HRASTOVA RAZNOCIJEVKA

Daedalea quercina (L.) Pers.

Etimologija: quercus (lat.) = hrast. Po staništu.

Engleski naziv: Oak Mazegill

Plodno tijelo (klobuk): 6-20 (30) cm široko, debelo, polukružno, tanjurasto, debelomesnato; glatko ili vrlo slabo baršunasto, uvijek je koncentrično-naborano, oker, svijetlosmeđe ili sivo-smeđe do tamnosivo, na mjestu spoja sa supstratom ružičasto-ljubičastog tona, ubrzo jako izblijedi, rub je tup i najčešće pravilan, pojasast, donja strana je srasla s trusištem koje je istog sastava kao i klobuk.

Rupice/cjevčice/listići: U mladosti su okruglaste, kasnije se rastežu i postaju plosnate tako da izgledaju poput labirinta ili poput debelih isprepletenih listića, račvaste, nešto su svjetlije boje od ostatka plodnog tijela, bjelkaste do svijetlosmeđe, oštrica je često svjetlija, ne odvajaju se od mesa u plodnom tijelu.

Spore: Izduženo eliptične, blago lateralno ulegnute, 4.8-7.2 x 1.9-4.4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tvrdo, žilavo, drvenasto, poput pluta, smećkasto-žuto do smeđe; miris je ugodan na gljive, a okus nije izražen.

Stanište: Raste tijekom više godina na živom i mrtvom bjelogoričnom drveću, te na obrađenom drvu hrasta i pitomog kestena; uzrokuje smeđu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je zbog drvenaste konzistencije mesa.

Napomena: Smatra se rupičarkom, iako joj je trusište više-manje listićavo. Prepoznatljiva je po karakterističnom himeniju koji je čitav jamičast i šupalj poput labirinta, ima tvrdo meso i drvenastu vanjsku površinu klobuka. Zelenkasta raznocijevka (Trametes gibbosa) je svjetlija, sitno baršunasta, a trusište joj je sastavljeno od manjih nepravilno spojenih rupica. Ako se na gljivi pojavi ružičasta do ružičasto-ljubičasta promjena boje, to je vjerojatno uzrokovano cijanobakterijama, koje su često u simbiozi s algama. To se obično dešava samo u kasnu jesen ili u vrlo vlažnim vremenskim uvjetima. Kada zaraza postane gusta i neravna, najvjerojatnije će se raditi o zarazi vrstom Tulasnella pallida, koja ima voštanu površinu.

Amyloporia xantha - created on December 2023 in Naturpark Bayerischer Wald, Frauenau, Bayern, Germany by katrin_simon

ŽUTA DRVOPORKA

Daedalea xantha (Fr.) Ryvarden

Etimologija: xanthe (gr.) = zlatno, žuto. Po boji.

Engleski naziv: Yellow Porecrust

Plodno tijelo: 2-20 (30) cm široko, posve prileglo na supstrat, razrašteno, ponekad se rub izdigne i poput konzole tvori poluklobučiće, koji su žuto-smeđe boje; površina je vrlo nepravilna ali je najčešće kvrgava, bijele ili limunastožute boje, rub je tanak.

Rupice/cjevčice: Sitne, okruglaste; cjevčice su bijele do svijetložute, kod suhog plodnog tijela su kremasto-oker

Spore: Eliptične do valjkaste, prozirne, 4-5 x 1-1.5 µm; bazidiji su slične toljazi, 10-14 µm dugi i 3-4 µm debeli, imaju 4 sterigme i bazalnu kopču; sustav hifa ima dva oblika, generativne su hife 2-4.5 µm debele, prozirne, s pregradama s kopčom, skeletne su hife mjestimice deblje, prozirne, 3-6 µm debele; otrusina je žućkasta.

Meso (trama): U mladosti mekano, poslije postane tvrdo i raspucano, subiculum je bijel pa svijetložućkast, i debeo 0.1-1 mm; miriše na limun, okus gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen na okomitim i vodoravnim površinama kao saprofit krupnih drvnih ostataka (panjevi, polegnuti trupci) raznog crnogoričnog drveća, najčešće smreke, jele, bora i ariša, pokrije supstrat od jednog metra četvornog; izaziva smeđu trulež drva.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Posjeduje vrlo intenzivan miris na limun, po čemu se lako prepozna. Prekriva drvo u svim smjerovima pa zbog toga površina plodnog tijela može biti ravna, kvrgava ili valovita. Na mrtvom drvu smreke i drugog crnogoričnog drveća raste kaskadna drvoporka (Neoantrodia serialis), koja na okomitom supstratu formira male klobučiće ili podsjeća na sige, ali ne miriše na limun.