LOMLJIVI KOPITAR

Inonotus cuticularis (Bull.) P.Karst.

Etimologija: cuticularis (lat.) = korasta, relativno korasta. Po krhkosti kada se osuši?

Engleski naziv: Clustered Bracket

Plodno tijelo: 5-15 (35) cm široko, lepezasto ili poput konzole, uglavnom je nepravilno naslagano više plodnih tijela poput crijepova na krovu, suženi su na rubu, tanki; žuto-smeđe ili hrđastosmeđe, u starosti je gotovo crno-smeđe, rub je svjetliji, površina je hrapava, baršunasto-dlakava i slabo uočljivo pojasasta.

Rupice/cjevčice: Prilično su sitne, 2-5/mm², okruglaste, višekutne, ubrzo se rastrgaju, žute, sivo-žute ili žuto-smeđe, kasnije su hrđastosmeđe, na pritisak više ili manje posmeđe; cjevčice su 5-15 mm duge, jednoslojne, najprije su hrđastosmeđe, zatim su crvenkasto-smeđe.

Spore: Eliptične, s debelim pregradama, 5.5-8 x 4.5-6.5 µm; otrusina je žuto-smeđa do cimetastosmeđa.

Meso: Nije izdašno, najprije je vodenasto i mekano, poslije je gotovo plutasto, tvrdo i lomljivo, smećkasto, u starosti je  hrđastosmeđe, miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus je malo aromatičan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao parazit na živom starom bjelogoričnom drveću, uglavnom hrastu ili bukvi, ili kao saprofit krupnih drvnih ostataka; uzrokuje bijelu trulež drva.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dosta je tipičnih karakteristika, konzistencija mesa je mekano-vodenasta dok je gljiva mlada, a meso kod razvijenih gljiva postane tvrdo i prhko.

Inonotus hastifer - created in Netherlands by Arno van Stipdonk

POLIMORFNI KOPITAR

Inonotus hastifer Pouzar

Plodno tijelo: 2-30 (35) cm široko i 0.5 cm debelo, čvrsto je priraslo za supstrat, razrašteno, formira okomite krpe ili plahte, površina je porozna, često je nepravilno zadebljano, ali nikada ne formira klobučiće; najprije je sivkasto-smećkasto, kasnije je sivo-smeđe do crvenkasto-smeđe, rub je svijetlooker i jedva uočljivo maljav.

Rupice/cjevčice: Okruglaste, višekutne ili ponekad duguljaste, 2-4/mm², boje su plodnog tijela; cjevčice su su 1-3 mm duge.

Spore: Eliptične, glatke, 4-5.5 x 3-4 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: Vrlo tanko, debelo je samo 1-2 mm, smeđe, elastično, žilavo, kada se osuši postane tvrdo i lomljivo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto na krupnim drvnim ostacima stojećeg stabla bukve; uzrokuje bijelu trulež drva.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Polimorfni se kopitar može zamijeniti s čvorastim rupičarom (Mensularia nodulosa). On također raste na stojećem mrtvom stablu bukve, ali formira mnoštvo kvrgavih klobučića narančasto-smeđe boje. Klobučići su valoviti, brazdasti, zone se tek naziru i površina je baršunasta. Spomenuti kopitar također izaziva bijelu trulež drva.

KUŠTRAVI KOPITAR

Inonotus hispidus (Bull.) P.Karst.

Etimologija: hispidus (lat.) = čekinjasto, kuštravo, kosmato. Po čekinjastom izgledu klobuka.

Engleski naziv: Shaggy Bracket

Plodno tijelo: 6-40 (50) cm široko, polumjer od supstrata je do 25 cm, debelo je više od 10 cm, polukružno, jastučasto, na mjestu spoja sa supstratom je deblje, često je po više plodnih tijela zajedno spojeno; žuto-smeđe, hrđastosmeđe, narančasto-smeđe ili tamnosmeđe, poslije potamni i na kraju pocrni, uglavnom je svjetlije na rubu, gornja je površina čekinjasto-baršunasta, valovita i grbava, nije pojasasto.

Rupice/cjevčice: Sitne, 0.15-0.3 mm, 2-3/mm², u mladosti su ujednačeno okrugle, kasnije su nepravilno nazubljene, u mladosti su sa smećkastim gutacijskim kapljicama, zlatnožute, sivkasto-žute ili žuto-smeđe, kasnije su hrđastosmeđe, na pritisak postanu tamnosmeđe do gotovo crne; cjevčice su do 1-5 cm duge.

Spore: Široko eliptične, s debelim stijenkama, nisu amiloidne, 7-12 x 6-9.5 µm; otrusina je žućkaste do svijetlo hrđastosmeđa.

Meso: Spužvasto, mekano, vrlo je sočno u mladosti, radijalno je vlaknasto, natopljeno je vodom, kada se isuši postane plutasto i lomljivo, najprije je žuto, a kasnije je hrđastosmeđe, na prerezu naglo posmeđi; miris je ugodan i malo kiselkast, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u parkovima, vrtovima i šumama, kao parazit na raznom bjelogoričnom drveću, obično jabuci, kruški i raznim drugim voćkama, a rijetko na brezi ili bukvi; izaziva bijelu trulež drva. Primjerak na drugoj slici snimila je Helena Petrić.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog tvrde i žilave konzistencije mesa.

Napomena: Prelijepa je vrsta iz roda Inonotus, obraste bjelogorično drvo, uočljivo je dlakave površine klobuka i najčešće sa sjajnom himenijalnom površinom zbog vodenastih kapljica i karakteristično je jamičasto. Plodno tijelo je ponekad vrlo nepravilno i dosta krupno.

Inonotus nidus-pici - created on July 2020 in Dřevnická, Zlín, Zlínský, Czechia by Jarek

DUPLJARSKI KOPITAR

Inonotus nidus-pici Pilát

Plodno tijelo: 5-10 (14) cm široko, nepravilno, jastučasto; žuto-smeđe, okerasto ili hrđastosmeđe, kada se osuši poprimi prljavu hrđastosmeđu boju, u starosti je crno i raspucano, himenij je porozan.

Rupice/cjevčice: Okrugle, promjera su 0.08 do 0.12 mm; cjevčice su 10-15 mm duge, osušene su hrđastosmeđe, obično je s desetak svjetlijih i tamnijih okomitih pruga koje su vjerojatno rezultat promjena u brzini rasta ovisno o vremenskim uvjetima.

Spore: Eliptične do gotovo kuglaste, 6.5-9 x 5.5-7 µm; otrusina je svijetlosmeđa.

Meso: Nema meso, jer plodno tijelo tvore samo cjevčice, u mladosti je voštano-sluzavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom većeg dijela godine kao parazit na starim stablima različitih vrsta bjelogoričnog drveća, najčešće na hrastu i bukvi, a sazrijeva od svibnja do lipnja; izaziva bijelu trulež drva; obično raste oko duplji koje su izdubili djetlići ili žune. Nakon sazrijevanja plodna otpadaju s komadićima trulog drva i tako se postupno stvara šupljina u drvetu. Osim toga je brzo uništavaju ličinke. U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, u park-šumi Maksimir u Zagrebu i u Vinkovcima.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Teško se zamijeni s drugim vrstama.

NAGNUTI KOPITAR

Inonotus obliquus (Fr.) Pilát

Engleski naziv: Chaga

Plodno tijelo: 4-20 (50) cm široko, polumjer do supstrata je do 20 cm i 10-30 cm visoko, u imperfektnom stadiju ima oblik polulopte ili raspucanog trbuha; na brezi je crno, a na johi i hrastu sivo, vlaknasto, nepravilno je ispucano na grube kraste, lomljivo, često prekriva jednu stranu grane ili debla, izbija iz kore, zupčasto, okomito i uspravno u obliku češlja, u perfektnom stadiju (zrelo) je posve priraslo, razrašteno, formira krpe debele 0.5-1 cm, ispod ispucane kore drva u perfektnom stadiju nalazi se porozni himenij.

Rupice/cjevčice: Višekutne su ili duguljaste, 3-5/mm², postavljene su koso (obliquus) i okrenute prema dubini, u mladosti su bjelkaste, zatim su smeđe, a u starosti su tamnosmeđe do crno-smeđe; cjevčice su oko 1-3 cm duge.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 7.5-10 x 5-7.5 µm; otrusina je žuto-smeđa.

Meso: Svijetle narančasto-smeđe do tamnosmeđe boje, na poprečnom presjeku je sa tamnosmeđim mrljama, žilavo, drvenasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao opasan parazit i saprofit na brezi, johi, hrastu i orahu, a prema literaturi raste i na drugom bjelogoričnom drveću; izaziva bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Ljekovitost: Ova se gljiva koristila u narodnoj medicini u Rusiji i sjevernoj Europi već u 16. stoljeću, ali i u kineskoj i japanskoj medicini. Sadrži betulin, betulinsku kiselinu i triterpenoide inotodiol i trametenolna kiselinu kojima se pripisuju citotoksična svojstva (National Library of Medicine. 2024. Composition of Triterpenoids in Inonotus obliquus and Their Anti-Proliferative Activity on Cancer Cell Lines; Chaga (Inonotus obliquus), a Future Potential Medicinal Fungus in Oncology? A Chemical Study and a Comparison of the Cytotoxicity Against Human Lung Adenocarcinoma Cells (A549) and Human Bronchial Epithelial Cells (BEAS-2B)). Ekstrakt ove gljive pokazao je značajno antivirusno, antibakterijsko, imunostimulirajuće, antioksidacijsko i antikancerogeno djelovanje, te citotoksičnost prema različitim stanicama raka, uključujući stanice karcinoma jetre, pluća, jajnika, grlića maternice, a bez uočljivih nuspojava (National Library of Medicine. 2024. Recent Developments in Inonotus obliquus (Chaga mushroom) Polysaccharides: Isolation, Structural Characteristics, Biological Activities and Application; Inonotus obliquus – from folk medicine to clinical use; In Vitro Immunomodulatory Effects of Inonotus obliquus Extracts on Resting M0 Macrophages and LPS-Induced M1 Macrophages; Anticancer activity of subfractions containing pure compounds of Chaga mushroom (Inonotus obliquus) extract in human cancer cells and in Balbc/c mice bearing Sarcoma-180 cells; Effects of Inonotus obliquus Polysaccharides on Proliferation, Invasion, Migration, and Apoptosis of Osteosarcoma Cells). U Rusiji je ekstrakt odobren za liječenje raka i može se nabaviti u ljekarnama pod imenom Čaga ili Befungin. Pokazalo se da metanolski ekstrakt pomaže u reguliranju crijevne flore, kod dijabetesa (National Library of Medicine. 2024. Methanol extract of Inonotus obliquus improves type 2 diabetes mellitus through modifying intestinal flora; Research Progress on Application of Inonotus obliquus in Diabetic Kidney Disease; Chemical Characterization and Hypoglycaemic Activities In Vitro of Two Polysaccharides from Inonotus obliquus by Submerged Culture) i u snižavanju lipida (National Library of Medicine. 2024. Lipid-Lowering Effects of Inonotus obliquus Polysaccharide In Vivo and In Vitro).

Napomena: Perfektni je stadij građen od cjevčica i rupica i nije vidljiv, jer se formira ispod raspucane kore stabla kada je stablo već mrtvo. Posebice valja naglasiti da je trbuh vanjske površine plodnog tijela na brezi crn, dok je na johi i hrastu ispucala kora tamnosiva.

RICKOV KOPITAR

Inonotus rickii (Pat.) D.A.Reid

Etimologija: Po imenu.

Plodno tijelo: 10-100 cm široko, u početku je okruglasto, kasnije je s visećim nitima, bjelkasto, oker, crvenkasto do smeđe.

Rupice/cjevčice: Sitne, boje su ostalog dijela plodnog tijela.

Spore: Kuglaste do eliptične, 6-9 x 4.5-5.5 µm, a po nekim izvorima 11-15 µm; otrusina je crvenkasta.

Meso: Tvrdo, žilavo, crvenkasto do smeđe; miris nije izražen, a okus je blag do malo gorkast.

Stanište: Raste tijekom godine kao parazit i saprofit u urbanim sredinama, voli japanski javor (Acer palmatum), kostelu (Celtis australis)  ili drugo ukrasno drveće, voli toplija područja, u mediteranskom pojasu. Primjerci na slici snimljeni su u Splitu.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra nejestivom vrstom zbog tvrde i žilave konzistencije mesa.

Napomena: Uzrokuje propadanje cijelog drveta, a prvi znakovi su rano opadanje lišća.