Ukupno vrsta gljiva: 1923

Grivače

Clavulina amethystina

Jestiva gljiva

LJUBIČASTA CAPICA

Clavulina amethystina (Bull.) Donk

Etimologija: amethystos (gr.) = ametistno, dragi kamen ljubičaste boje. Po ametistnoj boji plodnog tijela.

Plodno tijelo: 2-4 (6.5) cm visoko i 3-5 (7) cm široko, nije veliko, lomljivo; u mladosti je bijelo-sivo pa je lijepe i vrlo žive ljubičaste boje, u starosti je nakon što se osuši smećkasto i sivo-žuto; panj je veoma malen, nekad i nije izražen; grančice su lomljive i poprečno okrugle, pune, glatke, slabo su razgranate, uzdužno crtaste, ljubičaste, pri dnu svjetlije, vršci su poput rogovlja.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, 7-12 x 6-8 µm; otrusina je bjelkasta, bezbojna.

Meso: Svijetloljubičasto do ružičasto, vodenasto, lomljivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao svim tipovima šuma, po šumskim čistinama, uz rubove šuma, uz potoke, u travi, na mahovinom prekrivenim šumskim površinama, u simbiozi s raznim drvećem.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje vrijednosti. Navodi se da konzumiranje ove vrste može imati laksativni učinak.

Napomena: Ova capica je osrednjih dimenzija i prekrasne ljubičaste boje koja se vrlo brzo izgubi, kao jedna od jasno izraženih osobina je i lomljivost mesa.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1491. Ljubičasta capica (Clavulina amethystina (Fr.) Donk)

Clavulina cinerea

Jestiva gljiva

PEPELJASTA CAPICA

Clavulina cinerea (Bull.) J.Schröt.

Engleski naziv: Grey Coral

Plodno tijelo: 3-8 cm visoko i 0.4-1 (1.2) cm široko, u obliku koralja, ako postoji, panj je bijel do žut, odmah se od dna počinje granati, grane su sive, račvaju se na 2 ili 3 kraka, vršci su svjetliji, oker-žuti, tupi, ponekad u obliku roga.

Spore: Široko eliptične do kuglaste, glatke, s velikom uljnom kapljom, 6.5-11 x 6-10 µm; otrusina je svijetlokrem.

Meso: U trupu je skoro bijelo, a u granama ili grančicama sivkasto, osobito pod površinom, malo je elastično, ali nije tvrdo, u grančicama je lomljivo; miris je ugodan, aromatičan poput nekog starog likera, u starosti malo pljesniv, na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto jesen i ranu zimu (voli prve mrazeve) u kolonijama kao saprofit tla u svim tipovima šuma, najčešće u blizini bora u najužem sredozemnom pojasu, gotovo isključivo pokraj ili pod kamenjem, na pjeskovitom terenu bez trave i veoma sunčanom, ali se pronađe i dalje od obale.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Mnogi smatraju da je jedna od 10 najboljih gljiva. Njezina se aroma pri kuhanju još više intenzivira pa djeluje opojno, a na neke pojedince i euforično. Jedna je od rijetkih jestivih cappica u obliku koralja. Sive ili plave capice u obliku koralja uglavnom su jestive, dok druge boje treba izbjegavati zbog njihove rijetkosti i opasnosti od zamjene s otrovnim vrstama.

Napomena: Karakteristična je po staništu na kojem raste.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1487. Pepeljasta capica (Clavulina cinerea (Fr.) Schroet.); 1490. Pepeljastoljubičasta capica (Clavulina cinerea f. sublilascens Bour. et Galz.)

Clavulina coralloides

Jestiva gljiva

OKRUNJENA CAPICA

Clavulina coralloides (L.) J.Schröt.

Engleski naziv: Crested Coral

Plodno tijelo: 1-13 (16) cm visoko, u obliku je koralja; panj je kratak ili gotovo i ne postoji, bijel pa smeđ; grane su prilično mesnate i glatke, manje ili više su lomljive, na vrhu se račvaju na šiljate roščiće, bijele do svijetlosmećkaste, u starosti su oker boje, vršci izgledaju poput krune, zbog izlaganja suncu ili u starosti mogu postati žućkasti ili zlatno-smeđi.

Spore: Kuglaste do eliptične, glatke, prozirne, 7-9 x 6-8 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo do sivkasto mramorirano, žilavo; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta vrlo dobre vrijednosti. Vrlo je popularna u Francuskoj.

Napomena: Lako je prepoznatljiva po karakterističnim vršcima na granama koji izgledaju poput krune.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1486. Okrunjena capica (Clavulina cristata (Fr.) Schroet.); 1489. Kratka capica (Clavulina cristata f. curta Fries ex Holmsk.); 1493. Malohrapava capica (Clavulina cristata var. subrugosa Corner)

Clavulina rugosa

Jestiva gljiva

HRAPAVA CAPICA

Clavulina rugosa (Bull.) J.Schröt.

Engleski naziv: Wrinkled club

Plodno tijelo: 4-12 cm visoko i 0.5-1 (1.5) cm široko, bijele do prljavo bijele boje, malo žućkasto u starosti, formirano kao pojedinačna batina ili se grana u nekoliko krakova, po dužini je uzdužno brazdasto, hrapavo i uvijeno, najčešće je spljošteno, ako se grana, tada se na vrhu račva na 2-3 tupa vrška, vrlo je nepravilno.

Spore: Široko eliptične do gotovo kuglaste, glatke, prozirne, imaju široku uljnu kaplju, 8.5-13.5 x 7.8-12 µm; bazidiji su valjkasti i slični batini, 60-75 µm dugi i 5-8 µm debeli, imaju 2 sterigme i bazalnu kopču; hife su 5-12 µm debele, a pregrade imaju malu kopču; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, elastično, lomljivo, sočno; miris nije izražen, okus blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto, pojedinačno ili u skupinama, u miješanim i crnogoričnim šumama, uz šumske staze, u travi i mahovini. Primjerke na prve dvije slike snimio je Darko Stermšek iz Prirodoslovnog muzeja Split, a posljednje dvije Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Jagnjedovec pokraj Koprivnice

Doba rasta: 8, 9

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta vrlo dobre vrijednosti, ali je malih dimenzija.

Napomena: Lako je prepoznatljiva po bijeloj boji i po obliku plodnog tijela. Najčešće raste u skupinama kao pojedinačna nepravilna batina, čija je površina izrazito uzdužno brazdasta i hrapava. Donekle su slične neke forme okrunjene capice (Clavulina coralloides), ali ona redovito raste busenasto kao koralji.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1492. Hrapava capica (Clavulina rugosa (Fr.) Schroet.)

IDI NA VRH