CROmushrooms - Rod: Melastiza

Rod: Melastiza Boud.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Ascomycota

Razred: Pezizomycetes

Red: Pezizales

Porodica: Pyronemataceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Nejestiva gljiva

CHATERIJEVA ZDJELIČARKA

Melastiza chateri (W.G.Sm.) Boud.

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-0.9 (2) cm široko, u obliku je male zdjelice; unutarnja je himenijalna površina žuto-narančasta, narančasta, crvena ili narančasto-crvena, a vanjska je površina iste boje, rub je dekoriran sitnim i jedva uočljivim tamnim dlačicama.

Spore: Eliptične, grubo mrežaste, 16-18 x 9-11 µm; otrusina je bijela.

Meso: Voštano, žuto-narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit tla izvan šuma, po rubovima putova, na vlažnim terenima, voli pjeskovito i glinenasto tlo.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakvu uporabnu vrijednost.

Napomena: Malena je rastom, u obliku je male zdjelice narančasto-crvene boje i najčešće se pronađe na goloj zemlji uz putove ili šumske staze, iste je boje i na vanjskoj i na unutarnjoj strani, samo što je eventualno vanjska strana nešto blijeđa. Lako se zamijeni sličnim vrstama pa je zbog sigurne determinacije potrebna mikroskopska analiza spora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1758. Chaterijeva zdjeličarka (Melastizia chateri (W.G.Smith) Boudier), Sinonim: Melastizia miniata (Fuckel) Boud.

Nejestiva gljiva

NARANČASTA ZDJELIČARKA

Melastiza cornubiensis (Berk. & Broome) J.Moravec

Etimologija: Cornubia (lat.) = rimski naziv za Cornwall, regiju u jugozapadnoj Engleskoj + -ensis (lat.) = označava porijeklo ili pripadnost. Po čestoj prisutnosti u Cornwallu.

Engleski naziv: Orange Cup

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-0.9 (2) cm široko, prvo je polukuglasto, zatim se raširi u obliku čašice, na kraju je gotovo ravna, stalak je prilično kratak ili gotovo nepostojeći; unutarnja je himenijalna površina narančasta, narančasto-crvena ili narančasto-smeđa, a vanjska je površina iste boje, rub je dekoriran sitnim tamnim dlačicama.

Spore: Eliptične, dekorirane su s pravilnim mrežastim uzorkom nalik na pčelinje saće, 15-18.5 x 7.5-9.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Voštano, narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit tla u i izvan šuma, uz puteve, u sjenovitim područjima na mahovinama, biljnim ostacima i tlu u vlažnim, na pjeskovitim i šljunčanim tlima. Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, početkom studenog.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Malena je rastom, u obliku je male zdjelice narančasto-crvene boje i najčešće se pronađe na goloj zemlji uz putove ili šumske staze, iste je boje i na vanjskoj i na unutarnjoj strani. Lako se zamijeni sličnim vrstama pa je zbog sigurne determinacije potrebna mikroskopska analiza spora.


*Melastiza flavorubens* - created in Estonia by Bellis Kullman

Nejestiva gljiva Zaštićena gljiva Osjetljive vrste

ŽUTOCRVENA TANJURICA

Melastiza flavorubens (Rehm) Pfister & Korf

Plodno tijelo (apotecij): 0.5-0.9 (1) cm širok, u mladosti je gotovo okruglasto i zatvoreno, kasnije je čašasto, u starosti je spljošteno u obliku diska, nema stručka, izravno je spojeno na supstrat; unutarnja je himenijalna površina glatka, crvenkasta je do žuto-narančasta, izvana je iste boje, rub je prekriven tamnim, sitnim žuto-smećkastim uraslim dlačicama (pseudodlačice su dimenzija oko 20-100 x 9-15 µm), nije zadebljan ili podvijen, ali je nepravilno ispresavijan.

Spore: Eliptične glatke, 14.8-17 x 7.4-8.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Lomljivo, voštano, žuto-narančasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, pojedinačno ili skupno, na vlažnom golom šumskom tlu uz rubove puteva i staza, u bjelogoričnim i miješanim šumama, na glinenastom tlu, mikrostaništu nastalom stalnim ljudskim i/ili životinjskim utjecajem (npr. gaženjem, ležanjem, lakim prijevozom, izvlačenjem trupaca), ali u mjeri koja ne uzrokuje snažnije erozivne procese; rijetka je vrsta. U Hrvatskoj je poznata samo s dva lokaliteta, iz okolice Vrbovskog i s planine Medvednice.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Točna je determinacija nemoguća bez mikroskopske analize spora.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Žutocrvena tanjurica (Aleuria flavorubens (Rehm) J.Moravec)