Ukupno vrsta gljiva: 2280

Šćitarke

Rod: Macrolepiota Singer

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Agaricaceae

Engleski naziv: Parasols

Izravno podređene niže takse: prikaži

Macrolepiota excoriata

Jestiva gljiva

OGULJENA SUNČANICA

Macrolepiota excoriata (Schaeff.) Wasser

Etimologija: excoriata (lat.) = oguliti, oderati. Po razderanoj kožici klobuka.

Klobuk: 3-14 cm širok, u mladosti je zvonolik, zatim je polukuglast, na kraju se raširi poput kišobrana, tupo je ispupčen na sredini, bijel, kremast, sivkasto-smeđ ili svijetlosmeđ, površina je u mladosti sitno vlaknasto-ljuskava, kasnije ljuske ostaju povezane na sredini pa površina izgleda poput zvijezde s mnogo krakova, sredina je glatka i svijetlosmeđa, osnova je bijela do kremasta, kožica je na rubu rastrgana.

Stručak: 5-16 cm visok i 0.7-2 cm debeo, valjkast, pri dnu je zadebljan i često korjenasto produžen, gladak, u starosti je šupalj, bjelkast do lagano žućkast, u starosti ili na dodir postane smećkast, površina je fino baršunasta, iznad vjenčića je fino crtast; vjenčić je bijel, s donje je strane smeđ, gladak, vunast, tanak, uzak, jednostruk, u starosti je viseći, pokretan.

Listići: Gusti, široki, nježni, slobodni, različito su dugački, bijeli, u starosti s ružičastim odsjajem, oštrica je iste boje i sitno trepavičasta, u starosti je malo valovita ili nazubljena.

Spore: Eliptične, duguljaste, prozirne, 11-17 x 8-11 µm; otrusina je bijela do blago kremasto-ružičasta.

Meso: U klobuku je bijelo, nježno, u starosti je spužvasto, u stručku je kremasto do smećkasto, tvrdo, žilavo i vlaknasto; ugodnog je mirisa na gljive, a okus je blag, orašast, sirovo je neukusno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno i u skupinama, kao saprofit tla po rubovima šuma, strništima, suhim travnjacima, parkovima, livadama, njivama, pašnjacima, uz puteve i po pješčanim nanosima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, osobito dok je mlada. Jestiv je samo klobuk, a stručak je tvrd i nejestiv.

Napomena: Jedna je od manjih, vrlo svijetlih vrsta velikih sunčanica. Slična grbava sunčanica (Macrolepiota mastoidea) ima krpaste ostatke ovoja na površini klobuka i šiljatu grbicu na sredini. Slična je i bjelkasta pečurkovica (Leucoagaricus leucothites), koja ima glatkiji stručak, manje vlaknastu površinu klobuka, koja trljanjem lagano požuti.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 56. Oguljena sunčanica (Macrolepiota excoriata (Schff. ex Fr.) Quél.); 58. Heimijeva sunčanica (Macrolepiota heimii Locq. ex Bon)

Macrolepiota fuliginosa

Jestiva gljiva

ČAĐAVA SUNČANICA

Macrolepiota fuliginosa (Barla) Bon

Etimologija: fuligo (lat.) = čađa, dim + -osa (lat.) = označava obilnost, prisustvo. Po boji.

Engleski naziv: Sooty Parasol

Klobuk: 4-15 cm širok, prvo je kuglast pa se otvori i tupo ispupči na sredini; površina je prekrivena sa zvjezdasto raspoređenim tamnosmeđim ljuskama na bjelkastoj osnovi, koje se kasnije razlažu od ruba prema sredini, sredina je crno-smeđa.

Stručak: 5-35 cm visok i 1-8 cm debeo, valjkast, gomoljasto zadebljan na dnu, vlaknast, žilav, fino je smeđe tigrasto prošaran na svijetloj osnovi, kasnije postaje tamnosmeđ do crvenkasto-smeđ, na bazi je svjetliji; vjenčić je velik, opnast, s dvostrukim rubom, pomičan, s gornje strane je bjelkast, a s donje je strane smećkast.

Listići: Gusti, mekani, slobodni, bjelkasti do krem, a u starosti su često s ružičastom nijansom ili s ružičastim mrljama.

Spore: Eliptične do jajolike, prozirne, debelih stijenki, 10-17 x 8-11 µm; otrusina je blijedo ružičasta.

Meso: Bijelo, mekano, u stručku je vlaknasto i tvrdo, na prerezu ne pocrveni, ponekad pocrveni na mjestima izgriženim od crva ili u kori stručka; miris nije izražen ili je slab na voće, a okus je blag, lagano kiselkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, parkovima, livadama, vrtovima, te uz rubove šuma. Primjerke na slikama snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne je kvalitete, a upotrebljava se samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd.

Napomena: Slična je grbava sunčanica (Macrolepiota mastoidea) koja ima veću grbicu na sredini klobuka.

Macrolepiota mastoidea

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

GRBAVA SUNČANICA

Macrolepiota mastoidea (Fr.) Singer

Etimologija: mastoidea = sisasti nastavak, izraslina. Po ispupčenju na sredini klobuka.

Engleski naziv: Slender Parasol

Klobuk: 4-15 cm širok, najprije je zvonolik, zatim je otvoren i izraženo oštro ispupčen na sredini, oker-smeđ, na sredini je tamnije smeđe boje, kožica se od sredine do ruba polako raspucava u nepravilne, sitne, priraštene, smeđe krpice ili ljuske, na sredini je često sa neprekinutim, manje ili više zvjezdastim slojem, rub je svjetliji, malo je pamučast i često rascijepljen.

Stručak: 12-15 cm visok i 0.8-1 cm debeo, valjkast, nešto je tanji na vrhu, na bazi je gomoljasto zadebljan, vitak, žilav, šupljikavo-komorast, lako se odvaja od podnice klobuka, bjelkast do svijetlosmeđ, vlaknast, iznad vjenčića je bjelkast, ispod vjenčića je najprije blijedo maljav, a kasnije je prošaran smeđim ljuskama poput zmijske kože; vjenčić je opnast, pokretan, s gornje je strane bijel, a s donje strane svijetlosmeđ, lijevkast, s dvostrukim je rubom.

Listići: Gusti, tanki, široki, mekani, odvojeni su od stručka, završavaju na ovratniku, slobodni, najprije su bijeli, kasnije su blijedo kremasti ili s ružičastim odsjajem.

Spore: Eliptične, dekstrinoidne, amiloidne, (12) 12.5 - 14.8 (16.9) × (8) 8.8 - 9.9 (10.2) µm, Q = (1.3) 1.35 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 13.5 × 9.4 µm, Qav = 1.4; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, krhko, nježno, mekano, na prerezu je nepromjenljive bijele boje, eventualno jedva uočljivo pocrveni samo u kori stručka; miriše ugodno na lješnjake i lagano na gorke bademe, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, uz rubove šuma, po vrtovima, suhim otvorenim staništima, pašnjacima i livadama, rijetko po pješčanim nanosima. Primjerak na prvoj slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Nedovoljno termički obrađena može uzrokovati gastrointestinalne tegobe.

Napomena: Ova je vrsta tipična u svojoj skupini i moguća je zamjena sa sličnim vrstama iz skupine, a to su oguljena sunčanica (Macrolepiota excoriata), koja nije oštro ispupčena na sredini klobuka, dok se velika sunčanica (Macrolepiota procera) razlikuje po većim dimenzijama, tamnijem klobuku i izraženije prošaranoj površini stručka. Dvobojni vjenčić i jako ispupčenje klobuka, te u mladosti bijelo maljava površina stručka su dovoljne karakteristike da se ne pogriješi pri determinaciji ove vrste.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 53. Nježna sunčanica (Macrolepiota gracilenta Fries); 54. Konradova sunčanica (Macrolepiota konradii (Huijsm. ex Fr.) Moser); 55. Ispupčena sunčanica (Macrolepiota umbonata Lange); 57. Grbava sunčanica (Macrolepiota mastoidea (Fr.) Sing.)

Macrolepiota olivascens

Macrolepiota olivascens - created on October 2012 in Bad Godesberg, Germany by Leoboudv

Info
CC-BY-SA

Jestiva gljiva

MASLINASTO-PJEGAVA SUNČANICA

Macrolepiota olivascens Singer & M.M.Moser

Etimologija: olivascens (lat.) = maslinast, koji postaje maslinaste boje. Po boji.

Klobuk: 5-20 cm širok, u početku je kuglast ili stožast, kasnije se raširi poput kišobrana i tupo ispupči na sredini, smećkast do maslinastozelen, čitav je prekriven smećkastim ljuskama koje su prema sredini gušće, na vrhu je tamniji i gladak, na oštećenom mjestu postane svijetlozelen, maslinast do maslinasto-siv.

Stručak: 5-30 cm visok i 1-4 cm debeo, valjkast, gomoljasto zadebljan na bazi, šupalj, površina je ispod vjenčića prošarana smeđim ljuskama na bijeloj osnovi; vjenčić je bjelkast, pokretan, s dvostrukim rubom, prolazan.

Listići: Gusti, slobodni, bijeli, kasnije su blago ružičasti, na pritisak ili na oštećenom mjestu pozelene.

Spore: Jajolike, glatke, s kličnim otvorom, 12-14 x 8.4-10 µm, cheilocistidije su batinaste, vrlo brojne, prozirne, glatke, tankih stijenki, 14-44 × 9-13.7 μm; otrusina je bijela do svijetloružičasta.

Meso: Čvrsto, bijelo; miris je ugodan na gljive, a okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, po rubovima šuma, šumskim stazama i po travnatim terenima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Slična je velika sunčanica (Macrolepiota procera), koja je mnogo većih dimezija i kojoj klobuku i listići na oštećenim mjestima ne pozelene.

Macrolepiota permixta

Macrolepiota permixta - created in Spain by Luis Herrero

Info
CC-BY-NC-ND

Jestiva gljiva

DVOJNA SUNČANICA

Macrolepiota permixta (Barla) Pacioni

Klobuk: 3-20 cm širok, u početku je okruglast ili jajolik, poslije je zvonolik pa raširen i tupo ispupčen, čitav je pokriven krupnim smeđim do tamnosmeđim ljuskama ili krpicama, sredina je tamnosmeđa, rub je krpast.

Stručak: 6-30 cm visok i 1-2 cm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, lomljiv, osnova je bjelkasta, prema gore pjegavo smeđe prošaran, na oštećenim mjestima postane plavkast; vjenčić je dvostruk, s donje je strane smeđ, pokretan.

Listići: Bijeli, poslije su oker, mekani, slobodni, do stručka su prirasli za ovratnik.

Spore: Eliptične, glatke, 11-17.5 x 8-11 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, svijetlosmeđe ili žuto-smeđe, ne mijenja boju, mekano, u sredini je klobuka vlaknasto i tvrdo; miris i okus su ugodni na lješnjake.

Stanište: Raste u ljeto i jesen pojedinačno kao saprofit tla u svim tipovima šuma, na rubovima šuma i uz šumske puteve.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Nedovoljno termički obrađena može uzrokovati gastrointestinalne tegobe.

Napomena: Slična je velika sunčanica (Macrolepiota procera), od koje se razlikuje po velikim ljuskama na klobuku s tamnim ispupčenjem. Pronađe se i u Maksimirskom parku u Zagrebu.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 59. Dvojna sunčanica (Macrolepiota permixta (Barla) Pacioni)

Macrolepiota procera

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

VELIKA SUNČANICA

Macrolepiota procera (Scop.) Singer

Etimologija: procerus (lat.) = visoko, vitko. Po izgledu.

Engleski naziv: Parasol

Klobuk: 3-30 cm širok, prvo je kuglast ili jajolik pa se otvori i uočljivo ispupči na sredini, smećkast do sivo-smeđ, površina je pokrivena s velikim, mekanim, vunastim, više ili manje zakrivljenim, koncentrično raspoređenenim smeđim ljuskama, ispupčena je sredina glatka, rub je obješen i ljuskav.

Stručak: 6-40 cm visok i 2-9 cm debeo, vitak, valjkast, vlaknast, šupalj, tvrd, gomoljasto zadebljan na dnu, bjelkast je do svijetlosmeđ, vlaknast, površina je izraženo tamnosmeđe tigrasto prošarana, na vrhu je svjetliji; vjenčić je upadljiv, velik, s dvostrukim rubom, pomičan, s gornje strane je bijel, a s donje smeđ, rub je iskrzan.

Listići: Gusti, mekani, drže se za ovratnik tako da su odmaknuti od stručka oko 1.5 mm, slobodni, bijeli, zatim su žućkasti, kasnije su sa ružičastom nijansom.

Spore: Eliptične, krupne, prozirne, dekstrinoidne, klični je otvor prekriven prozirnom opnom, 12-18 x 8-12 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo, mekano, na prerezu samo malo pocrveni u kori stručka, u ispupčenju je tvrdo, u stručku je svijetlosmeđe ili žuto-smeđe i vlaknasto; miris i okus su ugodni na lješnjake.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolom trenutno posmeđi, dok s gvajakolom brzo postane plavo-zeleno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla uglavnom na otvorenim travnjacima, ali i u svim tipovima šuma, po šumskim stazama, šumskim čistinama, uz rubove šuma.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne je kvalitete, a upotrebljava se samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd. Nedovoljno termički obrađena može uzrokovati gastrointestinalne probleme.

Napomena: Slična je čađava sunčanica (Macrolepiota fuliginosa), koja ima labavije, veće ljuske ili krpice na radijalno vlaknastoj osnovi klobuka, te maslinasto-pjegava sunčanica (Macrolepiota olivascens), kod koje klobuk i listići na oštećenim mjestima pozelene. Ostale slične vrste iz roda ili na prerezu jako pocrvene ili imaju svjetliju boju klobuka ili im je površina stručka ispod vjenčića slabije izraženo prošarana poput zmijske kože.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 51. Velika sunčanica (Macrolepiota procera (Scop. ex Fr.) Sing.)

Macrolepiota prominens

Jestiva gljiva

PROSTRANA SUNČANICA

Macrolepiota prominens (Sacc.) M.M.Moser

Etimologija: prominere (lat.) = nagnuti se, provirivati, prostirati se. Po širokom klobuku i velikoj površini.

Klobuk: 8-15 cm širok, ubrzo se raširi i izravna, nije uvijek pravilan, s izraženom je grbicom na sredini, bijel, skoro je potpuno prekriven malim, skoro uspravnim, smeđim ljuskama, rub je lagano resast.

Stručak: 12–20 cm visok i 0.8-1 mm debeo, valjkast, malo je proširen na vrhu, karakteristično je gladak, gomoljasto je zadebljan na bazi, bijel; vjenčić je bijel, s dvostrukim rubom i pokretan.

Listići: Bijeli su ili lagano ružičasti, oštrica je u starosti crna; osrednje su gusti, zaokruženi su uz stručak.

Spore: Eliptične, glatke, 9-10 x 6-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma i po livadama.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, kao i kod velike sunčanice (Macrolepiota procera).

Napomena: Ova vrsta dosta lako zamijeni s velikom sunčanicom od koje se razlikuje po bijelom stručku koji nije dekoriran i po nešto sitnijoj i drugačijoj dekoraciji po klobuku.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 52. Prostrana sunčanica (Macrolepiota prominens (Fr.) Moser)

Macrolepiota venenata

Otrovna gljiva     Na listi za determinatore

OTROVNA SUNČANICA

Macrolepiota venenata Bon

Klobuk: 4-24 cm širok, najprije je kuglast, zatim je konveksan i na kraju se raširi i široko tupo ispupči na sredini; svijetlosmeđ, prekriven je gustim vunastim stršećim ljuskama na bijeloj osnovi, koje se razlažu pa izgledaju poput zvijezde s brojnim krakovima, sredina je glatka i smeđa, rub je čehast.

Stručak: 4-25 cm visok i 1-6 cm debeo, valjkast, baza je gomoljasto zadebljana i često zakrivljena; bijel, svijetlosmeđ, gladak, nije prošaran poput zmijske kože, na ozlijeđenim mjestima jako pocrveni; vjenčić je uzdignut, širok, vunast i pokretan.

Listići: Vrlo gusti, do stručka su zaokruženi i odmaknuti, slobodni, srednje široki, do ruba uži; najprije su bijeli, kasnije su sivo-smećkasti, u mladosti su također s laganom zelenkastom nijansom.

Spore: Eliptične, 9-11 x 6.5-7.5 µm, cheilocistide su široko batinaste do jajolike; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto je ili žućkasto, na presjeku ili ozlijeđenom mjestu pocrveni, poslije postane oker-smeđe; miriše vrlo neugodno na kiseli kompost, a okus je također neugodan.

Stanište: Raste u ljeto i ranu jesen kao saprofit tla izvan šuma, na humusnom staništu, u blizini kopriva, u staklenicima, vrtovima i na krupnim drvnim ostacima raznog drveća, voli toplija područja zaštićena od vjetra i hladnoće.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta, a uzrokuje teške probavne smetnje. Ovu gljivu, kao i otrovnu pečurku (Agaricus xanthodermus), neki ljudi podnose bez bilo kakvih simptoma trovanja, a samo se kod osjetljivih osoba javljaju najteži gastrointestinalni poremećaji.

Napomena: Otrovna se sunčanica bitno razlikuje od drugih jestivih sunčanica. Ima glatki stručak, meso na presjeku malo pocrveni, zatim postane prljavo smeđe, klobuk je gusto vlaknasto ljuskav. Najviše sliči pilatovoj sunčanici (Chlorophyllum brunneum) od koje se razlikuje po ljuskama koje izgledaju poput zvijezde s brojnim krakovima, manje robusnom jednostavnijem vjenčiću, šire batinastim cheilocistidama i prije svega po nedostatku kopči na bazi bazidija i cheilocistida, a meso na presjeku lagano pocrveni pa postane smećkasto, dok je kod pilatove sunčanice narančasto-crveno.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 62. Otrovna sunčanica (Macrolepiota venenata Jacob ex Bon)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži