Typhula contorta - created on October 2023 in Ленинский р-н, Тульская обл., Russian Federation by Maxim Sharapov

UVIJENA KIJAČARKA

Typhula contorta (Holmsk.) Olariaga

Engleski naziv: Contorted Pipe Club

Plodno tijelo: 0.5-4 cm visoko i 2-5 mm široko, raste uvis poput trske, prema vrhu je sve deblje i deblje, u obliku je tanke batine, unutrašnjost je cjevasto šuplja, površina je glatka, gornji je zadebljani dio crtast i plosnat, u starosti i kada se osuši je uzdužno naborano, malo je pahuljasto, na bazi je blago baršunasto, donji je dio sterilan; žuto-smeđe, oker do smeđe, ponekad je s narančastom nijansom, pri vrhu je svjetlije, unutrašnjost je cjevasto šuplja.

Spore: Eliptične, glatke ili malo zrnaste, prozirne, 11.5-18.5 x 5-7 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Elastično, čvrsto, vlaknasto, žilavo, žućkasto-smeđe, vlakna se mogu guliti poput trave; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane) i plodova raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom johe ili hrasta.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Uvijena je kijačarka vrlo karakteristična i bitno se razlikuje od cjevaste kijačarke (Typhula fistulosa) po tamnosmeđoj boji plodnog tijela koje je na gornjem dijelu prošireno i plosnato. Općenito predstavlja, zakržljalu, iskrivljenu i manju verziju cjevaste kijačarke.

CJEVASTA KIJAČARKA

Typhula fistulosa (Holmsk.) Olariaga

Etimologija: fistulatus (lat.) = šuplje, udubljeno. Po šupljoj batini.

Engleski naziv: Pipe Club

Plodno tijelo: Do 15 cm visoko i 3-5 (8) mm široko, raste uvis poput trske, prema vrhu je sve deblje i deblje, u obliku je tanke batine, unutrašnjost je cjevasto šuplja, površina je glatka, gornji je zadebljani dio crtast i plosnat, na bazi je blago baršunasto, donji je dio sterilan; žuto-smeđe, smeđe ili crveno-smeđe, pri vrhu je svjetlije, unutrašnjost je cjevasto šuplja.

Spore: Eliptične, glatke ili malo zrnaste, prozirne, 11.5-18.5 x 5-7 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Elastično, čvrsto, vlaknasto, žilavo, žućkasto-smeđe, vlakna se mogu guliti poput trave; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane) i plodova raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom johe ili hrasta. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Borovljani pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Naraste i do 20 cm visoko, prepoznatljiva je po smećkastoj boji i po šupljoj unutrašnjosti cijelog plodnog tijela.

ŠAŠAVA KIJAČARKA

Typhula juncea (Alb. & Schwein.) P.Karst.

Etimologija: junceus (lat.) = sita, rogoz, šaš. Po izgledu.

Engleski naziv: Slender Club

Plodno tijelo: 2-15 cm visoko i 1-2 (3) mm široko, izgleda poput tankog štapića, na presjeku je okruglasto, veoma je tanko, valjkasto, u mladosti je puno, kasnije je šuplje, na vrhu je malo tupo i često zakrivljeno, nije račvasto, prema bazi se nalazi suženi dio koji skoro podsjeća na stručak, donji je sterilni dio stručka dug 1-2.5 cm, gornji je fertilni dio bjelkast, žućkast, oker do narančasto-smeđ i gladak, na bazi je s bijelim dlakavim rizomorfnim hifama.

Spore: Eliptične, bademaste, glatke, prozirne, 7-10 x 3.5-4 µm.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, čvrsto, žilavo, elastično, bjelkasto je do žuto-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprofit na otpalom suhom lišću i drugim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, hrasta ili johe; prilično je rasprostranjena vrsta.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Po izgledu je raspoznatljiva po končastom izgledu i karakterističnom staništu na otpalom lišću raznog bjelogoričnog drveća. Nikada ili veoma rijetko raste na grančicama.

ČEKINJASTONOGA KIJAČARKA

Typhula setipes (Grev.) Berthier

Etimologija: seta (lat.) = dlaka, čekinja + pes (lat.) = stopalo. Po dlakavom stalku.

Plodno tijelo: 2-5 mm visoko, samo plodna glavica je 0.5-2 mm visoka i 0.2-0.8 mm široka, batinasto ili malo glavičasto, nerazgranato, stručkoliki produžetak je spojen sa podlogom bez sklerocija, bjelkasto, kremasto do smećkasto.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, amiloidne, 7-9 x 3-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, tvrdo, voštano, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit lišća raznog bjelogoričnog drveća, osobito vrbe, johe i topole, kao i na trulim biljnim stabljikama. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Jagnjedovec pokraj Koprivnice, na peteljci lista od johe.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristično raste samo na lišću raznog bjelogoričnog drveća i ne izrasta iz sklerocija.