VELIKA GNOJIŠTARKA

Coprinus comatus (O.F.Müll.) Pers.

Etimologija: comatus (lat.) = krošnjast. Po izgledu koji poprimi kada se razvije i kada se stvore crne rese.

Engleski naziv: Shaggy Ink Cap, Lawyer's Wig

Klobuk: 2-15 cm širok, prvo je valjkast pa otvoren, poput izduženog zvona, uvijek zadrži zvonoliki oblik, rub je narebran, bjelkast, na kraju čitav pocrni i iz njega kapa crna tekućina, površina je grubo vlaknasta, s bijelim stršećim ljuskama, vrh klobuka je smećkast.

Stručak: 4-22 cm visok i 1-1.6 cm debeo, uzdužno je šupalj, zadebljan je na osnovi, bijel, kasnije crveni, na kraju postaje crn, manje ili više je bjelkasto vlaknast; nisko na stručku nalazi se slobodni vjenčić koji brzo otpadne.

Listići: Vrlo su gusti, bijeli, slobodni, na oba su kraja uži, od ruba postaju ružičasti ili crveni pa smeđi dok potpuno ne pocrnu i rastope se u crnu tekućinu, spore sazrijevaju od ruba prema stručku.

Spore: Eliptične, klični je otvor ekscentričan, 10-13 × 6.5-8 µm (cromushrooms: (10) 10.4 - 12.1 (12.9) × (5.8) 6.1 - 7.3 (7.5) µm, Q = (1.4) 1.6 - 1.8 (1.9), N = 60, Me = 11.3 × 6.7 µm, Qav = 1.7); otrusina je crna.

Meso: Tanko, mekano, bijelo, u starosti crno; miriše ugodno na gljive, a okus je malo slatkast.

Kemijske reakcije: Donji dijelovi kore stručka u dodiru s gvajakolom postanu plavkasto-zeleni, dok se meso stručka sa željeznim sulfatom oboji zlatnožuto.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, busenasto, skupno ili pojedinačno, kao saprofit tla po parkovima, vrtovima, livadama, šumskim stazama, rubovima šuma, na tlu bogatom hranjivim tvarima, na zemlji, voli vlažna mjesta. Također je nematofag, odnosno može hifama uhvatiti i razgraditi male valjkaste gliste (nematode). 

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Predstavlja delikatesu, a upotrebljava se samo mlada gljiva prije nego što listići počnu dobivati crvenkasti ton.

Ljekovitost: Različite studije pokazuju različita fiziološka djelovanja ove gljive, kao što su antioksidativno, antikancerogeno, antiandrogeno, hepatoprotektivno, protuupalno, antidijabetičko, antipretilno, antibakterijsko, antifungalno, antinematodno i antivirusno. Osim pozitivnih fizioloških svojstava, gljiva ima i negativne osobine, na primjer, kožne reakcije kod pacijenata s dermatitisom i atopijskom predispozicijom, rizik od zamjene s otrovnim gljivama i kontaminaciju toksičnim elementima (National Library of Medicine. 2024. The two faces of Coprinus comatus—Functional properties and potential hazards; Chemical composition, nutritional profile and in vivo antioxidant properties of the cultivated mushroom Coprinus comatus; Isolation and biological activity of triglycerides of the fermented mushroom of Coprinus Comatus; Antioxidant Properties of Cap and Stipe from Coprinus comatus; Ethanol extract of the mushroom Coprinus comatus exhibits antidiabetic and antioxidant activities in streptozotocin-induced diabetic rats; A comparative overview of antioxidative properties and phenolic profiles of different fungal origins: fruiting bodies and submerged cultures of Coprinus comatus and Coprinellus truncorum; The Prebiotic-Like Effects of Coprinus comatus Polysaccharides on Gut Microbiota in Normal Mice and Those with Acute Alcoholic Liver Injury: A Comparative Study; The antioxidant activities of alkalic-extractable polysaccharides from Coprinus comatus on alcohol-induced liver injury in mice).

Napomena: Karakteristično je visoka, bijela i grubo vlaknasto-ljuskava. Slična je prstenasta gnojištarka (Coprinus sterquilinus), koja je mnogo manja i raste na izmetu. Također se eventualno može zamijeniti sa naboranom gnojištarkom (Coprinopsis atramentaria), kojoj meso i listići nikada nisu crvenkaste boje. Vrste iz rodova Coprinopsis i Coprinellus su obično s glatkim klobukom, koji je prekriven s ostacima ovoja.

Coprinus levisticolens - created on October 2023 in Sándorfalva, Hungary by szegedigombasz

LJUPČACOVA GNOJIŠTARKA

Coprinus levisticolens E.Ludw. & P.Roux

Etimologija: Levisticum (lat.) = ljupčac (Levisticum officinale) + -colere (lat.) = živjeti, rast sa. Po rastu u blizini ljupčaca.

Klobuk: 2-5 cm širok, jajolik pa raširen, bjelkast, resasto ljuskav, u mladosti je prekriven smeđim ovojem, kasnije pocrni.

Stručak: Valjkast, bijel, kasnije se otopi u crno; vjenčić je pokretan, često se zalijepi za klobuk ili se spusti niz stručak do baze, bijel, kasnije je smeđ, prolazan.

Listići: Vrlo gusti, bijeli, kasnije su ružičasti, ružičasto-smeđi do crno-smeđi, na kraju se rastope u crnu tekućinu, slobodni.

Spore: Eliptične glatke, 10-16.5 x 6.5-9; otrusina je crna.

Meso: Bijelo, čvrsto, ubrzo pocrni i otopi se; miris je ugodan na ljupčac, kasnije je ljut i na gljive, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, kao saprofit po parkovima, livadama, rubovima šuma, uz ceste, u jarcima, jamama, na pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Lako je prepoznatljiva po karakterističnom mirisu na ljupčac.

Coprinus spadiceisporus - created on October 2005 in Monte Gelbison, Italy by Marco Floriani

KESTENJASTOSPORNA GNOJIŠTARKA

Coprinus spadiceisporus Bogart

Etimologija: spadiceus (lat.) = kestenjastosmeđ, tamnosmeđ + sporus (gr.) = sjeme, spora. Po boji spora.

Klobuk: 2-5 cm širok, isprva je eliptično-jajolik, zatim je zvonolik, kasnije je izravnat, kožica je u početku bjelkasta, ubrzo je na sredini smeđ ili tamno sivo-smeđ, zatim je krem-smeđ, postepeno postaje sivkast, izraženo je narebran do sredine, prekriven je vlaknasto-vunastim bjelkastim velom, koji je gušći na sredini, prema rubu se razlaže na male uzdignute smeđe ljuske.

Stručak: 2-8 cm visok i 3-5 mm debeo, na bazi do 8 mm, valjkast ili se blago sužava prema vrhu, isprva je gomoljasto-batinast, kasnije je blago gomoljast, pun, postaje šupalj, potpuno je bijel, tanko crtast i nejasno ljuskav; vjenčić je potpuno odvojen, s gornje je strane bijel, a s donje kremasto-oker.

Listići: Vrlo gusti, slobodni, uski, 2-5 mm široki, u početku su bijeli, zatim su sivi i na kraju crnkasti, na kraju se potpuno otope, sa svjetlijom, bjelkastom, ali kasnije ružičastom, ljuskavom oštricom.

Spore: Eliptične, glatke, 6.7-9.3 x 5.3-6.8 µm. Q = 1.20-1.45, Qav = 1.35, bazidije su 4-sporne, klični otvor je širok 1.5-1.8 µm, nema pleurocistide i caulocistide, cheilocistide su obilne, kuglaste, jajolike, eliptične, duguljaste, jastučaste, valjkaste, 30-65 x 15-23 µm, elementi ovoja su u lancima, valjkasti ili malo mjehurasti, često su suženi na dnu, 30-125 x 6-25 µm, s vretenastim, jajolikim ili valjkastim završnim komorama; otrusina je crno-smeđa.

Meso: Bijelo, prilično čvrsto, vlaknasto, ubrzo pocrni i otopi se; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit na jelenskom izmetu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po staništu na kojem raste i izostanku pleurocistida i cheilocistida.

Coprinus sterquilinus - created on September 2022 in Barhöft am Bodden, Germany by Peter Vesely

PRSTENASTA GNOJIŠTARKA

Coprinus sterquilinus (Fr.) Fr.

Etimologija: stercus (lat.) = balega, izmet, izvedenica sterquilinus znači srodan balegi ili gnoju. Po supstratu na kojem raste.

Engleski naziv: Midden Inkcap

Klobuk: 3-6 cm širok, zvonoliko-jajolik pa raširen, brazdasto-crtast ili ponekad resast na rubu, najprije je bijel pa okerast, na kraju crno rastočen, gusto je vlaknasto ljuskav sa smećkastom slabije ljuskavom sredinom, rub je u starosti sve više podvijen.

Stručak: 8-15 cm visok i 4-8 mm debeo, šupalj, na bazi je gomoljast, vlaknast, bijel; pokretni vjenčić se spusti do osnove.

Listići: Vrlo gusti, više od 50 ih dopire do stručka, bijeli, kasnije su sivi do crni nakon čega se rastope u crnu tekućinu, slobodni, oštrica je mesnatocrvenkasta.

Spore: Eliptične ili jajolike, glatke, vrlo velike, 17-26 x 10-15 µm, Q = 1.55-1.85, Qav = 1.65, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su eliptične, jajolike ili široko jastučaste, 35-60 x 18-25 µm, nema pleurocistide, elementi ovoja su 30-200 x 8-25 µm, u lancima; otrusina je crno-smeđa.

Meso: Bijelo, nježno tanko, ubrzo pocrni i otopi se; miris je ugodan, slatkast, a okus blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao saprofit na zrelom stajskom gnoju, obično konjskom, po vrtnim gredicama, tlu bogatom hranjivim tvarima.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Iako još nije potvrđeno, sumnja se da sadrži male količine koprina pa se prije i poslije konzumacije ove gljive trebaju izbjegavati alkoholna pića.

Napomena: Lako je prepoznatljiva po vrlo velikim, eliptičnim sporama i staništu na gnoju po čemu se lako razlikuje od gotovo iste velike gnojištarke (Coprinus comatus). U mladosti se eventualno može zamijeniti sa čizmastom gnojištarkom (Coprinopsis cothurnata), koja ima manje spore.