Ukupno vrsta gljiva: 2168

Rod: Flammulaster Earle

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Tubariaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Flammulaster granulosus

Nejestiva gljiva

ZRNATA PAHULJIČARKA

Flammulaster granulosus (J.E.Lange) Watling

Klobuk: 1-4 (5) cm širok, najprije polukuglast, poslije konveksan do raširen; cimetastosmeđ do tamnosmeđ, rub je nešto svjetliji, prekriven je šiljastim čehastim bradavicama.

Stručak: 1-3 (4) cm visok, valjkast, prema osnovi nešto deblji, šupalj, elastičan, hrđastosmeđ do tamnosmeđ, prema dnu je tamniji, prekriven je stršećim čehastim bradavicama, maljav, osnova je zadebljana i bijelo maljava.

Listići: Prirasli, hrđastosmeđi ili tamnosmeđi, oštrica je svjetlija i sitno pahuljičasta.

Spore: Eliptične poput badema, glatke, 8.6-9.3 x 5.2-6 µm; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Smeđe do crvenkasto-smeđe, tanko; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto, jesen i zimu, u skupinama, u miješanim šumama, po puteljcima, parkovima i uz rubove šuma na humusnom tlu. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, početkom siječnja, na lokalitetu Glogovac pokraj Koprivnice.

Doba rasta: 1, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Moguća je zamjena s hrđastosmeđom pahuljičarkom (Flammulaster ferrugineus) koja je tamnije hrđastosmeđe boje i raste u šumama po mahovini. Postoji još niz sitnih pahuljičarki, kao što su primjerice zlatna pahuljičarka (Flammulaster limulatus) i bodljikava zrnoglavka (Flammulaster muricatus), koje nije jednostavno odrediti bez mikroskopske analize spora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 426. Zrnata pahuljičarka (Flammulaster granulosus (Lge.) Watl.), Sinonimi: Naucoria granulosa Lge., Phaeomarasmius granulosus (Lge.) Sing.

Flammulaster limulatus

Nejestiva gljiva

ZLATNA PAHULJIČARKA

Flammulaster limulatus (Fr.) Watling

Etimologija: limula (lat.) = ukrasiti, ukrasiti sitnim detaljima. Po dekoraciji klobuka.

Klobuk: 0.6-2 (3) cm širok, malen, okruglast je pa skoro zvonolik; žuto-smeđ, narančast ili hrđastosmeđ, često je nešto tamniji, osušen je svjetliji, površina je u mladosti hrapavo-zrnasta ili sitno čehava, dekoracija je upadljivija poslije kada se gljiva razvije, rub je u mladosti podvijen.

Stručak: 2-3 (3.5) cm visok i 2-3 (4) mm debeo, valjkast, zakrivljen, malo je zadebljan na bazi, šupalj; zlatnožut s tamnijom smećkastom bazom, vlaknast, čupav, zrnast, sitno čehav, vrh je uvijek svjetliji.

Listići: Prilično su gusti, malo su trbušasti, prirasli su uz stručak; najprije su limunastožuti, kasnije su zlatnožuti, u starosti su cimetastosmeđi, oštrica je bijela i pahuljasta.

Spore: Eliptične, (7.1) 7.4 - 8.4 (9.4) × (3.5) 3.7 - 4.2 (4.8) µm, Q = (1.8) 1.9 - 2.1 (2.2), N = 120, Me = 8 × 4 µm, Qav = 2; otrusina je smeđa do tamnosmeđa.

Meso: Žućkasto ili žuto-narančasto; miris nije izražen, a okus je malo gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, a rijetko crnogoričnog drveća, također na drvnom otpadu ili piljevini.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Vrlo je malena gljiva, svi dijelovi su lijepe zlatnožuto-narančasto-oker boje.

Flammulaster muricatus

Flammulaster muricatus - created on August 2023 in 52.6519..., 13.9097..., Germany by lindernia-w

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Osjetljive vrste

BODLJIKAVA ZRNOGLAVKA

Flammulaster muricatus (Fr.) Watling

Etimologija: murex (lat.) = volak (Murex trunculus), morski puž. Po izgledu klobuka.

Klobuk: 1.5-3 (4) cm širok, polukuglast je pa otvoren; hrđastosmeđ, upadljivo je dekoriran čekinjastim smeđim čehama na smeđoj do žućkastoj osnovi, čehice prelaze preko ruba.

Stručak: Valjkast, vijugav, šupalj; hrđastosmeđ ili narančasto-smeđ, dekoriran je isto kao i klobuk s čekinjastim smeđim čehama na smeđoj do žućkastoj osnovi, manje je čehast i svjetliji na vrhu, vlaknast, često s izraženom prstenastom zonom.

Listići: Najprije su prljavobijeli pa smećkasti, osrednje su gusti, suženi su uz stručak, prirasli ili se kratko spuštaju sa zupcem, nisu široki, oštrica je nazubljena.

Spore: Eliptične, 6-9 x 4-5 µm; otrusina je hrđastosmeđa do krem-cimetastosmeđa.

Meso: Tanko, žućkasto ili smećkasto; miris nije izražen ili je slab cvjetni na pelargonije, a okus je blago gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od svibnja do listopada, u aluvijalnim, bjelogoričnim i miješanim šumama kao saprofit sitnijih i krupnijih drvnih ostataka različitih vrsta bjelogoričnog drveća. U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, u okolici Velike Gorice i na planini Medvednici.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je panjevčica po uvijek prisutnoj upadljivoj dekoraciji klobuka i stručka. Raste na ostacima drva, a ne na zemlji.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Bodljikava zrnoglavka (Phaeomarasmius muricatus (Fr.: Fr.) Singer)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži