Ukupno vrsta gljiva: 2168

Rastu ispod istrulih slojeva otpalog lišća ili djelomično ukopani u tlo; meso je crnkasto ili gotovo crno, te isprepleteno bjelkastim venama. Površina gomolja može biti rđastosmeda ili oker-smeđa.

Rod: Melanogaster Corda

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Boletales

Porodica: Paxillaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Melanogaster ambiguus

Melanogaster ambiguus - created in Norway by Inger-Lise Fonneland

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

PROMJENLJIVA UTROBNJAČA

Melanogaster ambiguus (Vittad.) Tul. & C.Tul.

Etimologija: ambiguus (lat.) = dvoličan, dvosmislen. Jer je sumnjiva.

Engleski naziv: Stinking Slime Truffle

Plodno tijelo: 2-4 (6) cm šoroko, kuglasto, jajoliko ili je bubrežasto, najčešće je spljošteno s jedne strane, žilavo, na osnovi ima nekoliko smeđih rizomorfa koji su prilegnuti na plodnom tijelu, peridij nije moguće odvojiti; maslinasto-smeđe, tamnosmeđe ili je crno-smeđe, na dodir potamni, površina je kvrgava, najprije je lagano vlaknasta, ubrzo postane glatka.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 10-18 x 7-9.5 µm; otrusina je tamnosmeđa, crno-smeđa do crna.

Meso: Najprije je sivo-smećkasto, kasnije je crno s plavim odsjajem, formirano je od sitnih okruglastih ili višekutnih bjelkastih komorica i takvo ostane do kraja, komorice su u početku ispunjene sluzavo-želatinoznom masom koja se kasnije pretvara u crno-smeđi prah, po takvoj se građi razlikuje od vrsta iz roda krumpirača (Scleroderma); miriše neugodno na luk, poriluk, češnjak ili spaljenu plastičnu foliju, slično kao ispucana krumpirača (Scleroderma citrinum), a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen (od travnja do studenog), podzemno na dubini od 2-7 cm, u svim tipovima šuma, parkovima i grmlju, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično jelom, bukvom, hrastom, smrekom ili borom, u podnožju starih debala, na pjeskovitom i vapnenastom tlu.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom vrstom zbog neugodnog mirisa glebe. Eventualno se može konzumirati samo dok je mlada.

Napomena: Rod Melanogaster je prepoznatljiv po smeđem miceliju, te peridiju koji se ne guli i mnogo je tanji nego kod vrsta iz roda krumpirača. Raste podzemno, ne bi trebalo biti problema oko determinacije ove vrste. Sličan neugodan miris mesa ima gomoljasta utrobnjača (Melanogaster tuberiformis), dok je miris kod broomeove utrobnjače (Melanogaster broomeanus) i šarolika utrobnjače (Melanogaster variegatus) ugodan i aromatičan.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je okruglasto sa smeđim rizomorfima na osnovi; 2. površina je maslinasto-smeđa do crno-smeđa; 3. meso je sivo-smećkasto do crno s plavim odsjajem, s komoricama koje su u početku ispunjene sluzavo-želatinoznom masom; 4. meso neugodno miriše na češnjak ili spaljenu plastiku; 5. raste podzemno u površinskom sloju u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1623. Promjenljiva utrobnjača (Melanogaster ambigus (Vitt.) Tulasne & C.Tulasne)

Melanogaster broomeanus

Uvjetno jestiva gljiva

BROOMEOVA UTROBNJAČA

Melanogaster broomeanus Berk.

Engleski naziv: Bath Truffle

Plodno tijelo: 2-7 (9) cm široko, nepravilno, okruglasto, gomoljasto ili je bubrežasto, na osnovi ima nekoliko crnkastih bazalnih rizomorfa koji su prilegnuti na plodnom tijelu, peridij je debeo 0.3-0.5 mm, nije ga moguće odvojiti, a na presjeku je crnkast; u mladosti je žućkasto, oker ili žućkasto-smeđe, poslije postane crvenkasto-smeđe, okretanjem u ruci postane crnkasto, površina je nepravilno grbava, bez sjaja i malo je baršunasta.

Spore: Valjkaste do eliptične, na jednoj strani s kratakim prozirnim ostatkom sterigme, kao odrezane na jednom kraju, glatke, 6-8 x 4-5.5 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: Dosta je žilavo, u početku je bjelkasto, kasnije je žuto ili narančasto, u starosti je smeđe ili crno-smeđe, sastoji se od malih okruglastih komorica koje su u zrelome stadiju ispunjene crnom želatinoznom masom, pregradne tramalne stijenke su tanke, bjelkaste ili malo žućkaste; miris je aromatičan, na gljive ili pileću jetricu, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, podzemno, u svim tipovima šuma i grmlju u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, česta je vrsta.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, ali samo mlada dok se vanjska kožica može ukloniti i dok je iznutra još čvrsta. Jedu je divlje životinje poput jelena i divljih svinja.

Napomena: Sličan ugodan miris mesa ima šarolika utrobnjača (Melanogaster variegatus), dok je miris kod promjenljive utrobnjače (Melanogaster ambiguus) i gomoljaste utrobnjače (Melanogaster tuberiformis) neugodan na luk i češnjak.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je okruglasto sa crnkastim rizomorfima na osnovi; 2. površina je žućkasta, oker do crvenkasto-smeđa; 3. meso je bjelkasto, žuto do narančasto, s komoricama koje su u početku ispunjene crnom sluzavo-želatinoznom masom; 4. meso je aromatičnog mirisa na gljive ili pileću jetricu; 5. raste podzemno u površinskom sloju u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1626. Broomeova utrobnjača (Melanogaster broomeanus Berkeley apud Tul. & C.Tul.)

Melanogaster tuberiformis

Melanogaster tuberiformis - created in Norway by Reidun Braathen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

GOMOLJASTA UTROBNJAČA

Melanogaster tuberiformis Corda

Plodno tijelo: 2-4 (6) cm široko, prilično je nepravilno, okruglasto, eliptično ili je bubrežasto, na osnovi ima nekoliko tankih crvenkastih rizomorfa, peridij nije moguće odvojiti, debeo je oko 0.5 mm, nije sjajan, gladak, crvenkasto-smeđa, maslinasto-smeđe, tamnosmeđe ili je crno-smeđe, sitno je vlaknasto, smeđe zrnasto, grbavo.

Spore: Eliptične, mogu biti i vretenaste s papilom, odnosno ostacima sterigmi, glatke, s jednom uljnom kapljom, 7.8-12.2 x 5.4-8 µm; otrusina je smeđa do crno-smeđa.

Meso: Tvrdo, sastoji se od malih komorica promjera 0.5-1.5 mm, koje su višekutne ili izgledaju kao nagnječene, u starosti su pune, crne i s želatinoznom masom, pregradni zidovi su tanki i blijedožućkasti; miris je oštar i vrlo karakteristično lužnat ili na luk i češnjak, rijetko je blag na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, podzemno, oko 5-10 cm duboko, u miješanim šumama, po parkovima i grmlju, u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, obično jelom, bukvom, hrastom, smrekom ili borom, uz stara debla, voli mediteranska područja.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom zbog neugodnog okusa mesa. Eventualno se može konzumirati samo dok je mlada.

Napomena: Sličan neugodan miris mesa ima promjenljiva utrobnjača (Melanogaster ambiguus), dok je miris kod broomeove utrobnjače (Melanogaster broomeanus) i šarolika utrobnjače (Melanogaster variegatus) ugodan i aromatičan.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je okruglasto sa crvenkastim rizomorfima na osnovi; 2. površina je crvenkasto-smeđa do crno-smeđa; 3. meso je crno, s komoricama koje su u početku ispunjene sluzavo-želatinoznom masom; 4. meso neugodno miriše na češnja; 5. raste podzemno u površinskom sloju u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, u mediteranskim područjima

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1624. Gomoljasta utrobnjača (Melanogaster tuberiformis Corda)

Melanogaster variegatus

Melanogaster variegatus - created on July 2009 in Hartberg-Fürstenfeld, Austria by gfriebes

Info
CC-BY-NC

Uvjetno jestiva gljiva

ŠAROLIKA UTROBNJAČA

Melanogaster variegatus (Vittad.) Tul. & C.Tul.

Plodno tijelo: 2-7 (9) cm široko, nepravilnog je oblika, može biti gomoljasto, eliptično, okruglasto ili je bubrežasto, na osnovi ima nekoliko crnkastih bazalnih rizomorfa, nema sjaja, peridij se ne odvaja, debeo je 0.2-0.5 mm; žućkasto, žuto-oker, na dodir i rukovanjem postane crvenkasto-smeđe pjegavo, odnosno crnkasto, blago je baršunasto, grbavo, hrapavo.

Spore: Široko eliptične do kuglaste, na jednom kraju s kratkim prozirnim ostatkom sterigme, glatke, 6-9 x 3-6 µm; otrusina je žućkasta.

Meso: Tvrdo, elastično, bjelkasto, kasnije je žuto, u starosti je smeđe do crno-smeđe, sadrži sitne komorice široke 0.3-1.5 mm, komorice mogu biti višekutne ili okruglaste, u starosti su su ispunjene crnkastom želatinoznom masom, pregradne su stijenke tanke i bjelkasto-žućkaste; miris je ugodan na voće ili podsjeća na suhe kruške, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, podzemno, najčešće po mediteranskoj makiji i u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, najčešće hrasta ili lijeske.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, ali samo mlada dok se vanjska kožica može ukloniti, a iznutra je još čvrsta. Jedu ga šumske životinje poput jelena i divljih svinja.

Napomena: Opisana utrobnjača preferira mediteransku makiju ili raste ispod čempresa, česvine ili bora. Sličan ugodan miris mesa ima broomeova utrobnjača (Melanogaster broomeanus), dok je miris kod promjenljive utrobnjače (Melanogaster ambiguus) i gomoljaste utrobnjače (Melanogaster tuberiformis) neugodan na luk i češnjak.

Najvažnije za determinaciju: 1. plodno tijelo je okruglasto sa crnkastim rizomorfima na osnovi; 2. površina je žućkasta do žuto-oker; 3. meso je bjelkasto, žuto do crno-smeđe, s komoricama koje su u početku ispunjene crnom sluzavo-želatinoznom masom; 4. meso miriše ugodno na voće, na suhe kruške; 5. raste podzemno u površinskom sloju u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, na mediteranskom području

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1625. Šarolika utrobnjača (Melanogaster variegatus (Vitt.) Tulasne & C.Tulasne)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži