cvjetaču, sastoji se od zajedničkog mesnatog panja (stručka) i isprepletenih i sraštenih grančica koje su na vrhovima jako kovrčave, panj je kratak i duboko ukopan u zemlji, grančice su na rubu vijugave, nazubljene i spljoštene, iste su boje kao i ostali dijelovi, najprije su bjelkasto-žućkaste ili krem, zatim su oker, kasnije su smećkaste, himenij se nalazi na donjoj strani grančica.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 5-6 x 4-5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Bijelo, svijetložuto, vlaknasto, elastično, žilavo, gumasto, lomljivo, u mladosti izgleda mramorirano; miris je ugodan, aromatičan, podsjeća na smilje, a okus je dobar, slatkast, na orase, u starosti je malo gorkasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, kao parazit ili saprofit na starim stablima borova, prvenstveno šumskog bora, a rijetko smreki, dugalziji (Pseudostuga menziesii) ili ariši; razvija se na tlu uz bazu stabla. U Hrvatskoj je pronađena uz vajmutov bor (Pinus strobus), a poznata su samo dva lokaliteta, u Hrvatskom zagorju i u okolici Karlovca. Nekoliko drugih nalaza ove vrste u Hrvatskoj najvjerojatnije se odnosi na lopatastu kokicu (Sparassis spathulata). Petu sliku snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Po izgledu je vrlo lijepa gljiva u obliku cvijeta. Dosta joj nalikuje nemecijeva kokica (Sparassis brevipes) koja je rjeđa vrsta, nema isprepletene grane već samo sraštene i dižu se ravno uvis, raste uglavnom ispod hrasta. Slična hrastova kokica (Sparassis laminosa) raste uz stabla i panjeve hrasta.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1450. Kovrčasta kokica (Sparassis crispa Wulf.: Fr.); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Kovrčasta kokica (Sparassis crispa (Wulfen: Fr.) Fr.)


*Sparassis laminosa* - created in Spain by Luis García Bona

Jestiva gljiva

HRASTOVA KOKICA

Sparassis laminosa Fr.

Plodno tijelo: 6-30 (100) cm širok i 30 cm visok, busen u mladosti može biti okruglast i sličan spužvi, ubrzo postane rastresit, raste iz jednoga mesnatog panja koji se ubrzo račva na plosnate ili poput lista račvaste grančice, gornja površina listova ima blage zone i bliže rubu je sitno brazdasta, na donjoj se strani granatih listova nalazi himenij; najprije je bjelkasto, kasnije je krem, žućkasto do žućkasto-okerasto, vrhovi su listova svjetliji.

Spore: Eliptične, glatke, na jednom kraju šiljaste, prozirne, 4.5-7 x 3-4.5 µm; otrusina bijela do oker.

Meso: Elastično, žilavo, gumasto, bjelkasto-žućkasto; miris je aromatičan na gljive, a okus blag, u starosti je malo gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, uvijek je povezana s bazom panja, stablom ili korijenjem hrasta ili bukve, rijetko crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Napomena: Pojedini autori opisanu vrstu zamjenjuju s nemecijevom kokicom (Sparassis brevipes), koja raste uz panjeve i stabla jela i smreka. Osim toga, od hrastove kokice bitno se razlikuje po vrlo ugodnom i jakom mirisu koji podsjeća na svježi kvasac koji se upotrebljava u pekarskoj industriji.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1449. Hrastova kokica (Sparassis laminosa Fries)


*Sparassis spathulata* - created on August 2017 in Provincia di Cuneo, Italy by Nicolò Oppicelli

Jestiva gljiva Zaštićena gljiva Osjetljive vrste

LOPATASTA KOKICA

Sparassis spathulata (Schwein.) Fr.

Engleski naziv: Eastern Cauliflower Mushroom

Plodno tijelo: 10-30 cm široko i 15 cm visoko, tvori kompaktnu rozetu od uspravnih, spljoštenih, zakrivljenih listićavih grana (tzv. flabela) s cjelovitim rubovima koje izrastaju iz ukopane, razgranate, mesnate središnje baze, podsjeća na veliku glavicu salate, mozak ili cvjetaču, listići su pojasasti, pojasevi su različitih boja, obično je najbljeđi na vrhu; bijelo, krem, blijedožuto do smeđe, u starosti je ponekad ružičasto.

Spore: Eliptične, glatke, 5-7 x 3-5 µm; otrusina bijela do oker.

Meso: Tanko, bjelkasto, na prerezu ne mijenja boju; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, u šumama kao parazit starih stabala više vrsta crnogoričnog i bjelogoričnog drveća, najčešće jele i hrastova, razvija se na tlu, uz bazu stabla ili uz glavne korijenove žile. U Hrvatskoj je poznata s osam precizno navedenih lokaliteta, sedam u Gorskom kotaru i jedan na Kvarneru.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Po izgledu je vrlo lijepa gljiva u obliku glavice salate. Dosta joj sliči nemecijeva kokica (Sparassis brevipes) koja nema pojasaste listiće i raste uglavnom ispod hrasta.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Lopatasta kokica (Sparassis spathulata (Schwein.) Fr.)