Ukupno vrsta gljiva: 2280

Krovnjače

Gljive imaju listićav himenij; listići su slobodni, a središnji splet im je različit; stručak je često po dužini čehasto crnkast, nema vjenčića ni ovoja; otrusina je crvenkasta; spore su ovalne i glatke. Rastu na drvetu ili na ostacima raznog drveća; zbog prilično oštrog mirisa nemaju neku osobitu kulinarsku vrijednost.

Rod: Pluteus Fr.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Pluteaceae

Engleski naziv: Shields

Izravno podređene niže takse: prikaži

Pluteus atromarginatus

Jestiva gljiva

CRNOČEHAVA KROVNJAČA

Pluteus atromarginatus (Konrad) Kühner

Engleski naziv: Blackedged Shield

Klobuk: 4-15 (20) cm širok, zvonolik, zatim je konveksan i ispupčen na sredini, suh, tanak; tamnosmeđ je do gotovo crn, uzdužno je vlaknast i naboran, dekoracija je nešto gušća i crne boje na sredini, više je ili manje sitno čehast, rub nije crtast, često prelazi listiće.

Stručak: 4-12 (14) cm visok i 0.5-1 (1.2) cm debeo, zadebljan je na bazi, pun, krhak, vrh se lako odvaja od podnice klobuka kao kod svih vrsta iz roda Pluteus; osnova je bijela, površina je vlaknasta, s crno-smeđim crticama, baza je kosmata.

Listići: Najprije su bjelkasti, kasnije su ružičasti, oštrica je crna; gusti, tanki, trbušasti, najprije dodiruju stručak, kasnije su jasno slobodni.

Spore: Široko eliptične ili skoro kuglaste, glatke, 5.2-8.1 x 3.8-5.8 µm; otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto je do kremasto, mekano, vlaknasto; miriše ugodno na gljive ili rotkvice kao kod jelenske krovnjače (Pluteus cervinus), a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili skupno, kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Lako je prepoznatljiva po crnoj oštrici listića i rastu na drvu. Jedna je od najvećih krovnjača. Zbog sličnosti se može zamijeniti s jelenskom krovnjačom od koje se razlikuje po crnkastoj oštrici listića, te po staništu na panjevima bjelogoričnog drveća. Od drugih je vrsta dosta slična i sjenovita krovnjača (Pluteus umbrosus) koja ima crne listiće i oštricu listića te izraženije izbrazdanu površinu klobuka.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 475. Crnočehava krovnjača (Pluteus nigrofloccosus (R.Schulz.) Favre), Sinonim: Pluteus atromarginatus (Sing.) Kühn.

Pluteus cervinus

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

JELENSKA KROVNJAČA

Pluteus cervinus (Schaeff.) P.Kumm.

Engleski naziv: Deer Shield

Klobuk: 3-9 (14) cm širok, konveksan, zatim se raširi i ispupči na sredini, lomljiv, gol, pravilan, po vlažnom je vremenu ljepljiv, mekan; svijetlosmeđ do tamnosmeđ, na sredini je tamniji, vodenast, kasnije je radijalno vlaknast.

Stručak: 5-10 (12) cm visok i 0.5-2 cm debeo, pun, često je zakrivljen, lako se odvaja od klobuka; bjelkast, sa sitnim je smeđim uzdužnim vlaknima, uzdužno je brazdast.

Listići: Slobodni, široki, gusti; najprije su bijeli, kasnije su ružičasti i na kraju smeđi, oštrica je bjelkasta.

Spore: Eliptične, 6-9.5 x 4-6.5 µm, (cromushrooms: (6.4) 6.6 - 8.2 (9.6) × (4.2) 5 - 5.9 (6.7) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.5 (1.7), N = 120, Me = 7.3 × 5.4 µm, Qe = 1.3; bazidije (18.8) 19.8 - 25.8 (26.4) × (5.9) 6 - 7.7 (7.8) µm, N = 22; cheilocistide (24.8) 30.7 - 47 (52.8) × (11.5) 12.6 - 16.8 (19.7) µm, N = 80; pleurocistide (47.1) 53.3 - 71.7 (79.9) × (11.9) 14.3 - 20.3 (23.2) µm, N = 50); otrusina je sivo-ružičasta do ružičasto-smeđa.

Meso: Bijelo je ili bjelkasto, mekano; miriše na rotkvice ili sirovi krumpir, a okus je malo gorkast.

Kemijske reakcije: Baza stručka u dodiru s gvajakovom tinkturom lagano plavi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, piljevina) raznog bjelogoričnog drveća. Primjerak na trećoj slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Kako je ne bi zamijenili s otrovnim vrstama, uvijek obratite pažnju na slobodne listiće i rast na drvu. Kod krovnjača se stručak lako odvoji od mesa u klobuku nakon čega nastane kružni krater. Ima mnogo sličnih vrsta, crnočehava krovnjača (Pluteus atromarginatus) i sjenovita krovnjača (Pluteus umbrosus) imaju smeđe listiće, velika krovnjača (Pluteus petasatus) ima blijedo-sivi klobuk prekriven smeđim ljuskama. Postoji dosta malih krovnjača, sve su jestive, primjeri su lavlja krovnjača (Pluteus leoninus) koja je žuta. Rijetkost je vrsta sa snježnobijelim listićima, jer veći dio vrsta ima tipično ružičaste listiće. Sve vrste iz ovog roda su jestive, za razliku od vrsta iz srodnih rodova Nolanea i Entoloma koje sadrže dosta toksičnih vrsta.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 474. Jelenska krovnjača (Pluteus cervinus Quélet), Sinonim: Pluteus atricapillus (Secr.) Singer

Pluteus chrysophaeus

Pluteus chrysophaeus - created on May 2023 in Provence-Alpes-Côte d'Azur, France by ncamberoque

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

ZLATNOSMEĐA KROVNJAČA

Pluteus chrysophaeus (Schaeff.) Quél.

Etimologija: krysos (gr.) = zlatno + phalos (gr.) = smeđe. Po boji.

Engleski naziv: Yellow Shield

Klobuk: 2-7 cm širok, najprije je stožast, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, zlatnožut do svijetlosmeđ, nešto je tamniji na sredini, koja je naborana i prošarana žilicama, osnova je žuta do zlatnožuta, vodenast, fino je baršunast, rub je valovit i prozirno narebran.

Stručak: 3-11 cm visok i 3-9 mm debeo, valjkast, zadebljava se prema dnu, uglavnom je zakrivljen, lako se odvaja od podnice klobuka; blijedo krem do smeđ  je do svijetlosmeđ, vlaknast i bjelkasto dlakav.

Listići: Slobodni, široki, izmiješani su s lamelulama; najprije su bijeli do žućkasti, kasnije su crvenkasto-ružičasti, oštrica je bjelkasto trepavičasta.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, glatke, 5-7.8 x 4.5-6 µm, Q = 1.1-1.4, cheilocistide su varijabilnog oblika, 50-60 x 10-15 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, vodenasto, bijelo do sivkasto-žuto, u sredini stručka je bjelkasto, a u klobuku oker; miris je slabo izražen, donekle je voćni, a okus je blag, ugodan na gljive ili rjeđe malo gorkasto.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u svim tipovima šuma, voli aluvijalne šume, kao saprofit krupnih drvnih ostataka (grane, trupci, piljevina) raznog bjelogoričnog drveća, često i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, voli vapnenačka i toplija područja.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom zbog lošeg okusa mesa i malih dimenzija.

Napomena: Najznačajnija karakteristika je zlatnožuta boja klobuka, a slična je romellijeva krovnjača (Pluteus romellii), koja ima izrazito žuti do žuto-zeleni stručak i nešto tamniji, smeđi, klobuk.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 485. Žutozelena krovnjača (Pluteus luteovirens Rea); 486. Zlatnosmeđa krovnjača (Pluteus chrysophaeus Schaffer & Fries)

Pluteus diettrichii

Pluteus diettrichii - created on June 1998 in Maso Postel, Pergine Valsugana, Italy by Marco Floriani

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

RASCIJEPLJENA KROVNJAČA

Pluteus diettrichii Bres.

Klobuk: 3-13 (16) cm širok, konveksan, kasnije se raširi i ispupči na sredini; sa smeđim, sivo-smeđim ili tamnosmeđim čehicama na bijeloj osnovi, tipično je radijalno raspucan, često se na raspuknutim mjestima uočava bijelo meso.

Stručak: Valjkast, lagano je zadebljan na bazi, lako se odvaja od klobuka, skoro je gladak; bjelkast, na bazi je smećkast.

Listići: Prilično su gusti, osrednje su široki, suženi su uz stručak, odmaknuti su od njega kao i kod svih krovnjača, slobodni, oštrica je nepravilna, izmiješani su s lamelulama; bjelkasti, kasnije su ružičasto-smeđi.

Spore: Eliptične, 11-15 x 5.5-7.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto, vlaknasto; miriše na kupus ili rotkvice, a okus je malo neugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, voli glinenasto-pjeskovito tlo.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dosta je krupna krovnjača, prepoznatljiva je po radijalno postavljenoj dekoraciji po površini klobuka i po tendenciji da se na raspuknućima kožice pojavljuje tanko bijelo meso. Vlakna po klobuku su uvijek skoro crnkaste boje.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 484. Rascijepljena krovnjača (Pluteus rimulosus Kühn. & Romagn.)

Pluteus ephebeus

Pluteus ephebeus - created in Estonia by Vello Liiv

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

MLADENAČKA KROVNJAČA

Pluteus ephebeus (Fr.) Gillet

Engleski naziv: Sooty Shield

Klobuk: 3-6 (8) cm širok, konveksan, ubrzo je otvoren i s dosta širokom grbicom na sredini; smećkast, smeđ ili je sivo-smeđ, ispupčenje je ružičasto, čitava je površina je sitno baršunasto-čehasta, rub je čupavo-čehast, često je ispucan i jasno narebran.

Stručak: 6-8 cm visok i 0.6-1 cm debeo, šupljikav, slabašan, čvrst, skoro je valjkast ili se lagano sužava prema vrhu, malo je širi na vrhu ispod klobuka, lako se odvaja od klobuka; bjelkast, vlaknast.

Listići: Gusti, kompaktni, uski, jedva su prirasli; bijeli, sivkasti, kasnije su ružičasti ili ružičasto-smeđi, oštrica ja blijeda.

Spore: Kuglaste do eliptične, 5.5-8.5 x 4.5-6.5 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa.

Meso: Snježnobijelo, kompaktno je i malo mekano; miris nije izražen, a okus je malo trpak i gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i bjelogoričnim šumama, po parkovima i livadama, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog pregorkog okusa mesa.

Napomena: Slična je jelenska krovnjača (Pluteus cervinus) koja ima čekinjastiji klobuk i nema mirisa.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 480. Mladenačka krovnjača (Pluteus murinus Bres. ss. Romagn.); Sinonim: Pluteus ephebeus (Fr.) Gillet; 481. Mladenačkobijela krovnjača (Pluteus murinus var. albidum (Fr.) Gillet)

Pluteus inquilinus

Nejestiva gljiva

BJELKASTA KROVNJAČA

Pluteus inquilinus Romagn.

Etimologija: inquilinus (lat.) = stanar, parazitski organizam. Po načinu rasta.

Klobuk: 2-4 (5) cm širok, isprva je konveksan, zatim se otvori, bjelkast do blijedo ​ružičast, na sredini je obično žiličast, rub je dugo prozirno narebran.

Stručak: 2-4 (5) cm dug i 2-4 (6) mm debeo, valjkast, malo je zadebljan na bazi, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel do kremast, na bazi je bjelkasto maljav.

Listići: Gusti, zbijeni, slobodni, izmiješani su s lamelulama, bijeli, bjelkasti, kasnije su prljavo ružičasti, oštrica je sitno bijelo resasta i nazubljena.

Spore: Široko eliptične, glatke, prozirne, 5.9-7.7 x 4.9-6.2 µm, Q = 1.1-1.3, Me = 6.7 x 5.5, Qav = 1.2; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, po vlažnom je vremenu bijelo, a po suhom sivo-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća ili prividno na zemlji izmiješanm s drvnim ostacima. Slike je snimio Mladen Matišić, početkom kolovoza.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Može se zamijeniti s zrnastom krovnjačom (Pluteus plautus), koja nazubljenu oštricu listića i koja raste samo na drvnim ostacima bjelogoričnog drveća.

Pluteus leoninus

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

LAVLJA KROVNJAČA

Pluteus leoninus (Schaeff.) P.Kumm.

Etimologija: leoninus (lat.) = lavlje. Po boji sličnoj boji lavljeg krzna.

Engleski naziv: Lion Shield

Klobuk: 3-7 (9) cm širok, najprije je poluloptast do stožast, kasnije je spljošten i tupo ispupčen na sredini; žućkast je ili narančast, sredina je tamnija, bez dekoracije ili je lagano smeđe pahuljast, rub je nazubljen.

Stručak: 3-9 (12) cm visok i 3-7 (9) mm debeo, valjkast, često je zakrivljen, pun, u starosti je šupalj, lomljiv, lako se odvaja od klobuka; na gornjem je dijelu bjelkast, a prema bazi je žućkast, žućkasto-smeđ do smeđ, na dnu stručka se nalazi splet bijelih micelijskih vlakana.

Listići: Gusti, mekani, dosta su široki i trbušasti, slobodni; najprije su bjelkasti ili žućkasti, kasnije su ružičasti, oštrica je žućkasta i sitno trepavičasta.

Spore: Kuglaste do eliptične, glatke, s uljnim kapljama, (4.8) 5.2 - 6.2 (6.8) × (4) 4.5 - 5.4 (5.8) µm, Q = (1) 1.1 - 1.2 (1.4), N = 120, Me = 5.7 × 4.9 µm, Qav = 1.2; otrusina je ružičasto-smećkasta.

Meso: Bijelo, nepromjenljive je boje, ispod klobuka je žuto do žuto-zeleno, tanko, mekano, krhko; miris je malo neugodan na ciklu, a okus je na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta i graba, rjeđe se pronađe na crnogoričnom drveću.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Boja teži da požuti i raste na trulom, a ne na živom drvu. Slična je crvenkasta krovnjača (Pluteus aurantiorugosus) s crvenkasto-narančastim klobukom, ali nema podataka o njenoj jestivosti. Stručak je bijel, samo je na bazi žuto-narančast i raste samo na panjevima bjelogoričnog drveća, osobito na panjevima johe.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 488. Lavlja krovnjača (Pluteus leoninus (Schff. ex Fr.) Kummer); 489. Žutožilasta krovnjača (Pluteus luteomarginatus Røll.)

Pluteus petasatus

Jestiva gljiva

VELIKA KROVNJAČA

Pluteus petasatus (Fr.) Gillet

Etimologija: petasus (lat.) = putujući klobuk. Po dimenzijama klobuka.

Engleski naziv: Scaly Shield

Klobuk: 3-10 (14) cm širok, konveksan, kasnije je skoro izravnat, nije uvijek pravilnog oblika; bijel, bjelkast ili je kremast, sredina je obično sa sivo-smeđo vlaknasto-čehast.

Stručak: 3.5-12 cm visok i 0.4-2 cm debeo, valjkast, rijetko je pravilan, vrh se lako odvaja od podnice klobuka; bijel, izgleda crtasto, uzdužno je vlaknasto-čehast, osobito prema bazi.

Listići: Prilično su široki, gusti, zaokruženi su uz stručak, odmaknuti, slobodni; najprije su bijeli, u starosti su izraženo ružičasti.

Spore: Eliptične, 5-7 x 3.5-5 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa do hrđastosmeđa.

Meso: Bijelo, tanko, malo je spužvasto u klobuku; miris nije izražen, u starosti je neugodan na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće divljeg kestena, lipe ili breze.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Po boji i dimenzijama je vrlo slična jelenska krovnjača (Pluteus cervinus). Od navedene se vrste razlikuje po nešto vitkijoj građi i po karakteristično velikim dimenzijama spora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 478. Velika krovnjača (Pluteus petasatus (Fr.) Gill.); 479. Plemićka krovnjača (Pluteus patricius Schulzer), Sinonim: Pluteus curtisii (Berk. & Br.) Saccardo

Pluteus phlebophorus

Pluteus phlebophorus - created in Germany by Markus Pischel

Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

ŽILASTA KROVNJAČA

Pluteus phlebophorus (Ditmar) P.Kumm.

Etimologija: phleps (gr.) = žila, vena + porus (lat.) = pora, rupica, šupljinica. Po žilicama i mrežici na klobuku.

Engleski naziv: Wrinkled Shield

Klobuk: 1-4 (5) cm širok, konveksan, kasnije je skoro izravnat, dosta je pravilan; sivosmeđ je ili tamnosmeđ, po suhom je vremenu blijedosmeđ, površina je mrežasto naborana od istaknutih isprepletenih žilica.

Stručak: Prilično je slabašan, valjkast, šupalj, skoro je uvijek iskrivljen, gladak, svilenkasto sjajan, vrh se lako odvaja od podnice klobuka; bjelkast je do sivkast, ponekad na pritisak požuti.

Listići: Gusti, prilično su trbušasti, slobodni, izmiješani su s lamelulama; najprije su bjelkasti ili blijedoružičasti, kasnije su ružičasti, oštrica je svjetlija.

Spore: Skoro kuglaste, 6.4-7.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bjelkasto je ili sivkasto-smećkasto, prilično je mekano; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od lipnja do listopada, u miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve ili breze, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima; prilično je rijetka vrsta.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Neki autori ovu gljivu smatraju jestivom. Uvijek obratiti pozornost na slobodne listiće i drvo na kojem raste kako se ne bi zamijenila s otrovnim rudoliskama (Entoloma).

Napomena: Ova je krovnjača izgledom prilično prepoznatljiva po žiličastoj dekoraciji klobuka smećkaste boje. Druge krovnjače imaju dekoraciju življih boja, žutu, žuto-narančastu, bjelkastu ili smeđu, a to su romellijeva krovnjača (Pluteus romellii), bjelkasta krovnjača (Pluteus inquilinus) i thomsonova krovnjača (Pluteus thomsonii).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 490. Žilasta krovnjača (Pluteus phlebophorus (Ditm.: Fr.) Kumm.)

Pluteus plautus

Nejestiva gljiva

ZRNASTA KROVNJAČA

Pluteus plautus (Weinm.) Gillet

Etimologija: platus (gr.) = širok, prijateljski. Po izgledu.

Engleski naziv: Satin Shield

Klobuk: 2-4 (6) cm širok, polukuglasto-konveksan, kasnije se otvori, rijetko je spljošten; bjelkast je ili sivkast, na sredini je smećkast, površina je skoro glatka ili samo na početku sa tamnosmeđim sitnozrnastim čehicama na bijeloj osnovi, sredina je obično žiličasta, rub je gladak i prozirno narebran skoro do sredine kada se gljiva potpuno razvije.

Stručak: 2-5 (6) cm visok i 3-5 (7) cm debeo, valjkast, šupalj, lagano je zadebljan i maljav na bazi, vrh se lako odvaja od mesa u stručku; bijel je ili kremast, prema bazi je smećkast i čehast s točkicama.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, odmaknuti, slobodni, izmiješani su s lamelulama; bjelkasti, kasnije su ružičasti ili mesnatocrveni, oštrica je bijelo resasta.

Spore: Široko eliptične do gotovo kuglaste, 6-8 x 4.7-6.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Mokro je bijelo, suho je sivo-smeđe, u bazi stručka je tamnije; miris je slabo izražen ili na prašinu, djelomično je i pomalo neugodan na plin, spaljenu gumu ili haringe, sličan kao kod smrdljive štitarke (Lepiota cristata), a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična vrsta Pluteus semibulbosus koja ima nešto uočljiviju bulbu, a dekoracija po površini klobuka je nešto priraštenija.

Pluteus podospileus

Pluteus podospileus - created in Norway by Inger-Lise Fonneland

Info
CC-BY

Jestiva gljiva

SITNA KROVNJAČA

Pluteus podospileus Sacc. & Cub.

Etimologija: pous (gr.) = noga + spiloo (gr.) = grmlje, mrlja, ljaga, packa. Po točkasto zamrljanom stručku.

Klobuk: 2-6 (8) cm širok, najprije je konveksan, kasnije je spljošten i s uzdignutim rubom; žućkasto-smeđ, tamnosmeđ ili je crno-smeđ, naglašeno je tamniji na sredini, sitno je baršunast, čitava je površina s gustim prozirnim stršećim čehicama, malo je žiličasto naboran ili crtast, rub je uzdignut.

Stručak: 3-5 (6) cm visok i 3-5 (8) mm debeo, valjkast, baza je zadebljana, često je zakrivljen na bazi, lako se odvaja od klobuka; bjelkast je ili smeđ, površina je sitno tamnosmeđe čehasta, osobito na vrhu.

Listići: Gusti, trbušasti, suženi su uz stručak, slobodni; u mladosti su bijeli ili krem-sivkasti, kasnije su ružičasti do krem-ružičasti, oštrica je bjelkasta.

Spore: Široko eliptične do gotovo kuglaste, 4-7.2 x 3.5-6.3 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto je ili sivkasto, provodnjeno je u klobuku tamnosivo, a u stručku sivo do sivo-smeđe; miris nije izražen ili je malo neugodan na rotkvice, sličan kao kod jelenske krovnjače (Pluteus cervinus), a okus je ugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u šumama, parkovima i uz puteve, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, na piljevini ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Na stručku je jasno uočljiva sitna dekoracija tamnosmeđe boje na bjelkastoj bazi.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 491. Sitna krovnjača (Pluteus minutissimus R.Mre.); Sinonim: Pluteus podospileus f. minutissimus (Mre.) Vellinga

Pluteus pouzarianus

Jestiva gljiva

POUZAROVA KROVNJAČA

Pluteus pouzarianus Singer

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Engleski naziv: Conifer Shield

Klobuk: 4-9 (10) cm širok, izravnat je i malo ispupčen na sredini, gladak, sjajan; siv, sivo-smeđ ili je tamnosmeđ, prema rubu je često nešto svjetlije smeđe boje bijele kave; površina je često radijalno vlaknasta.

Stručak: 5-7 cm visok i 5-8 mm debeo, bulba je često široka do 1.2 cm, prema bazi je batinasto zadebljan, često je zakrivljen, lako se odvaja od klobuka; bjelkast, s uzdužnim je smećkastim vlaknima, sitno je izbrazdan, prema bazi je nešto tamnije smećkaste boje.

Listići: Jako su gusti, trbušasti, slobodni; u mladosti su bijeli, zatim su svijetložuti, kasnije su ružičasti, oštrica je iste boje.

Spore: Eliptične, (5.2) 5.6 - 7.2 (8.8) × (4.2) 4.8 - 5.9 (6.4) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 60, Me = 6.4 × 5.3 µm, Qav = 1.2; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bijelo je ili bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag na zemlju.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili skupno, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog crnogoričnog drveća, rjeđe bjelogoričnog drveća, te na piljevini. Primjerci na slici snimljeni su u rujnu na lokalitetu Brezovac na Dinari, na 1650 m nadmorske visine.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Ova se vrsta teško razlikuje od jelenske krovnjače (Pluteus cervinus). Raste samo na krupnim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća i ima nešto manje plodno tijelo, a miris i okus uglavnom nisu izraženi. Vrbina se krovnjača (Pluteus salicinus) razlikuje po zelenkastom ili plavkastom tonu klobuka.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 482. Pouzarova krovnjača (Pluteus pouzarianus var. albus Bonnard)

Pluteus romellii

Nejestiva gljiva

ROMELIJEVA KROVNJAČA

Pluteus romellii (Britzelm.) Sacc.

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast švedskog mikologa Larsa Rommela (1854.-1927.), nekadašnjeg suradnika urednika časopisa Mycologia.

Engleski naziv: Goldleaf Shield

Klobuk: 2-5 (6) cm širok, konveksan je i teži da postane stožast, kasnije se raširi i lagano ispupči na sredini, gladak, blistav, po vlažnom je vremenu malo mazav; žuto-smeđ, smećkast ili je sivo-smeđ, vodenast, nešto svjetliji kada se gljiva razvije, površina je svilenasta i često valovito žiličasta, baršunasta, zrnasto-hrapava, rub je svjetliji i slabo uočljivo prozirno narebran.

Stručak: 3-6 (7) cm visok i 5-9 mm debeo, valjkast, nije ravan, sužava se prema vrhu, lako se odvaja od klobuka; tipično je žut ili žuto-zelenkast, osobito prema bazi, gladak je ili je uzdužno vlaknast i lagano crtast.

Listići: Prilično su široki, karakteristično su zaokruženi uz stručak i odmaknuti, slobodni, prisutne su i lamelule; bjelkasti su ili žućkasti, kasnije su žućkasto-crvenkasti ili ružičasti zbog prisutnosti spora.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, glatke, (6) 6.3 - 7.9 (8.3) x (5.2) 5.6 - 6.7 (7.1) µm, Q= (1.06) 1.07 - 1.18 (1.23), N= 30, Me= 6.9 x 6 µm, Qav= 1.15; otrusina je ružičasta.

Meso: Vodenasto žuto-maslinasto, žuto-sivo ili masninasto-smeđe, u bazi stručka je žućkasto; miris i okus blagi na rotkvicu.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća. Sve slike snimio je Neven Ferenčak, krajem ožujka i .

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Postoji jedan sinonim ove vrste koji se malo razlikuje po izraženijoj žutoj boji klobuka.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 487. Romelijeva krovnjača (Pluteus romellii (Britz.) Saccardo)

Pluteus salicinus

Otrovna gljiva

VRBINA KROVNJAČA

Pluteus salicinus (Pers.) P.Kumm.

Etimologija: salix (lat.) = vrba. Po mjestu rasta.

Engleski naziv: Willow Shield

Klobuk: 2-8 (11) cm širok, konveksan, ubrzo se spljošti i izravna, nije uvijek pravilan; siv, sivo-zelenkast ili je smećkast, gladak je ili lagano pahuljasto-vlaknast ili sitno čehast, osobito prema sredini, rub je prilično tanak.

Stručak: 3-8 (11) cm visok i 0.8-1 (1.1) cm debeo, valjkast, lagano je proširen na vrhu uz klobuk, skoro je uvijek zakrivljen prema bazi, uglavnom je sjajan, lako se odvaja od klobuka; bijel je ili žućkast, teži prema zelenkasto-plavkastom, a ponekad i prema zelenkasto-smeđem tonu (zbog sadržaja psilocibina), boje je klobuka, sitno je vlaknast.

Listići: Skoro su gusti, oštrica je pravilna i iste boje, lagano su trbušasti, suženi su uz stručak, odmaknuti, slobodni, izmiješani su s lamelulama različite dužine; najprije su bijeli, kasnije su ružičasti.

Spore: Eliptične, 7-10.5 x 5-7 µm; otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa, crvenkasto-smeđa ili hrđastosmeđa.

Meso: Tanko, mekano, bjelkasto; miris nije izražen ili je eventualno na rotkvicu, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe, johe ili bukve. 

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom jer adrži halucinogeni toksin psilocibin, ali vjerojatno samo u vrlo malim količinama. Uživanje pojedinog primjerka zasigurno ne bi izazvao nikakav učinak. U većim količinama uzrokuje psihički poremećaj s razdobljem latencije od 15 minuta do 4 sata praćen proljevom i povraćanjem. Ne smije se jesti u većim količinama i općenito se bolje suzdržati od konzumacije ove vrste.

Napomena: Ima karakterističnu mrlju sa zelenim i plavim primjesama na sredini klobuka po čemu se razlikuje od sličnih vrsta. Na spoju stručka i klobuka se, kao i kod svih krovnjača, vidi meso u klobuku, zbog opnaste površine jarka.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 477. Vrbina krovnjača (Pluteus salicinus (Pers.) Kummer)

Pluteus semibulbosus

Nejestiva gljiva

GOMOLJASTA KROVNJAČA

Pluteus semibulbosus (Weinm.) Gillet

Etimologija: semis (lat.) = polovina, djelomično + bulbosus (lat.) = lukovica, glava. Po bulboznom stručku.

Klobuk: 2-5 (6) cm širok, isprva je konveksan, zatim se otvori, bjelkast, kremast do krem-​​ružičast, na sredini je obično tamniji, fino vlaknasto-čehast, rub je narebran do otprilike polovice promjera, što je ponekad teško uočljivo.

Stručak: Valjkast, zadebljan na bazi, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel, kremasto-žut, uzdužno je ižlijebljen, obično je sitno čehast, na bazi je fino bijelo baršunast.

Listići: Osrednje su gusti, razmaknuti, široki, slobodni, bijeli, kasnije su ružičasti.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 5-9.5 x 4.5-7.5 µm, Q = 1.2; otrusina je ružičasto-smeđa do crvenkasto-smeđa.

Meso: Tanko, bijelo; miris nije izražen, u starosti je neugodan na plin metan, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve ili hrasta, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, voli vapnenasto tlo i toplija staništa, u mediteranskom području. Prve četiri slike snimio je Miro Pucar, sredinom lipnja na lokalitetu u blizini Omiša, a posljednju sliku Mladen Matišić, početkom kolovoza.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Može se zamijeniti s pokunjenom rudoliskom (Entoloma rhodopolium), koja nema bulbozno zadebljanu bazu stručka i koja raste na zemlji, a ne na drvnim ostacima.

Pluteus thomsonii

Jestiva gljiva

THOMSONOVA KROVNJAČA

Pluteus thomsonii (Berk. & Broome) Dennis

Etimologija: Po imenu.

Engleski naziv: Veined Shield

Klobuk: 1-3 cm širok, konveksan, zatim se raširi, sredina je tupo izbočena ili gotovo ravna, suh, vodenast, u mladosti je tamno sivo-smeđ, kasnije izblijedi u sivkasto-smeđu boju, sredina je nešto tamnija, po površini su dosta izražene nepravilne valovite žilice koje su najuočljivije na sredini, ali ponekad i glatka, prema rubu je lagano prozirno narebran.

Stručak: 3-5 cm visok i 1-4 mm debeo, valjkast, zadebljan na bazi, lomljiv, ravan, gladak ili svilenkast, bjelkast, od sredine prema dolje je siv do smećkast.

Listići: Gusti, široke, slobodni, izmiješani su s lamelulama, u početku su bjelkaste, kasnije postanu ružičaste.

Spore: Široko su eliptične, glatke, tankih stijenki, (6.4) 6.6 - 8 (8.4) × 5.1 - 6.1 (6.3) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.3 (1.4), N = 30, Me = 7.2 x 5.6 um, Qav = 1.3; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto, na prerezu ne mijenja boju; miris nije izražen, a okus je slatkast, blag na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća ili prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, na pjeskovitom tlu, u mahovini. Primjerke na posljednje dvije slike snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 7, 8, 9

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Karakteristična je krovnjača po žiličastom crtežu na sredini klobuka.

Pluteus umbrosus

Jestiva gljiva

SJENOVITA KROVNJAČA

Pluteus umbrosus (Pers.) P.Kumm.

Etimologija: umbra (lat.) = sjena, mračno mjesto. Po boji.

Engleski naziv: Velvet Shield

Klobuk: 3-7 (9) cm širok, konveksno-zvonolik, zatim je je otvoren i izravnat; površina je radijalno nabrana od nepravilnih čuperaka sastavljenih od izdašnih crnkasto-smeđih dlačica, zanimljivog je karakterističnog izgleda, u mladosti crna dekoracija prekriva cijelu površinu nakon čega se razloži i otkrije nešto svjetliju, okerasto-smećkastu površinu, na sredini je crne boje od priraštenih vlakanaca, rub nije crtast.

Stručak: 3-6 cm visok, valjkast, ujednačene je debljine, samo je na bazi zadebljan u malu bulbu, zakrivljen, vrh se lako odvaja od podnice klobuka; bjelkasto-žut, kasnije je smećkast, prekriven je sitnim čehicama sastavljenim od crno-smeđih dlačica kao i po klobuku, dlačice su vrlo guste na bazi.

Listići: Prilično su gusti, trbušasti, tanki, zaokruženi su uz stručak, slobodni, izmiješani su s brojnim lamelulama; najprije su bjelkasti, kasnije su ružičasti ili ružičasto-smeđi, oštrica je tamnosmeđe prošarana i sitno pahuljasta.

Spore: Eliptične, glatke, bezbojne, (5) 5.5 - 6.7 (7.5) × (3.4) 3.9 - 4.8 (5.6) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 6.2 × 4.4 µm, Qav = 1.4; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto; miriše lagano na plijesan i na rotkvice, a okus je također na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete, a u literaturi se obično navodi kao nejestiva vrsta.

Napomena: Ova krovnjača ima dosta karakteristične crne pramenove po površini klobuka i stručka. Ima karakterističnu tamnosmeđu oštricu na listićima, sličnu kao kod crnočehave krovnjače (Pluteus atromarginatus), koja ima sličnu crnu oštricu, ali nema tako dekoriran klobuk, uglavnom je gladak ili s linearno postavljenim vlakancima.

Pluteus variabilicolor

Nejestiva gljiva

RAZNOBOJNA KROVNJAČA

Pluteus variabilicolor Babos

Klobuk: 3-8 cm širok, konveksan, kasnije je raširen i ispupčen na sredini, gladak, izražene je žuto-narančaste boje, često je radijalno vlaknast, osobito u starosti, vodenast, rub je jasno narebran.

Stručak: 3-7 cm visok i 4-12 mm debeo, valjkast, lagano je zadebljan na bazi, čitav je uzdužno vlaknast, žut, u starosti je s crvenkastom nijansom na dnu.

Listići: Prilično su gusti, slobodni, izmiješani su s lamelulama, najprije su bijeli pa ružičasti, oštrica je iste boje ili bjelkasta.

Spore: Široko eliptične do kuglaste, s tankim stijenkama, 5.5-7 x 4.5-5.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bijelo-žućkasto, ispod kožice klobuka je žućkasto-narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta cera (Quercus cerris). Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, sredinom lipnja.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Ako se obrati pozornost na glavne karakteristike, teško se može zamijeniti s nekom drugom vrstom.

Referentni izvori: Josipović, Matija. 2016. Očaravajući svijet gljiva. Leo-commerce d.o.o. Rijeka. – 175. str. Raznobojna krovnjača (Pluteus variabilicolor Babos, sinonim Pluteus castri Justo & E.F.Malysheva)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži