Geastrum corollinum - created on October 2023 in Ópusztaszer, Dóc, Hantháza, Hungary by regiesdavid

SKUPLJAJUĆA ZVJEZDAČA

Geastrum corollinum (Batsch) Hollós

Engleski naziv: Weather Earthstar

Plodno tijelo: Posve mlado je okruglasto, a poslije egzoperidij (vanjska ovojnica) puca i razvija 6-10 krakova kao morske zvijezde, plodno tijelo je jako higroskopno, posve zatvoreno plodno tijelo je široko 1-2 cm, a kad raširi krakove, široko je 3-6 cm; unutarnja je strana egzoperidija (glavica sa sporama) sivo-smeđa do tamnosmeđa, na osnovi je s bijelim micelijem, endoperidij je tanak i gladak ili je samo malo brašnjav, okruglast, nema vrat, peristoma je prstenasta i visoka 2-3 mm, te široka 3-5 mm, nije narebrana, zatvoreno je plodno tijelo svilenasto i malo sjajno.

Spore: Kuglaste, bradavičave, po vanjskoj površini s oko 14 bradavica visokih oko 0.6 µm, 4.5-8 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Smećkasto do sivo-smeđe, žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen na pustarama i livadama s rijetkim drvećem.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Skupljajuća je zvjezdača ekstremno higroskopna, jer po suhom vremenu posve zatvori krakove u tvrdo zbijeno klupko. Vanjska ovojnica s unutarnje je strane već u mladosti smeđa i malo hrapava.

SMEĐECRVENA ZVJEZDAČA

Geastrum elegans Vittad.

Engleski naziv: Elegant Earthstar

Plodno tijelo: Posve mlado je okruglasto, egzoperidij (vanjska ovojnica) se raspuca u 4-14 segmenata koji se često ne rašire već su samo povijeni prema dolje, razvijeno je plodno tijelo široko 2-7 (9) cm, egzoperidij je s vanjske strane svijetlosmeđ ili narančasto-smeđ, s unutarnje je strane oker i malo higroskopan, na osnovi ima žuti micelij i karakterističnu brazgotinu; endoperidij (glavica sa sporama) je manje-više okruglast i širok 0.6-1.3 cm, sivo-smeđ ili plavo-siv, poslije postane prašnjav, peristoma (otvor za spore) je brazdasta i visoka 2-4 mm, na osnovi je široka 2-3 mm, capilitium je smećkast, a endoperidij nema ovratnik.

Spore: Kuglaste, sa šiljcima visokim 0.7 µm, 3.5-4.5 µm; niti capilitiuma su 2.4-4.8 µm debele; otrusina je tamnosmeđa do tamno maslinasto-smeđa.

Meso: Svijetlosmeđe ili sivo-smeđe; miris nije izražen ili je slab na zemlju, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen kao saprofit tla u suhim miješanim i crnogoričnim šumama na vapnenastom tlu, voli toplija stanišra.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Donekle je slična zvjezdača Geastrum pedicellatum, koja također ima brazdastu peristomu. Međutim, njezin je endoperidij sitno bradavičav i na osnovi ima vrat (stručak) s kojim je povezan s egzoperidijem.

TREPAVIČAVA ZVJEZDAČA

Geastrum fimbriatum Fr.

Etimologija: fimbriatus (lat.) = s resama, rojtama. Po izreckanom rubu.

Engleski naziv: Sessile Earthstar

Plodno tijelo: 2-7 (9) cm široko i do 2.5 cm visoko, isprva je kuglasto-mesnata ukopana čahura koja se rastvori i rascijepi na brojne krakove, na sredini je uočljiva kuglasta tvorevina koja je sastavljena od endoperidija i glebe, nije higroskopno; bijelo dok se zvjezdasto ne raširi, poslije za jedan dan postane svijetlosmeđe do tamnosmeđe; endoperidij se na vrhu raspukne i izbacuje zrele spore u vidu prašine.

Spore: Kuglaste, sitno bradavičave, (2.4) 2.7 - 3.3 (3.6) × (2.1) 2.6 - 3.3 (3.5) µm, Q = 1 - 1.1 (1.3), N = 120, Me = 3 × 2.9 µm, Qav = 1; otrusina je svijetlosmeđa.

Stanište: Raste u jesen, skupno, kao saprofit tla na prilično suhim terenima u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Dosta se lako zamijeni s drugim vrstama iz ovog roda. Slična je grebenasta zvjezdača (Geastrum pectinatum) purpurno-smeđa i razvije 5-8 krakova. Lučna zvjezdača (Geastrum fornicatum) ima krakove u obliku lukova i mješinicu iste boje kao i krakovi. Crvenkasta zvjezdača (Geastrum rufescens) ima meso koje u dodiru sa zrakom pocrni. Naborana zvjezdača (Geastrum striatum) ima mješinicu na peteljci s proširenjem za na vrhu. Zaštićena je vrsta.

Geastrum floriforme - created on December 2009 in Jaén, Spain by Juan Carlos Zamora

RASCVJETANA ZVJEZDAČA

Geastrum floriforme Vittad.

Engleski naziv: Daisy Earthstar

Plodno tijelo: Posve mlado je okruglasto i sitno, egzoperidij (vanjska ovojnica) pukne u 6-12 krakova, 1.5-4 (5) cm široko, egzoperidij je s unutarnje strane najprije bjelkast do svijetlosmeđ, kasnije potamni i postane oker-smeđ do smeđ, poslije se poprečno raspuca, endoperidij (glavica sa sporama) je tanak i spljošten, 3-4 mm visok i 7-9 mm širok, peristoma (otvor za spore) nije oštro ograničena i nije narebrana, capilitium je smeđ.

Spore: Kuglaste, sitno bradavičave, 5-7.5 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Sivo-smeđe; miris nije izražen, okus blag.

Stanište: Raste tijekom godine, a spore sazrijevaju u jesen, uz rubove crnogoričnih i bjelogoričnih šuma, osobito ispod borova i čempresa, po šumskim čistinama na suhom vapnenastom i pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se zvjezdača može pronaći na istome staništu s naboranom zvjezdačom (Geastrum striatum) i lako se može zamijeniti. Potrebno je obratiti pozornost na oblik peristome koji je kod spomenute vrste jako narebran. Rascvjetana zvjezdača ima glatku peristomu i nije oštro kružno ograničena kao patuljasta zvjezdača.

LUČNA ZVJEZDAČA

Geastrum fornicatum (Huds.) Hook.

Etimologija: fornicatus (lat.) = oblikovan u obliku svoda ili luka. Odnosi se na specifičan oblik plodnog tijela, gdje vanjski sloj (egzoperidij) formira luk ili svod iznad unutarnjeg dijela (endoperidij). Po izgledu.

Engleski naziv: Arched Earthstar

Plodno tijelo: 3-11 (15) cm široko, najprije je kuglasto, zatim se rascijepa na pet smećkastih, crvenkasto-smeđih do sivo-smeđih režnjeva poput zvijezde, koji podupiru tamnosmeđu ili crno-smeđu kuglicu u kojoj se stvaraju spore.

Spore: Kuglaste, amiloidne, 5-6 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto do smećkasto, obično vrlo suho, lomljivo i žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u rano ljeto i jesen skupno kao saprofit tla uglavnom u svim tipovima šuma. Primjerke na slikama snimio je Safet Omerović - Basso, na lokalitetu pokraj Rovinja.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Karakteristična je po velikim dimenzijama, a slična je četverokraka zvjezdača (Geastrum qudrifidum), koja je manjih dimezija, a egzoperidij se o obično rascijepa na 4 kraka, te grebenasta zvjezdača (Geastrum pectinatum), koja je nešto veća rastom, ali se egzoperidij obično rascijepa na 6-8 krakova.

TROSLOJNA ZVJEZDAČA

Geastrum michelianum Berk. & Broome

Etimologija: tri (lat.) = tri + plicare (lat.) = savijati, presaviti. Po tri sloja zrelog plodnog tijela: kuglastu glavicu ili vreću sa sporama (endoperidij), odlomljeni unutarnji sloj krakova i krakove (egzoperidij).

Engleski naziv: Collared Earthstar

Plodno tijelo: 2-7 (9) cm široko, za razliku od većine zvjezdača prvo je zatvoreno i okruglasto s malom okruglom kvržicom na vrhu, promjera 2-4 cm, pa se blijedosmeđi debeli i mesnati egzoperidij (vanjska ovojnica) otvori, sastoji se od kuglastog endoperidija, koji je s tankom stijenkom, sivkast i gladak, te ovratnika i trećeg vanjskog sloja (egzoperidija) koji se cijepa na 5-8 podjednakih krakova, bjelkaste, sivkaste, oker ili smećkaste boje, unutarnja površina krakova se lomi i oklikuje tanjurić ili strukturu nalik ovratniku, po vlažnom su vremenu krakovi izduženi, ako nastupi suho vrijeme, krakovi se podvinu, krakovi su bez ikakve potporne strukture, bez stručka, izravno su spojeni na supstrat; endoperidij se otvori na sredini i izbacuje zrele spore, otvor je uzdignut, koničan, vlaknast bez grebena i okružen malom aureolom, često je prekriven smeđim prahom spora, nakon čega plodno tijelo odskoči ponekad preko 20 cm daleko od svog mjesta rasta.

Spore: Pravilno kuglaste, gusto su pokrivene bodljikavim bradavicama, 3.5-4.4 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Bijelo, manje je ili više s crvenkastom nijansom, kasnije postane smećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen, skupno, kao saprofit tla u svim tipovima šuma. Primjerke na prve dvije slike snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Dosta se lako zamijeni s drugim vrstama iz ovog roda. Slična je crvenkasta zvjezdača (Geastrum rufescens), kojoj meso na prerezu u dodiru sa zrakom pocrni. Donedavno se zvao Geastrum triplex, međutim, izvorni Geastrum triplex je opisan po primjercima koji su rasli na Javi, u Indoneziji, i ima drugačiji DNK od naše europske vrste, tako da je prikladnije koristiti njegov prijašnji naziv, Geastrum michelianum, koji bi trebao biti znanstveni naziv europske vrste.

Geastrum granulosum - created on November 2011 in Madrid, Spain by Juan Carlos Zamora

SITNA ZVJEZDAČA

Geastrum minimum Schwein.

Etimologija: minimus (lat.) = najmanji, najmanja količina. Po veličini.

Engleski naziv: Tiny Earthstar

Plodno tijelo: 1.5-3 (4) cm široko i 2.5 (3) cm visoko, svijetlosmeđe, oker-smeđe, sivo-smeđe ili tamnosmeđe, rascijepa se na 6-8 (12) krakova, na vrhu je pričvršćena glavica u kojoj se nalaze spore, na vrhu se nalazi kružni otvor s plosnatom aureolom kroz koji se oslobađaju spore; stručkoliki je produžetak svijetlosmeđ ili sivo-smeđ, vrlo kratak i gotovo nepostojeći.

Spore: Kuglaste, bradavičave, 4-7 µm; otrusina je tamno maslinasto-smeđa.

Meso: Sivo-smeđe, tanko; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine, a spore sazrijevaju od lipnja do listopada, kao saprofit tla u miješanim i crnogoričnim šumama, obično šumama bora, te na suhim travnjacima, grmljacima i na pješčarskim staništima, na pjeskovitom i vapnenastom tlu. U Hrvatskoj je poznata s tri lokaliteta, na Žumberačkom gorju i na otoku Rabu.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Kod determinacije obratiti pozornost na plodnu glavicu na vrhu plodnog tijela i izgled otvora kroz koji se oslobađaju spore.

Geastrum pectinatum - created in Finland by Tapio Kekki

GREBENASTA ZVJEZDAČA

Geastrum pectinatum Pers.

Etimologija: pectinatus (lat.) = češljolika, Po crtastom apofiziju.

Engleski naziv: Beaked Earthstar

Plodno tijelo: 3-8 (9) cm široko, prvo je okruglasto pa se egzoperidij (vanjska ovojnica) zvjezdasto raspuca u 6-8 nejednakih krakova koji se rašire ili podvinu ispod endoperidija (glavice sa sporama) obavijenog unutarnjom ovojnicom, nije higroskopno; krakovi su s gornje strane brašnasto-pahuljasti, sivkasti, sivo-smeđi, plavo-smeđi, crvenkasto-smeđi, tamnosmeđi ili crno-smeđi; endoperidij je purpurno-smećkast i s oštrom izraslinom na vrhu (zadebljana je na donjem dijelu), te je karakteristično naboran, peristoma je oštro stožasta i crtasta, s karakterističnom je jako dugom (6-10 mm) peteljkom koja je dosta tanka.

Spore: Kuglaste, jako bradavičave, bradavice tupe i duge 1 µm, 4-8 µm; bazidiji s 2 ili 4 spore; otrusina je tamnosmeđa do tamno maslinasto-smeđa.

Meso: Tanko, bjelkasto ili svijetlosmeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, češće u crnogoričnim šumama, najčešće šumama jele, na otpalim iglicama, na vapnenačkom tlu, voli toplija područja.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Vanjska je ovojnica egzoperidij, a unutarnja endoperidij. Na vrhu se glavice nalazi narebrano oštro ispupčenje kroz koje izlaze spore, glavica se nalazi na tankoj peteljci, plodno tijelo nije higroskopno. Od drugih se vrsta iz ovog roda razlikuje po tankoj peteljci, uzdužno crtastoj apofizi i po bradavičavim sporama.

Geastrum pseudostriatum - created on January 2021 in Paks, Hungary by peterfiny

LAŽNA NABORANA ZVJEZDAČA

Geastrum pseudostriatum Hollós

Plodno tijelo: 3-7 cm široko, posve mlado je manje-više okruglasto, poslije egzoperidij puca i razvija 6-8 segmenata kao morska zvijezda, nije higroskopno, na osnovi je isprepleteno bijelim micelijem, endoperidij je okruglast i malo spljošten, širok 1-2 cm, površina je zrnato-brašnjava, na donjoj strani ima vrat koji može biti dug oko 3 mm, peristoma nije brazdasta, na osnovi je široka do 7 mm, egzoperidij je prilično debeo i sa unutarnje je strane smećkasto pahuljasto-brašnjav.

Spore: Kuglaste, bradavičave, po kružnici s oko 14 bradavica, 3-8.5 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Smećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana zvjezdača nije higroskopna, a to znači da ima uvijek otvorene krakove bez obzira na vlagu u zraku. Higroskopne zvjezdače, kao što su vodomjerna zvjezdača (Astraeus hygrometricus), skupljajuća zvjezdača (Geastrum corollinum) i Geastrum pedicellatum, po suhom vremenu skupe krakove u klupko, a po vlažnom se vremenu krakovi napiju vode i rašire poput morske zvijezde, zbog čega mijenjaju položaj (hodaju). Postoji i vrlo slična poljska zvjezdača (Geastrum campestre), koja raste na livadama i pašnjacima te je njezina peristoma (otvor na endoperidiju) znatno više brazdasta.

ČETVEROKRAKA ZVJEZDAČA

Geastrum quadrifidum DC. ex Pers.

Etimologija: Po izgledu egzoperidija.

Engleski naziv: Rayed Earthstar

Plodno tijelo: 1-5 (6) cm široko i do 3 cm visoko, najprije je kuglasto i obmotano micelijem, uglavnom se rascijepa na 4 smećkasta kraka poput zvijezde, lapovi egzoperidija se u starosti saviju prema bazi i vrhom dodiruju micelijski sloj u zemlji; endoperidij je jajolik s epofizom i kratkim vratom, tamnosmeđe, crvenkasto-smeđe ili crno-smeđe boje; peristoma je stožasta, pločasta, dobro obrubljena ostacima endoperidija, nije crtasta, otvor je vlaknasto-trepavičast.

Spore: Kuglaste, bradavičave, s kratkim ostacima sterigmi, 14-21 x 4.5-7 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa do maslinasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto do smećkasto, zrela gleba je tamnosmeđa, obično vrlo suho, lomljivo i žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen skupno kao saprofit tla uglavnom u crnogoričnim šumama, obično šumama smreke, na sloju iglica, na vapnenastom tlu. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Javorovac kod Koprivnice.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Sličnoj se lučnoj zvjezdači (Geastrum fornicatum) egzoperidij podijeli na pet lapova čiji vrhovi su uronjeni u micelij, nešto je veća rastom, ima nešto širi endoperidij i višu peristomu koja na vrhu nije tako dobro obrubljena kao kod četverokrake zvjezdače.

CRVENKASTA ZVJEZDAČA

Geastrum rufescens Pers.

Etimologija: rufescens (lat.) = crvenkasto, pocrveni. Po crvenkastoj boji.

Engleski naziv: Rufous Earthstar

Plodno tijelo: 2-12 cm široko, egzoperidij je prvo zatvoren i okruglastog oblika, ubrzo se raširi na 5-7 (9) krakova poput zvijezde, krakovi su mesnati, debljine su oko 5 mm, najprije su mesnatoružičasti pa crveno-smeđi, na kraju su tamnosmeđi, površina je prvo glatka pa se raspuca; endoperidij je na sredini, promjera je 1.5-3 cm, smećkast je ili crveno-smeđ, dosta je velik, okruglasto-konveksan, na vrhu se napravi rupica (kolumela) kroz koju poslije izlaze zrele spore koje se nalaze u unutrašnjosti.

Spore: Kuglaste, sitno bradavičave, 4-5 µm; otrusina je smeđa.

Meso: U dodiru sa zrakom postane crvenkast; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno i skupno, kao saprofit tla u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: U ovom se rodu nalazi dosta sličnih vrsta od kojih se naša vrsta razlikuje po prilično velikim dimenzijama i po crvenkasto-smeđoj boji, dosta je debela i nije higroskopna. Druge su slične vrste dosta male rastom, to su primjerice četverokraka zvjezdača (Geastrum quadrifidum) i grebenasta zvjezdača (Geastrum pectinatum), dok je lučna zvjezdača (Geastrum fornicatum) nešto veća rastom.

VREĆASTA ZVJEZDAČA

Geastrum saccatum Fr.

Etimologija: saccatus (lat.) = vrećast, u obliku vreće. Po strukturi plodnog tijela.

Engleski naziv: Rounded Earthstar

Plodno tijelo: 2-8 (11) cm široko, za razliku od većine zvjezdača prvo je zatvoreno i okruglasto pa se egzoperidij (vanjska ovojnica) otvori i zvjezdasto iscijepa na krakove, žuto-smeđe do sivo-smeđe, endoperidij (unutarnja ovojnica) se otvori na sredini i izbacuje zrele spore, otvor je trepavičast, pupčasto ulegnut i okružen malom aureolom.

Spore: Pravilno kuglaste, gusto su pokrivene bodljikavim bradavicama, 3.5-4.4 µm; otrusina je svijetlosmeđa.

Meso: Žuto-smeđe, svijetlosmeđe do tamnosmeđe, više je ili manje s crvenkastom nijansom; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, skupno, kao saprofit tla u svim tipovima šuma.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Dosta se lako zamijeni s drugim vrstama iz ovog roda. Slična je trepavičava zvjezdača (Geastrum fimbriatum), koja nema pupčasto ulegnut otvor na vrhu endoperidija.

NABORANA ZVJEZDAČA

Geastrum striatum DC.

Etimologija: striatura (lat.) = crtasto, brazdasto, ižlijebljeno. Po crtastosti.

Engleski naziv: Striate Earthstar

Plodno tijelo: 2-4 (5) cm široko, u mladosti je kuglasto, poslije se egzoperidij otvori i spljošti, raspuca se na 6-8 režnjeva čiji krajevi leže na supstratu, vanjski je dio dlakavo-kosmat, oker-smeđ, sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ; endoperidij je uglavnom spljošten, nije okruglast, nasađen je na uočljivi stručak koji na bazi ima dobro izražen ovratnik, gladak, siv, gusto bjelkasto-brašnjav; stručak je kratak, boje je egzoperidija; peristoma je visoka do 3 mm, stožasta, dobro je obrubljena i crtasta, ima najviše do 20 crtica; kapilicij je smeđ i kratko se lateralno razgranava na vrhu.

Spore: Kuglaste, bradavičave, 4-6 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Sivo-smeđe, žilavo, suho; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine, a spore sazrijevaju od kolovoza do studenog, često u velikoj množini kao saprofit tla po vrtovima, dvorištima, odlagalištima smeća, parkovima, grmlju, u bjelogoričnim šumama bagrema, ali i crnogoričnim šumama. Primjerke na prve tri slike snimio je Danijel Balaško, u studenom na lokalitetu Koprivnica.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prilično je rasprostranjena vrsta, ali ne raste na mediteranskom području.