Ukupno vrsta gljiva: 2280

Karakteristično je za ovaj rod da su plodišta u obliku pehara ili zdjelice; veoma su živih boja i dlakava. Rastu skupno na raspadajućim ostacima drva, ali se mogu pronaći i na tlu raznih nasipa. Predstavnici su vrste: štitasta tanjurica (Scutellinia scutellata), Scutellinia trechispora i druge.

Rod: Scutellinia (Cooke) Lambotte, 1888

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Ascomycota

Razred: Pezizomycetes

Red: Pezizales

Porodica: Pyronemataceae

Engleski naziv: Eyelash Cups

Izravno podređene niže takse: prikaži

Scutellinia hirta

Scutellinia hirta - created in Norway by Kirsti Anne Mandal

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

CEJPIJEVA TANJURICA

Scutellinia hirta (Schumach.) Cooke

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-1 (1.1) cm široko, u ranoj mladosti je okruglasto, kasnije se raširi i sliči tanjuriću ili disku, na bazi nema batrljka, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka, često je na sredini pupčasta, žuto-narančasta do narančasto-smeđa ili narančasto-crvena, vanjska je sterilna strana obrasla smeđim i oštrim tamnosmeđim čekinjama koje mogu biti duge do 0.5 mm, rub je manje ili više okrenut prema gore i dlakav.

Spore: Eliptične, sitno bradavičave, s 1-2 uljne kaplje, prozirne, 18-21 x 9-10 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u šumama kao saprofit na golom tlu ili u mahovini, ali povremeno i na krupnim drvnim ostacima (grane, trupci).

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana tanjurica je dosta slična s trepavičavom tanjuricom (Scutellinia scutellata). Međutim, navedena tanjurica ima na rubu plodnog tijela znatno dulje dlačice koje mogu biti dugačke do 2000 µm i raste na krupnijim drvnim ostacima (panjevi, trupci) različitog drveća. Osim toga, cejpijeva je tanjurica često na sredini himenijalne površine pupčasta.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1763. Cejpijeva tanjurica (Scutellinia cejpii (Vel.) Svrček), Sinonim: Scutellinia hirta (Schum. ex Fr.) Cke. ss. Le Gal

Scutellinia olivascens

Scutellinia olivascens - created in Norway by Åge Oterhals

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

TIKVASTOPARAFIZNA TANJURICA

Scutellinia olivascens (Cooke) Kuntze

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-0.8 (1.4) cm široko, u obliku je šalice ili diska, na bazi nema batrljka, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka, narančast, crvena ili narančasto-crvena, vanjska je strana obrasla kratkim smeđim dlačicama, rub je uvijek okrenut prema gore sa smeđim dlačicama koje su duge do 1000 µm i debele 30-50 µm.

Spore: Široko eliptične, s prilično velikim bradavicama i grebenima, s brojnim uljnim kapljama, prozirne, 18.9-21.3 x 13.8-17.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, na prerezu lagano pozeleni; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do listopada, kao saprofit na golom vlažnom šumskom tlu, mulju i krupnim drvnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je tanjurica crlo slična sjenovitoj tanjurici (Scutellinia umbrorum), od koje se razlikuje samo po mikrostrukturi.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1762. Tikvastoparafizna tanjurica (Scutellinia ampullacea (Limm.) Kuntze.)

Scutellinia pilatii

Scutellinia pilatii - created in Norway by Rob van Kruining

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Ugrožene vrste

DUGODLAKA TREPAVIČARKA

Scutellinia pilatii (Velen.) Svrček

Plodno tijelo (apotecij): 5-20 mm široko, prvo je čašasto, u starosti je u obliku diska; unutarnja je himenijalna površina narančasta, vanjska je strana svjetlije boje, s diferenciranim je rubom, rubne su dlačice krute, izrazito duge, izmjenjuju se s kratkim, tamnosmeđe, ponekad su sa svjetlijim vrhom, dlačice na vanjskoj strani su izrazito kraće od rubnih dlačica.

Spore: Eliptične, na krajevima zaobljene, 18.9-23.5 x 11.2-13.6 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, ovisno o podneblju i nadmorskoj visini, kao saprofit na trajno natopljenim granama i grančicama jele, planinske oskoruše (Sorbus aucuparia) te bijele i planinske johe, u hladnim izvorima i gornjim dijelovima potoka u gorskim alpskim i umjerenim područjima. U Hrvatskoj je poznata samo s dva lokaliteta od koji je jedan na planini Medvednici, a drugi na području masiva Velike Kapele.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Vrlo je sitna mješinarka i teško se sa sigurnošću determinira samo na temelju makroskopskih značajki.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Dugodlaka trepavičarka (Scutellinia pilatii (Velen.) Svrček)

Scutellinia scutellata

Scutellinia scutellata - created in Norway by Siv Moen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

TREPAVIČAVA TANJURICA

Scutellinia scutellata (L.) Lambotte

Etimologija: scutella (lat.) = šalica, zdjela. Po obliku.

Engleski naziv: Common Eyelash

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-0.9 (1.6) cm široko, najprije je kuglasto, zatim se otvori u poput čašice, tanjura ili diska bez stručka; unutarnja je himenijalna površina glatka i lijepe narančaste do crvene boje, vanjski dio je smećkasta do blijedonarančasta, rub je naglašeno tamnosmeđe čekinjast.

Spore: Eliptične, glatke, Eliptične, glatke, kasnije s oko 1 µm visokim bradavicama i grebenima, prozirne, 15.8-23 x 9.8-14 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Kemijske reakcije: Parafize u dodiru s jodom (Melzerov reagens) pozelene (za razliku od vrsta iz roda Lachnea).

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, usamljeno ili skupno, po vlažnim i sjenovitim mjestima, te u lončanicama s cvijećem kao saprofit na golom tlu ili na krupnim drvnim ostacima (panjevi, trupci).

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Ovaj rod karakteriziraju plodna tijela u obliku čašice živih boja (crvene, narančaste, žute) i naglašeno čekinjasti rub apotecija (skupina Ciliariae). Najsličnija je kvrgavosporna tanjurica (Scutellinia trechispora) kojoj je unutarnja himenijalna površina glatka i narančasto-crvene boje, dok je vanjska strana žuto-crvenkasta i zajedno s rubom čekinjasta. Također nema nikakve kulinarske vrijednosti.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1760. Trepavičava tanjurica (Scutellinia scutellata (L. ex St.Amans) Lambotte)

Scutellinia setosa

Scutellinia setosa - created on July 2023 in Новомосковский Адм. округ, Москва, Russian Federation by Alexey Zakharinskij

Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

ČEKINJASTA TANJURICA

Scutellinia setosa (Nees) Kuntze

Plodno tijelo (apotecij): 2-4 (6) mm široko, najprije je u obliku zdjele, zatim se raširi i poprimi oblik diska, na bazi nema batrljak, nego se izravno drži za supstrat, rub je trajno okrenut prema gore; unutarnja je himenijalna površina glatka, žuto-narančasta ili narančasta, a vanjska je sterilna strana obrasla dugim i krutim smeđim čekinjastim dlačicama dugim do 500 µm, na rubu su dlačice duge do 1000 µm.

Spore: Eliptične, sitno bradavičave, prozirne, 18-20 x 8-9 µm; otrusina je svijetložuta.

Meso: Tanko, narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci) bukve, te na kravljem ili konjskom gnoju.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se čekinjasta tanjurica među drugim sličnim tanjuricama lako prepozna po žuto-narančastoj unutarnjoj himenijalnoj površini. Osim toga, ona na rubu ima vrlo duge tamnosmeđe čekinjaste dlačice koje neodoljivo podsjećaju na trepavice i raste na starom povaljenom drveću.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1766. Čekinjasta tanjurica (Scutellinia setosa Nees)

Scutellinia trechispora

Scutellinia trechispora - created in Norway by Tove Jacobsen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

KVRGAVOSPORNA TANJURICA

Scutellinia trechispora (Berk. & Broome) Lambotte

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-0.8 (1) cm široko, u ranoj mladosti je u obliku tanjurića, kasnije se spljošti poput diska, na bazi nema batrljak, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina narančasta, narančasto-crvena, svijetlocrvena do tamnocrvena, a vanjska je strana crveno-smećkasta i obrasla tamnosmeđim dlačicama, rub je s dlačicama dužine do 1500 µm i širine do 42 µm, korijen je dlačice račvast.

Spore: Kuglaste, s visokim i širokim bravicama, prozirne, 15-19 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, prozirno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit na vapnenačkim travnjacima te u šumama na golom tlu, u mahovini ili na krupnim drvnim ostacima, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je tanjurica Scutellinia paludicola koja ima veće spore, 22-29 µm, čijim je proučavanjem moguće pravilno odrediti vrstu. Spomenimo još jednom da se i najveći mikroskopski autoriteti često razilaze glede objavljenih mikroskopskih podataka o tanjuricama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1764. Kvrgavosporna tanjurica (Scutellinia trechispora (Berk. & Br.) Lambotte)

Adelphella babingtonii

Adelphella babingtonii - created on July 2017 in North Yorkshire, United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland by Malcolm Greaves

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

SJENOVITA TANJURICA

Scutellinia umbrorum (Fr.) Lambotte

Etimologija: umbrarum (lat.) = u sjeni, hladu. Po staništu.

Engleski naziv: Eyelash Fungus

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 (1.1) cm široko, najprije je kuglasto zatvoreno, kasnije je u obliku čašice ili diska, izravno je naslonjeno na supstrat; unutarnja je himenijalna površina svijetlonarančasta, crvena ili crvenkasto-narančasta, vanjska površina je iste boje i s dlačicama kraćim od 200 µm, rub je s krutim i ravnim tamnosmeđim dlačicama dužine 200-500 µm, na vrhovima su svjetlije.

Spore: Široko eliptične, bradavičave, 16.8-25.3 x 12.7-17.3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Izdašno, svijetlonarančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit po golim i vlažnim terenima, na krupnim drvnim ostacima ili na biljnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Malena je pločarica crvene boje s trepavičastim rubom po čemu sliči brojnim vrstama. Jedina sigurna determinacija je uz pomoć mikroskopske analize spora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1759. Sjenovita tanjurica (Scutellinia umbrarum (Fr.) Lambotte)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži