Ukupno vrsta gljiva: 2423

Karakteristično je za ovaj rod da su plodišta u obliku pehara ili zdjelice; veoma su živih boja i dlakava. Rastu skupno na raspadajućim ostacima drva, ali se mogu pronaći i na tlu raznih nasipa. Predstavnici su vrste: štitasta tanjurica (Scutellinia scutellata), Scutellinia trechispora i druge.

Rod: Scutellinia (Cooke) Lambotte, 1888

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Ascomycota

Razred: Pezizomycetes

Red: Pezizales

Porodica: Pyronemataceae

Engleski naziv: Eyelash Cups

Izravno podređene niže takse: prikaži

Scutellinia hirta

Scutellinia hirta - created in Norway by Kirsti Anne Mandal

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

CEJPIJEVA TANJURICA

Scutellinia hirta (Schumach.) Cooke

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-1 (1.1) cm široko, u ranoj mladosti je okruglasto, kasnije se raširi i sliči tanjuriću ili disku, na bazi nema batrljka, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka, često je na sredini pupčasta, žuto-narančasta do narančasto-smeđa ili narančasto-crvena, vanjska je sterilna strana obrasla smeđim i oštrim tamnosmeđim čekinjama koje mogu biti duge do 0.5 mm, rub je manje ili više okrenut prema gore i dlakav.

Spore: Eliptične, sitno bradavičave, s 1-2 uljne kaplje, prozirne, 18-21 x 9-10 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u šumama kao saprofit na golom tlu ili u mahovini, ali povremeno i na krupnim drvnim ostacima (grane, trupci).

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana tanjurica je dosta slična s trepavičavom tanjuricom (Scutellinia scutellata). Međutim, navedena tanjurica ima na rubu plodnog tijela znatno dulje dlačice koje mogu biti dugačke do 2000 µm i raste na krupnijim drvnim ostacima (panjevi, trupci) različitog drveća. Osim toga, cejpijeva je tanjurica često na sredini himenijalne površine pupčasta.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1763. Cejpijeva tanjurica (Scutellinia cejpii (Vel.) Svrček), Sinonim: Scutellinia hirta (Schum. ex Fr.) Cke. ss. Le Gal

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Scutellinia olivascens

Scutellinia olivascens - created in Norway by Åge Oterhals

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

TIKVASTOPARAFIZNA TANJURICA

Scutellinia olivascens (Cooke) Kuntze

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-0.8 (1.4) cm široko, u obliku je šalice ili diska, na bazi nema batrljka, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka, narančast, crvena ili narančasto-crvena, vanjska je strana obrasla kratkim smeđim dlačicama, rub je uvijek okrenut prema gore sa smeđim dlačicama koje su duge do 1000 µm i debele 30-50 µm.

Spore: Široko eliptične, s prilično velikim bradavicama i grebenima, s brojnim uljnim kapljama, prozirne, 18.9-21.3 x 13.8-17.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, na prerezu lagano pozeleni; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od svibnja do listopada, kao saprofit na golom vlažnom šumskom tlu, mulju i krupnim drvnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je tanjurica crlo slična sjenovitoj tanjurici (Scutellinia umbrorum), od koje se razlikuje samo po mikrostrukturi.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1762. Tikvastoparafizna tanjurica (Scutellinia ampullacea (Limm.) Kuntze.)

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Scutellinia pilatii

Scutellinia pilatii - created in Norway by Rob van Kruining

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Ugrožene vrste

DUGODLAKA TREPAVIČARKA

Scutellinia pilatii (Velen.) Svrček

Plodno tijelo (apotecij): 5-20 mm široko, prvo je čašasto, u starosti je u obliku diska; unutarnja je himenijalna površina narančasta, vanjska je strana svjetlije boje, s diferenciranim je rubom, rubne su dlačice krute, izrazito duge, izmjenjuju se s kratkim, tamnosmeđe, ponekad su sa svjetlijim vrhom, dlačice na vanjskoj strani su izrazito kraće od rubnih dlačica.

Spore: Eliptične, na krajevima zaobljene, 18.9-23.5 x 11.2-13.6 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, ovisno o podneblju i nadmorskoj visini, kao saprofit na trajno natopljenim granama i grančicama jele, planinske oskoruše (Sorbus aucuparia) te bijele i planinske johe, u hladnim izvorima i gornjim dijelovima potoka u gorskim alpskim i umjerenim područjima. U Hrvatskoj je poznata samo s dva lokaliteta od koji je jedan na planini Medvednici, a drugi na području masiva Velike Kapele.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Vrlo je sitna mješinarka i teško se sa sigurnošću determinira samo na temelju makroskopskih značajki.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Dugodlaka trepavičarka (Scutellinia pilatii (Velen.) Svrček)

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Scutellinia scutellata

Scutellinia scutellata - created in Norway by Siv Moen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

TREPAVIČAVA TANJURICA

Scutellinia scutellata (L.) Lambotte

Etimologija: scutella (lat.) = šalica, zdjela. Po obliku.

Engleski naziv: Common Eyelash

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-0.9 (1.6) cm široko, najprije je kuglasto, zatim se otvori u poput čašice, tanjura ili diska bez stručka; unutarnja je himenijalna površina glatka i lijepe narančaste do crvene boje, vanjski dio je smećkasta do blijedonarančasta, rub je naglašeno tamnosmeđe čekinjast.

Spore: Eliptične, glatke, Eliptične, glatke, kasnije s oko 1 µm visokim bradavicama i grebenima, prozirne, 15.8-23 x 9.8-14 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Kemijske reakcije: Parafize u dodiru s jodom (Melzerov reagens) pozelene (za razliku od vrsta iz roda Lachnea).

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, usamljeno ili skupno, po vlažnim i sjenovitim mjestima, te u lončanicama s cvijećem kao saprofit na golom tlu ili na krupnim drvnim ostacima (panjevi, trupci).

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Ovaj rod karakteriziraju plodna tijela u obliku čašice živih boja (crvene, narančaste, žute) i naglašeno čekinjasti rub apotecija (skupina Ciliariae). Najsličnija je kvrgavosporna tanjurica (Scutellinia trechispora) kojoj je unutarnja himenijalna površina glatka i narančasto-crvene boje, dok je vanjska strana žuto-crvenkasta i zajedno s rubom čekinjasta. Također nema nikakve kulinarske vrijednosti.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1760. Trepavičava tanjurica (Scutellinia scutellata (L. ex St.Amans) Lambotte)

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Scutellinia setosa

Nejestiva gljiva

ČEKINJASTA TANJURICA

Scutellinia setosa (Nees) Kuntze

Plodno tijelo (apotecij): 2-4 (6) mm široko, najprije je u obliku zdjele, zatim se raširi i poprimi oblik diska, na bazi nema batrljak, nego se izravno drži za supstrat, rub je trajno okrenut prema gore; unutarnja je himenijalna površina glatka, žuto-narančasta ili narančasta, a vanjska je sterilna strana obrasla dugim i krutim tamnosmeđim čekinjastim dlačicama dugim do 500 µm, na rubu su dlačice duge do 1000 µm.

Spore: Eliptične, sitno bradavičave, prozirne, 18-20 x 8-9 µm; otrusina je svijetložuta.

Meso: Tanko, narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci) bukve, te na kravljem ili konjskom gnoju. Slike je snimila Helena Petrić, 12.5.2025., na lokalitetu Park prirode Medvednica kod Zagreba.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se čekinjasta tanjurica među drugim sličnim tanjuricama lako prepozna po žuto-narančastoj unutarnjoj himenijalnoj površini. Osim toga, ona na rubu ima vrlo duge tamnosmeđe čekinjaste dlačice koje neodoljivo podsjećaju na trepavice i raste na starom povaljenom drveću.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1766. Čekinjasta tanjurica (Scutellinia setosa Nees)

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Scutellinia trechispora

Scutellinia trechispora - created in Norway by Tove Jacobsen

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

KVRGAVOSPORNA TANJURICA

Scutellinia trechispora (Berk. & Broome) Lambotte

Plodno tijelo (apotecij): 0.3-0.8 (1) cm široko, u ranoj mladosti je u obliku tanjurića, kasnije se spljošti poput diska, na bazi nema batrljak, nego se izravno drži za supstrat; unutarnja je himenijalna površina narančasta, narančasto-crvena, svijetlocrvena do tamnocrvena, a vanjska je strana crveno-smećkasta i obrasla tamnosmeđim dlačicama, rub je s dlačicama dužine do 1500 µm i širine do 42 µm, korijen je dlačice račvast.

Spore: Kuglaste, s visokim i širokim bravicama, prozirne, 15-19 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, prozirno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit na vapnenačkim travnjacima te u šumama na golom tlu, u mahovini ili na krupnim drvnim ostacima, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je tanjurica Scutellinia paludicola koja ima veće spore, 22-29 µm, čijim je proučavanjem moguće pravilno odrediti vrstu. Spomenimo još jednom da se i najveći mikroskopski autoriteti često razilaze glede objavljenih mikroskopskih podataka o tanjuricama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1764. Kvrgavosporna tanjurica (Scutellinia trechispora (Berk. & Br.) Lambotte)

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Adelphella babingtonii

Adelphella babingtonii - created on July 2017 in North Yorkshire, United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland by Malcolm Greaves

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

SJENOVITA TANJURICA

Scutellinia umbrorum (Fr.) Lambotte

Etimologija: umbrarum (lat.) = u sjeni, hladu. Po staništu.

Engleski naziv: Eyelash Fungus

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-1 (1.1) cm široko, najprije je kuglasto zatvoreno, kasnije je u obliku čašice ili diska, izravno je naslonjeno na supstrat; unutarnja je himenijalna površina svijetlonarančasta, crvena ili crvenkasto-narančasta, vanjska površina je iste boje i s dlačicama kraćim od 200 µm, rub je s krutim i ravnim tamnosmeđim dlačicama dužine 200-500 µm, na vrhovima su svjetlije.

Spore: Široko eliptične, bradavičave, 16.8-25.3 x 12.7-17.3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Izdašno, svijetlonarančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit po golim i vlažnim terenima, na krupnim drvnim ostacima ili na biljnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Malena je pločarica crvene boje s trepavičastim rubom po čemu sliči brojnim vrstama. Jedina sigurna determinacija je uz pomoć mikroskopske analize spora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1759. Sjenovita tanjurica (Scutellinia umbrarum (Fr.) Lambotte)

Cantharellus cinereus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži